Status brdsko-planinskog područja (BPP) za općine i gradove u Hrvatskoj nije samo administrativna oznaka, već konkretan razvojni alat koji donosi niz financijskih, poreznih i investicijskih pogodnosti. Upravo zato je važno e-savjetovanje o Prijedlogu Odluke o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja, koje je trenutačno otvoreno za javnost.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije otvorilo je e-savjetovanje o Prijedlogu Odluke kojom se ažurira obuhvat i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskim statusom. Prijedlog se temelji na novom indeksu razvijenosti i trebao bi zamijeniti važeću Odluku iz 2019. godine, piše Slobodna Dalmacija.
Važno je naglasiti da se ne uvodi novi popis jedinica, već se postojeće općine i gradovi razvrstavaju u nove skupine (I., II. i III.) prema ažuriranim pokazateljima razvijenosti. Upravo ta promjena skupine može imati izravan financijski i razvojni učinak na pojedinu općinu ili grad.
Tijekom e-savjetovanja jedinice lokalne samouprave, stručna javnost i građani mogu dati primjedbe i prijedloge, što je posebno važno za one sredine koje smatraju da bi promjena razvrstavanja mogla negativno utjecati na njihove razvojne mogućnosti.
Općine i gradovi sa statusom brdsko-planinskog područja imaju pravo prijave na posebne državne programe potpore, namijenjene upravo područjima s otežanim uvjetima života i razvoja. Najčešće se financiraju projekti komunalne i društvene infrastrukture – lokalne ceste, vodovod i odvodnja, društveni domovi, vrtići, kulturni objekti, energetska obnova javnih zgrada te prometna i digitalna povezanost.
Za razliku od općih natječaja, brdsko-planinska područja često imaju namjenske pozive, veće maksimalne iznose potpore i povoljnije kriterije.
Status BPP-a često donosi i bolju startnu poziciju kod EU projekata. Takve jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti veći postotak sufinanciranja, uz manji udio vlastitih sredstava, te dodatne bodove pri ocjenjivanju projekata.
U praksi to znači da projekti iz brdsko-planinskih područja nerijetko ostvaruju 85 do 100 posto financiranja, dok ostale općine i gradovi moraju osigurati znatno veći vlastiti udio.
Brdsko-planinski status odražava se i na fiskalni položaj lokalne samouprave. Takve jedinice imaju povoljniji udio u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak, čime se jača njihov proračunski kapacitet. Uz to, moguće su i lokalne porezne i komunalne olakšice, kojima se potiče ulaganje i gospodarska aktivnost.
Iako status brdsko-planinskog područja ne donosi automatski sredstva, on otvara vrata posebnim programima i povoljnijim uvjetima financiranja. Upravo zato je e-savjetovanje o Prijedlogu Odluke važno – jer omogućuje lokalnim zajednicama da pravodobno reagiraju, iznesu argumente i zaštite svoj razvojni položaj.
Za mnoge općine i gradove, promjena skupine unutar brdsko-planinskog statusa može značiti razliku između stagnacije i razvoja.
