Dolina Neretve najveće je područje u Hrvatskoj na kojem se ovih dana beru i na tržište otpremaju kupusnjače. Riječ je o različitim sortama glavatog kupusa, kelja i cvjetače, uzgojenih na dvjestotinjak hektara, objavio je HRT.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Dolina Neretve najveće je područje u Hrvatskoj na kojem se ovih dana beru i na tržište otpremaju kupusnjače.

Riječ je o različitim sortama glavatog kupusa, kelja i cvjetače, uzgojenih na dvjestotinjak hektara.

Za mnoge je cvjetača od svih kupusnjača ipak kraljica zimskih obroka.

Obitelj Musulin proizvodi je godinama, a ove sezone na berbu čeka gotovo 200 tisuća komada.

– Veća je potražnja za njom. Manji su vjerojatno možda i uvozi. A kako se kaže, neće nitko u ceradu da uđe, neće nitko da se kvasi. Svatko želi biti gospodin, svatko želi biti gazda, a to je danas teško, priča Leo Musulin, Opuzen.

U proizvodnji su prolazili kroz uobičajene probleme, a najveći od njih bila je zaslanjenost tla zbog blizine mora, što je otežavalo zalijevanje.

Porasli troškovi

Porasli su i troškovi proizvodnje u odnosu na prošlu godinu, no s otkupnom cijenom po komadu ipak su zadovoljni.

– Sad trenutna cijena je euro i deset. To je solidna cijena. Cvjetača za raditi bez eura nije isplativa. Treba ići na kvalitetu, treba ići na količinu, govori Leo.

Od prošle zime cvjetača je dobila priliku za izvoz na strano tržište. Tako će biti i ove godine, a najviše će se količinski otpremiti upravo s neretvanskog područja.

– Mi planiramo što se tiče samog izvoza ove godine negdje oko 500 tona da izvezemo cvjetače. Jako je bitno da postignemo dobar kalibar, govori Dragan Crnomarković, izvršni direktor otkupne tvrtke ”Enna Fruit”.

Kalibar je u ovoj proizvodnji, kažu najvažniji.

Glavice kupusa ove su godine nešto manje

Glavice kupusa ove su godine nešto manje zbog visokih temperatura na početku proizvodnje pa je manja i cijena. Isto je i s keljom, koji se prodaje po kilogramu.

– Da mi posadimo 20 tisuća pa izvučemo 20 tisuća glava. Proizvodnja je nama na otvorenom, znači sunce, snijeg, led, krupa – nama sve to utječe na proizvodnju, kaže Jure Kapović, Opuzen.

No, kažu proizvodnja povrća će ovdje opstati, jer mnogi od nje žive, a na domaćem i stranom tržištu, garantiraju neće nedostajati domaćih proizvoda.

Autor: Mateja Delija /HRT