Odnos prema prirodi se gradi od malih nogu, u obitelji i školi. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ u suradnji s Udrugom Biom i tvrtkom Komunalno održavanje d.o.o. Ploče organizirala je prošle srijede akciju čišćenja otpada antropogenog podrijetla na ušću rijeke Neretve u kojoj su sudjelovali učenici Osnovne škole Opuzen.
Za njih je to bila prilika za stručno upoznavanje o opasnostima otpada antropogenog podrijetla u okolišu, naročito onog koji završi u vodi.
Djelatnici Javne ustanove i Udruge Biom učenike su upoznali s prirodnim vrijednostima doline rijeke Neretve, budući je prepoznato na međunarodnoj razini kao dio ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve značajno za očuvanje stanišnih tipova i vrsta te područje očuvanja značajno za ptice proglašeno Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže.
Naime, na području doline rijeke Neretve nalazi se sedam područja zaštićenih sukladno Zakonu o zaštiti prirode u kategorijama ornitoloških (Prud, Orepak, Pod Gredom, Modro oko i jezero Desne, Kuti) i ornitološko-ihtiološkog rezervata (Ušće Neretve) te značajnog krajobraza Predolac-Šibenica. Njihova važnost očituje se u tipovima staništa, kao što su močvare, tršćaci i šaševi te šumske površine, koji predstavljaju stanište velikom broju različitih vrsta biljaka i životinja.
Predstavnici tvrtke Komunalno održavanje d.o.o. Ploče educirali su sudionike akcije čišćenja o prijetnjama koje otpad može predstavljati te mogućnostima koje proizlaze iz pravilnog postupanja s istim.
Sudionici su prikupili veće količine naplavina antropogenog porijekla, ostavljajući na obali nanose prirodnog porijekla (morsku vegetaciju, lišće, grane i debla). Najzastupljenija vrsta otpada bila je plastika (čepovi i boce), zatim gume, stiropor, tkanina i papir. Problem otpada na obalama voda je više nego estetski jer ugrožava živi svijet dospijevajući na razne načine u vodu, čime posredno utječe i na čovjeka.
Velik broj životinjskih vrsta, kao što su ptice, kitovi, dupini i morske kornjače, često zamijene plastiku za svoj plijen te je progutaju i uguše se. Osim toga, plastika u vodi ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i nas ljude. Usitnjavanjem većih komada plastike u vodi pod utjecajem sunca, valova i vjetrova nastaje mikroplastika – sitne plastične čestice manje od pola centimetra koje morski organizmi zamjene za hranu.
Foto: JUUZDP DNŽ
