U posljednje tri godine, u sanaciju lijeve i desne obale rijeke Neretve na ušću u Jadransko more, koje su regulacijske građevine, odnosno pera na samome ušću Neretve u more, Hrvatske vode uložile su gotovo šest milijuna kuna s PDV-om.
Sredstva su utrošena za dopremu i postavljanje 22 tisuće metara kubičnih kamenoga materijala potrebnog za popravak navedenih vodnih građevina izgrađenih davne 1885. godine kada je rijeka Neretva regulirana kao plovni kanal do Luke Metković, svojevremeno, iza Sušaka, druge najvažnije luke na hrvatskoj strani Jadrana. Kroz dugogodišnji period od vremena izgradnje dogodile su se promjene u vodnom režimu rijeke Neretve, a naročito nakon izgradnje hidroenergetskih objekata na rijeci Neretvi i njenim pritokama u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Izgradnjom akumulacija smanjio se prirodni pronos riječnog nanosa, pijeska i finih čestica, što predstavljaju suspendirane riječne nanose, te šljunka kao vučenog riječnog nanosa. To ima za rezultat povećanje erozije korita, odnosno produbljenje korita. Produbljenje korita utječe na stabilnost obala Neretve, odnosno dolazi do urušavanja obala i oštećenja vodnih građevina.
Hrvatske vode putem programa sanacije oštećenja obala prouzročenih erozijom, a naročito nakon prolaska velikih vodnih valova u 2010. godini, periodički obavljaju popravak postojećih obaloutvrda sa kamenim oblogama.
Treba još 100 milijuna kuna
Hrvatske vode skrbe o zadnja 22,3 kilometra rijeke koja otpadaju na dalmatinski dio toka, a ukupna je dužina Neretve, kao najznačajnije tekućice Jadranskog slijeva u Hrvatskoj i BiH, gdje u podnožju planine Zelengore i izvire, oko 240 kilometara. Plovni dio je od ušća rijeke 22 kilometra uzvodno do Metkovića.
Erozija, međutim, nije prisutna samo na dijelu koji se zadnjih godina obnavlja, nego na brojnim lokacijama uz rijeku. Prema do sada odrađenim aktivnostima i prikupljenim geodetskim snimkama, postoji veći broj kritičnih dionica koje će se morati sanirati u godinama koje dolaze. Jasno je da Hrvatske vode to neće moći same, jer se procjenjuje da će za taj projekt biti potrebno oko sto milijuna kuna. Tražit će se, stoga, sredstva iz EU izvora, putem Programa pripreme projekata zaštite poplava u slivu Neretve.
Dubina rijeke oscilira na različitim dionicama. Tako je na području Metkovića dubina između 4,5 i pet metara, rijeka je najdublja kraj Krvavca 2 i Kule Norinske, gdje dubina iznosi oko 13 metara, dok je na samome ušću između sedam i 10 metara. Širina korita Neretve kreće se između 110 i 170 metara.
Korito Neretve nije uvijek izgledao ovako. Prvo veći hidrotehnički zahvat izveden je između 1881. i 1888. godine kada je rijeka regulirana između Metkovića i ušća da bi se uspostavio plovni put do Metkovića koji bi omogućio lakšu manipulaciju materijalom i drugim potrebnim sredstvima jer nije bilo ostalih načina prometovanja. Već su 1885. prvi brodovi novim koritom mogli ploviti od ušća do Opuzena. Na objema stranama Neretve izgrađeni su nasipi, a u njima su ostavljeni propusti (tumbini) kroz koje se zamuljena voda širila i taložila sediment.
O ovoj temi možete čitati u novom broju Dubrovačkog vjesnika.
