Upisi djece u prvi razred osnovnih škola, obustavljeni u ožujku zbog epidemije koronavirusa, nastavljeni su ovaj tjedan zdravstvenim pregledima ili dogovorima termina pregleda kod nadležnih liječnika školske medicine.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Osim sistematskih pregleda, budući prvašići obvezni su proći i psihofizičko testiranje kojim stručna povjerenstva u školi i uredi nadležni za obrazovanje provjeravaju njihovu zrelost i spremnost za polazak u školu, piše Slobodna Dalmacija.

Psihofizičke provjere, prema odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), zasad se još ne bi trebale provoditi, no MZO je u e-savjetovanje uputio prijedlog izmjena Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, te sastavu stručnih povjerenstava.

Glavna novost je da se, u uvjetima dok je na snazi odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19, predlaže produljenje roka za provođenje postupaka psihofizičke provjere djece sa sadašnjeg 15. lipnja na 20. kolovoza.

Nezdravstvena kategorija

Za roditelje djeteta koje ne može tome postupku pristupiti u utvrđenom razdoblju, ostavljen je rok da najkasnije do 1. kolovoza (dosad do 30. svibnja) o tome obavijesti stručno povjerenstvo škole.

Povjerenstvo će u tom slučaju, predlaže se izmjenama, utvrditi drugo odgovarajuće vrijeme utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, i to najkasnije do početka nastavne godine.

Dok većina sudionika javne rasprave pozdravlja produljenje roka za provjeru psihofizičkog stanja djece, najviše nejasnoća i upitnika upućeno je zbog novosti da se u slučaju nepovoljne epidemiološke situacije te provjere obavljaju – online.
Točnije, Ministarstvo predlaže da se u slučaju kada nacionalni ili lokalni stožeri civilne zaštite utvrde nepovoljne epidemiološke uvjete zbog kojih nije moguće uživo u školama provesti te postupke “isti mogu provesti na daljinu sukladno prethodnom dogovoru roditelja i Povjerenstva, uvažavajući posebne okolnosti svakog pojedinog slučaja.” Međutim, osim što nije posve jasno kako bi se to tehnički provodilo, stručnjaci upozoravaju na druge nedostatke takvog načina testiranja:

– Smatram da na taj način nije moguće ostvariti dobru stručnu procjenu socijalne i emocionalne zrelosti koja je iz moje perspektive ključna. Čini se da će na ovaj način ponder odluke biti puno veći za procjenu liječnika, koji jedini dijete vide uživo. Poštujem školske liječnike i uvijek rado surađujemo i zajedno donosimo odluke, ali isto tako smatram da procjena spremnosti za školu nije zdravstvena kategorija – kaže školska psihologinja Marija Mikulić, ujedno predsjednica školskog stručnog povjerenstva.

Procjene i mišljenja o primjerenom obliku školovanja djeteta, objašnjava, donosi na temelju “Testa spremnosti za školu” koji provodi u maloj skupini s četvero do petero djece.
Samo u krajnjoj nuždi

Osim rezultata u testu, ono što promatram i procjenjujem je i način na koji se dijete odvaja od roditelja, pristupa testnoj situaciji, prati i razumije uputu, kao i različite dimenzije djetetove pažnje i koncentracije. Pitam se kako, na koji način, kojim sredstvima ćemo takve procjene donositi na daljinu? – zabrinuta je psihologinja Mikulić.

– Vjerujem da nećemo imati problema s rokovima i da ćemo psihofizička testiranja obaviti i prije 20. kolovoza, odnosno da učitelji i članovi povjerenstava neće zbog toga imati kraći godišnji odmor. Međutim, ne vidim kako bi se te provjere mogle obavljati online, jedino u slučaju krajnje nužde – kaže Nenad Oremuš, ravnatelj zagrebačke OŠ J.J. Strossmayera.

Kako bilo, pitali smo Ministarstvo da nešto detaljnije objasni kako bi, u slučaju da se pokaže potreba, konkretno izgledale online psihofizičke provjere. Iz MZO-a poručuju da iz navedenih izmjena pravilnika proizlazi da članovi stručnog povjerenstva škole trebaju utvrditi na koji način mogu komunicirati s roditeljem i djetetom, na primjer telefonskim razgovorom, videopozivom koristeći WhatsApp, Skype, Viber, Teams, Google Meet, elektroničkom poštom ili korištenjem nekih drugih komunikacijskih programa.

Najbolji način komunikacije bio bi onaj koji omogućuje dvosmjernu vizualnu komunikaciju, ali ako za to ne postoje uvjeti, moguće je utvrditi psihofizičko stanje i samo razgovorom – ističu nadalje iz Ministarstva.

Također, roditeljima bi se na dogovoreni način (e-poštom, mobilnim uređajem) mogao proslijediti pripremljeni materijal koji će dijete riješiti u svom domu ili dijete može izraditi određeni uradak koji se može poslati stručnom povjerenstvu elektroničkom poštom ili na drugi način.

Na taj se način, objašnjavaju dalje, stručnom povjerenstvu škole može doznačiti i dokumentacija iz predškolske ustanove ako ju je dijete pohađalo ili programa predškole, kao i dokumentacija drugih ustanova u kojima je dijete bilo obuhvaćeno procjenom.

Imaju iskustva

Također, iz Ministarstva kažu da učitelji, stručni suradnici, kao i veći dio roditelja koji upisuju djecu u prvi razred osnovne škole imaju već iskustava s nastavom ili radom na daljinu koji organiziraju odgojno-obrazovni radnici dječjih vrtića i škola, pa i to može biti od pomoći u pronalaženju najboljih načina za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta na daljinu. Napominju i da je za djecu s teškoćama ili darovitu djecu bez potrebne dokumentaciju na daljinu teško utvrditi primjereni oblik školovanja, ali da se to može utvrditi i naknadno

Činjenica je da utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta na daljinu ne može biti isto kao kada se provodi u školi, ali u interesu očuvanja zdravlja djece, roditelja i odgojno-obrazovnih radnika potrebno je omogućiti i ovakav način provođenja navedenoga postupka – kažu u Ministarstvu, iz kojega poručuju i da će pripremiti preporuke za provedbu postupka upisa i procjene psihofizičkoga stanja djeteta na daljinu, a koje će biti proslijeđene školama i dostupne na mrežnim stranicama Ministarstva, piše Slobodna Dalmacija.

OGLAS