Utvrda Brštanik (Fortica) u Podgradini iznad Opuzena je rekonstruirana u 3D animaciji čiji su autori Stipan Ujdur i Ivan Popić.

Forticu u današnjem obliku su 1686. obnovili Mlečani, a sve do 1878. je služila kao utvrda s vojnom posadom. Od 1886. godine je u njoj bila bolnica za oboljele od kolere, a 1938. je zapaljena.

Utvrda je danas u ruševnom stanju i nalazi se na popisu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Utvrda Brštanik (Fortica) je imala geostrateški povoljan položaj na lijevoj obali rijeke Neretve kod njenog ušća kod današnje Gradine nedaleko od Posrednice i Opuzena.

U podnožju utvrde, uz obalu rijeke, u luci Lovorika, nastao je trg u kojem se razvila snažna trgovačka djelatnost. Tu je prodavana sol koja je stizala iz Valone, Krfa, Ankone, Brindizija, Drača i Zadra.

Pored soli razvijena je bila trgovina žitom, olovom, vinom, konjima, drvetom i robljem. Iz ovog razdoblja o trgovini robljem ima  jedan zanimljiv događaj: God. 1393. vodila se pred knezem dubrovačkim Šimunom Gučetićem raspravu zbog događaja, koji se je zbio u Brštaniku.

Katalonski trgovac Petar Duje predao je Dubrovčaninu Tomku Milkoviću zamotak skupocjenog sukna, da ga ponese u trgovište Brštanik na Neretvi i tamo proda, a za ubranu svotu, da mu kupi nekoliko bosanskih robinja patarenki (bogumilske vjere). Tomko je kupio dvije ženske, koje su zvahu Stojana i Tvrdislava i doveo ih Duji u Dubrovnik zaračunav za njih 36 dukata. Ove dvije ženske is njima treća imenom Grlica izađoše pred kneza moleći, da ih pusti na slobodu, jer su one krštene i od krštenih roditelja, te kao takve ne mogu biti prodane u ropstvo. Knez ustanovivši, da je istina, što govore i da su dovedene iz katoličkog kraja, pusti ih na slobodu. Kupac robinja Tomko morade vratiti trgovcu Duji 36 dukata, koje je zaračunao za robinje, jer je njemu bilo naređeno, da kupi patarenke, a ne krštene kršćanke.

Tu se nalazila i kolonija dubrovačkih trgovaca koja je različitim zakupima održavala ekonomski monopol.

Trg se u aktivnom svojstvu ne spominje poslije 1395. Odlukom svoje vlade, dubrovčani

su naglo prekinuli svoju dotadašnju djelatnost u Brštaniku i u potpunosti je prenijeli u Drijeva , danas Gabela. Razlozi za ovaj prekid nisu poznati, ali njime je označen kraj dotadašnjeg razvoja.

Brštanićka gospodarska djelatnost svedena je na lokalne okvire i izumiranje, a kako ni strateške potrebe brštaničkog grada nisu više bile od značaja do kraja 15. soljeća on je pretvoren u ruševine i više se  ije obnavljao do dolaska Mlečana 1686. godine..

Važno je napomenuti da ga Dubrovčani ruše 1472. Godine a Osmanlije 1483. godine.

Mlečani ga u današnjem obliku obnavljaju 1686. godine  a sve do 1878. godine  služio je kao utvrda s vojnom posadom. Od 1886. Godine služio je kao bolnica za oboljele od kolere, a 1938. je Zapaljen. Utvrda je danas u ruševnom stanju.

Tekst: Stipan Ujdur