Nedavno dovršeni Pelješki most, kojim je konačno povezana cijela Hrvatska i koji je svakako najimpozantnija i ključna građevina cijelog projekta vrijednog četiri milijarde kuna, bacio je, pomalo neopravdano, u sjenu sve građevinske radove koji se odvijaju na pristupnim cestama s pripadajućim tunelima, mostovima i vijaduktima. Zapravo, dovršetak tih radova ujedno je preduvjet da bi Pelješki most uopće mogao biti otvoren za promet, a na pojedinim brdovitim lokacijama riječ je o radovima koji su zahtjevniji čak i od onih u samom Neretvanskom kanalu.
Naime, Pelješki most tek je prva faza mnogo opširnijeg prometnog projekta, pa tako trenutno u srcu Pelješca i daleko od očiju javnosti razni strojevi buše brda i lome stijene, osiguravajući na taj način svu potrebnu prometnu infrastrukturu da bi Pelješki most u predviđenom roku, u ljeto sljedeće godine, bio u funkciji.
Davor Perić, nadzorni inženjer Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta, smatra da je izgradnja pristupnih cesta ostala pomalo u sjeni izgradnje glavnog objekta – Kada se govori o pristupnim cestama možda se, na neki način, podcjenjuje kompleksnost tog zahvata. A tamo ima objekata koji su na vrlo teškom terenu i teški su za izvesti.
Dodaje da austrijski Strabag izvodi radove u dijelu dugom desetak kilometara koji će spojiti most s postojećom državnom cestom od Stona do Orebića, a dio koji je predviđen kao obilaznica Stona i kojim se ponovno vraća na magistralu u duljini oko osamnaest kilometara gradi grčki Avax.
Treća i četvrta faza radova tako uključuju izgradnju 9,89 kilometara pristupnih cesta na Pelješcu te izgradnju stonske obilaznice s dvije poddionice: Sparagovići/Zaradeže – Prapratno (10,2 kilometra) i Prapratno – Doli (7,89 kilometara), a sveukupno se radi o 32,5 kilometra novih cesta.
Tuneli, mostovi, vijadukti
Iza Stona trenutno se iskapa tunel Supavo dužine oko 1,3 kilometra, a do sada ga je već pola probijeno. Grčki inženjeri iz tvrtke Avax koji rade na stonskoj obilaznici smatraju da bi se taj tunel mogao u potpunosti iskopati već u rujnu ove godine, prenosi portal Zadarski.hr. Štoviše, prije koji tjedan radnici su ugledali svjetlo na kraju tunela Polakovica dužine oko 1,2 kilometra, a koji izlazi na skoro pola kilometra dug most Ston, koji se pak dalje spaja s tunelom Supavo te se stoga radi o iznimno zahtjevnom građevinskom pothvatu tunel-most-tunel.
U tijeku su završni radovi betoniranja i hidroizolacije u tunelu Debeli brijeg koji je dug 2,4 kilometra i predstavlja peti najduži tunel u cijeloj Hrvatskoj, a prvi je iskopan još u prosincu prošle godine, čak 74 dana prije predviđenog roka. Inženjer Nedim Imamović iz Strabaga za Zadarski.hr kaže da je prilikom probijanja tunela bilo i nepredviđenih situacija, odnosno pojavljivale su se kaverne u kamenu što je zahtijevalo dodatna ojačanja, naime, postavljali su se čelični lukovi i mlazni beton.
Potkraj travnja ove godine također je prije predviđenog roka probijen i tunel Kamenice, čija dužina iznosi oko pola kilometra. Uz trenutne radove na spomenutim tunelima, u jeku su i zahtjevni radovi na vijaduktu Prapratno (215 metara), mostovima Dumanja Jaruga I (488 metara) i Dumanja Jaruga II (80 metara) te vijaduktu Doli (156 metara).
Pristupne ceste s pripadajućim tunelima, mostovima, i vijaduktima u potpunosti će izmijeniti vizuru poluotoka, pa su tako danas, na mjestima gdje ljudska noga možda nikada nije kročila, u pogonu stotine građevinskih strojeva i radnika. Podsjetimo, Pelješki most koji spaja Komarnu i Brijesta, zajedno sa svim pristupnim cestama skratit će put od Zagreba do Dubrovnika za dva sata.
Donosimo vizualizaciju pristupnih cesta uz Pelješki most…
