Europska unija ove je godine uvela nova pravila kroz Sustav ulaska/izlaska (EES), odnosno digitalnu kontrolu državljana trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović više je puta istaknuo kako je Hrvatska spremna za primjenu sustava te da njegova provedba ne stvara veće probleme. No situacija u Metkoviću pokazuje da slika na terenu nije uvijek jednaka onoj koja se vidi iz Zagreba, piše Večernji list.
Metković je specifičan pogranični grad čiji se urbani prostor tijekom desetljeća širio prema granici s Bosnom i Hercegovinom. Naselja Doljani i Gabela Polje, koja se nalaze na području općine Čapljina, na mnoge su načine životno povezana s Metkovićem. Osim obiteljskih i rodbinskih veza, dio stanovnika Gabela Polja komunalne usluge plaća Gradu Metkoviću, dok brojni Metkovci imaju poljoprivredne površine upravo na području susjednih naselja. Može se reći da su žitelji tih sela kulturološki dio Metkovića, puno više nego Čapljine. Posebno je specifična Ulica Marka Marulića.
Proteže se uz samu granicu Metkovića i Gabela Polja, pri čemu se s jedne strane ulice nalazi Hrvatska, a s druge Bosna i Hercegovina. Dio stanovnika s bosanskohercegovačke strane, iako živi na teritoriju BiH, zbog prometne povezanosti mora prijeći granicu kako bi došao do drugih dijelova svoje države. Za pogranično stanovništvo granica stoga nije samo neka linija na karti, nego svakodnevni dio života. Brojni stanovnici Gabela Polja i Doljana rade u Metkoviću, dok Metkovci imaju zemlju, obitelj i druge obveze s druge strane granice. Granicu svakodnevno prelaze roditelji koji djecu voze u vrtić, ljudi koji odlaze liječniku, na posao, u trgovinu ili jednostavno obavljaju svakodnevne obveze.
Tijekom ljetnih mjeseci, kada se promet prema jugu dodatno povećava, takav način života postaje znatno teži. Uvođenjem EES-a dodatno se povećalo vrijeme potrebno za prelazak granice. Državljani BiH i ostalih trećih zemalja moraju se registrirati prilikom ulaska u Hrvatsku, što u pojedinim slučajevima znači dodatne postupke za cijelo vozilo. Prema svjedočanstvima mještana, obrada jednog automobila u kojem se nalazi cijela obitelj nerijetko traje i po 5-10 minuta, posebice kada su u vozilu mala djeca. Gužve na granici pritom su posljednjih mjeseci postale izvor sve većeg nezadovoljstva. Kako nam govore mještani s kojima smo razgovarali, dio građana iz unutrašnjosti BiH zbog dugog čekanja odustaje od dolaska u Hrvatsku. Istodobno, oni koji granicu moraju prelaziti svakodnevno teško mogu izbjeći gužve. Dodatni problem nastaje zbog različitih pravila za građane EU i državljane trećih zemalja. Lokalne stanovnike posebno iritira kada se u koloni nađu vozila u kojima se nalaze i građani Europske unije i državljani trećih zemalja.
Načelnik Postaje granične policije Metković Jurica Volarević pojasnio situaciju je novinaru Večernjeg lista. “Često dobijemo pritužbe kako državljani trećih zemalja prelaze u trak za državljane EU na Graničnom prijelazu u Doljanima. Stvar je u tome da je prometovanje preko trakova na graničnim prijelazima jasno definirano člankom 10. Zakonika o schengenskim granicama. Ako se unutar vozila državljanina treće zemlje nalazi državljanin EU koji je član obitelji (primjerice, državljanin Bosne i Hercegovine putuje u društvu člana uže obitelji koji je državljanin Republike Hrvatske), oni imaju pravo ući u trak za državljane EU, gdje se od putnika koji nije član obitelji izuzima biometrija ili se verificira fotografiranjem lica, što stvara ogorčenje ostalih EU državljana na granici, iako je sve u skladu s pravilima korištenja prometnih trakova”, rekao nam je Volarević. Za izjavu smo pitali i zapovjednike policije BiH, koji su zamolili da pošaljemo e-mail njihovim nadležnima u Sarajevo kako bi dobili dozvolu za izjavu. Nekoliko dana poslije stigao je odgovor iz Sarajeva. Umjesto da nas povežu s osobama koje poznaju teren, kao što je to napravila hrvatska policija, dobili smo generički odgovor u kojem putnike mole za strpljenje i hvale graničnu policiju, ističući da svoj posao obavljaju profesionalno i da su dobili nove kabine za policajce, što smatraju modernizacijom graničnog prijelaza.
Kako dobiti propusnicu?
Problem, međutim, nije samo u EES-u. Mještani kao jednu od najvećih prepreka ističu pogranične propusnice. Riječ je o dokumentu koji se izdaje stanovnicima pograničnog područja koji ispunjavaju propisane uvjete, među ostalim imaju prebivalište najmanje godinu dana unutar pograničnog pojasa i opravdan razlog za prelazak granice. Osobama s prebivalištem u BiH propusnicu izdaje hrvatska policija, dok ih stanovnicima s hrvatske strane izdaje policija BiH. Jedan od mještana s kojima smo razgovarali tvrdi kako postoji velika razlika u broju izdanih propusnica. Prema njegovim riječima, policija BiH izdaje znatno veći broj propusnica stanovnicima s hrvatske strane nego što ih hrvatska policija izdaje stanovnicima BiH.
Upravo je pitanje propusnica bilo jedno od najčešće spominjanih problema među stanovnicima s kojima smo razgovarali. Dio njih želio je iznijeti svoje iskustvo, ali uz uvjet anonimnosti. Zbog brojnih pritužbi razgovarali smo i s Mjesnom zajednicom Gabela Polje. Kao jedno od mogućih rješenja ističu prenamjenu postojećeg međunarodnog graničnog prijelaza u pogranični prijelaz, pri čemu bi pravo prelaska imali automatizmom stanovnici unutar određenog pograničnog područja. Druga idealna mogućnost, smatraju, bio bi svojevrsni hibridni model kojim bi se omogućio prolaz samo građanima Europske unije. To bi praktički značilo da bi pravo prelaska imali građani Hrvatske i EU, ali i Hrvati Bosne i Hercegovine koji posjeduju hrvatsko državljanstvo. Razlog za takav prijedlog vide i u samoj infrastrukturi Gabela Polja, posebice Hercegovačke ulice, koja prema njihovu mišljenju nema kapacitet za prihvat velikog broja vozila koja se tijekom ljetnih mjeseci stvaraju u kolonama.
I o ovom rješenju raspravljali smo sa načelnikom Volarevićem. On, kaže, razumije frustraciju lokalnog stanovništva, ali ističe kako policija mora postupati prema važećim pravilima.
– Nemoguće je provesti tu ideju da GP Gabela Polje bude samo za EU državljane. Nekada su postojali bilateralni sporazumi koji su omogućili da neki granični prijelazi budu, primjerice, samo za hrvatske i BiH državljane, ali takvi sporazumi više nisu na snazi i ne mogu se dogovarati jer je Republika Hrvatska članica Europske unije, naglasio je Volarević.
Piše: Šimun Ilić / Večernji list
Foto: Šimun Ilić
