POSLJEDICE krize osjete se na svakom koraku, pa i u stanju voznog parka.
Nestašica dijelova smanjila je ponudu novih automobila na tržištu i produžila liste čekanja. Na pojedine automobile čeka se više od godinu dana, a na neke i osjetno više. Dio korisnika se stoga prebacio na tržište rabljenih koje se uslijed veće potražnje također smanjilo. Pridodamo li svemu porast cijena automobila, a sada i sveopću inflaciju, jasno je kako kupovna moć pada.
Sve to odrazit će se i na vozni park, koji nezaustavljivo stari. Hrvatska tu nije izuzetak.
Stanje na hrvatskim cestama
Da je Hrvatska u krizi, znamo već desetljećima, međutim sada je ona temeljito udarila na širokoj fronti pa ju osjeća širok sloj stanovništva. Već su prošlogodišnji rezultati bili poražavajući, a ni ove godine nisu zabilježeni pozitivni trendovi.
Prema podacima za prošlu godinu, prosječna starost vozila na hrvatskim cestama je skočila na 14.34 godine, a gledamo li samo vozila iz M1 segmenta (osobni automobila), ona iznosi 13.04 godine.
Koliko brzo stari vozni park, najbolje govore sljedeći podaci. Na hrvatskim cestama je bar 70% voznog parka starije od 10 godina. Vratimo li se u 2008. godinu, prosječna starost automobila na hrvatskim cestama bila je ispod 10 godina. 2014. godine skočila je na 12.14 godina.
Najnovije podatke dala je ACEA. Njihov izračun kaže kako je hrvatski vozni park ostario na čak 14.8 godina. Istovremeno, europski prosjek je 11.8 godina. Pogledamo li regiju, Slovenija je osjetno bolja s prosjekom od 12 godina, dok je Mađarska slična nama s 14.2 godina. Litva i Rumunjska imaju najstariji vozni park u EU s prosjekom od 17, odnosno 16.6 godina. Najmlađi vozni park i dalje ima Austrija s tek 8.5 godina.
