Dičimo se Jadranskim morem, njegovim plavetnilom i ljepotom, otocima i valama, no spremno ćemo obalu betonirati, uništiti i more onečistiti otpadom.

Prvi put će u svrhu očuvanja čistog mora i Županija provesti projekt Watercare. Radi se o inovativnom sustavu nadzora i uzbunjivanja koji ima za cilj smanjenje utjecaja mikrobiološkog onečišćenja mora i to uslijed velikih padalina, piše Slobodna Dalmacija.

Svi znamo da smo u krškom području, pa rijeke i ponornice do mora donesu sav otpad kojeg nesmotreno čovjek odbaci, ali i naplavine uslijed velikih kiša, u pravilu zemlje i pesticida s obrađenih polja.

Stoga je čak 10 partnera, po pet hrvatskih i talijanskih, od EU-a dobilo 2,8 milijuna eura, od čega našima pripada ukupno 1,1 milijun eura.

– Projekt je službeno počeo prvim danom 2019. godine, a predviđeno trajanje je dvije i pol godine, s tim da postoji mogućnost produžetka zbog pandemije koronavirusa. Provodi se na pet pilot područja, dva u Italiji i tri u Hrvatskoj.

Znači, kod nas ćemo pratiti situaciju na području Cetine i Neretve, te Raše u Istri, dok će Talijani nadgledati rijeku Pescara i potok Arzilla u Fanu. Na tim područjima bit će postavljene plutače s integriranim uređajima za implementaciju “Watercarea” za praćenje kvalitete vode – kaže doc. dr. Maja Krželj, voditeljica projekta sa Sveučilišnog odjela za studije mora u Splitu

Ujedno, za 17. lipnja najavljuje konferenciju i javnu tribinu Voda i klimatske promjene – kako do čistog mora bez zagađenja koja će biti održana u splitskom hotelu Cornaro.

Naime, dobivanjem informacija i potrebnih podataka s mjesta gdje se rijeke ulijevaju u more, znanstvenici će detektirati moguće zagađenje, a daljnjim potezima pokušati kontrolirati kakvoću voda, što je važno i za lokalno stanovništvo u smislu poboljšanja kvalitete života građana, ali i za razvoj turizma, jer svi želimo čišće more.

– Razvoj sustava za uzbunjivanje bi u slučaju mikrobiološkog onečišćenja voda na tim pilot područjima, pružio trenutno upozorenje korisnicima. Sustav će biti sposoban predvidjeti događaje nekoliko sati unaprijed te na taj način omogućiti preventivno prepoznavanje potencijalnih ekoloških rizika od mikrobiološkog onečišćenja kupališta uzrokovanih velikim količinama padalina – objašnjava doc. dr. sc. Krželj. koja je i doktorirala na temi ekologije mora i ekoloških promjena u moru.

Činjenica je kako zbog klimatskih promjena dolazi do sve češćih epizoda većih količina oborina u kraćem vremenskom razdoblju što uzrokuje poplave, nagli porast vodostaja i riječnih dotoka, te plavljenja i izlijevanja lokalnih rijeka i potoka sa značajnim posljedicama na okoliš.

Sve to pogoršava kakvoću morske vode, gdje može doći do mikrobiološkog onečišćenja, izlijevanjem komunalnih otpadnih voda, a može doći i do promjene u eko-sustavu, pa i šteta u lokalnoj marikulturi.

Piše: Sandra Barčot/SD