Interdisciplinarni konzorcij Agronomskog fakulteta, JP Hrvatske vode, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko- neretvanske županije, Zoološkog vrta u Zagrebu i Udruge Hyla ovog je tjedna predao Europskoj komisiji na ocjenu prijedlog projekta LIFE for Mauremys.
Projekt se odnosi na utvrđivanje ključnih lokacija i metoda održavanja slatkovodnih staništa riječne kornjače (Mauremys rivulata), koja je kritično ugrožene životinjska vrsta i na području naše zemlje obitava još samo u Dubrovačko- neretvanskoj županiji. Ovog je tjedna, zapravo, predana šira i detaljno obrazložena verzija stručnog projekta kojeg je, nakon podnošenja kraće verzije, u studenom prošle godine Europska komisija odobrila sufinancirati s iznosom od 1,899.638 eura, piše Dubrovački vjesnik.
Razrađeni program dostavljen Europskoj komisiji na ocjenu je težak 1.928.924 eura te postoji mogućnost većeg sufinanciranja. U praksi se pokazalo kako je ekološki fond “najteži” fond EK jer su u pitanju znanstveni priojekti koji moraju biti izvrsno i do najsitnijih detalja razrađeni kako bi dobio potvrdu. Isto tako, pokazalo se su, nakon uspješnog prolaska prve faze, sigurni slijedeća faza i konačna potvrda sufinanciranja.
Drugdje već izumrla
-Naša je županija jedino područje rasprostranjenja riječne kornjače u Hrvatskoj i po tome smo jedinstveni. Istraživanjem je utvrđeno kako najveća populacija riječne kornjače obitava na području Konavoskog polja, a stabilna je i populacija u lokvama na području sela Majkovi i Prljevići. Međutim, vrsta je ugrožena u Stonskom polju, a u području rijeke Omble i delte Neretve na rubu izumiranja. Naime, pojedinačne jedinke su pronađene u Baćinskim jezerima te u jezeru Desne i području Modro oko koje je izvor pitke vode za grad Ploče. Pretpostavljamo, ali još uvijek nije potpuno utvrđeno ima li te populacije i u lokvi kod Lumbarde. – ističe ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko- neretvanske županije Marijana Miljas- Đuračić.
Riječne kornjače su u fokus javnosti, osobito na istočnom dijelu Pelješca, ponovno došle s aktualnim poplavama Stonskog polja do kojeg je došlo uslijed neodržavanja mreže kanala za melioraciju. Kanali su obveza Hrvatskih voda, ali nismo utvrdili tko je pustio glasinu da je neodržavanje kanala rezultat skrbi za kornjače kojima odgovara raslinje koje zadržava oborine u kanalima. Međutim, upravo suprotno: kanale treba održavati kako bi se kornjače lakše kretale i doprinosile održivosti i bioraznolikosti ekosustava. Milas Đuračić ističe da riječna kornjača, zbog neprimjerenog managementa kanala, gubi bitku za opstanak u Stonu, dok nam je iz Hrvatskih voda potvrđeno da su najveće prijetnje toj kornjači u Stonskom polju upravo degradacija i gubitak vodenih staništa uzrokovani ekološkom sukcesijom, odnosno neodražavnjem lokvi i kanala čime dolazi do sukcesije vegetacije, zamuljenja te nestajanja vodenih površina te kanalizacije vodenih tokova. Tako će odobrenje projekta LIFE for Mauremys za indirektnu posljedicu imati rješenje problema plavljenja, a posljedično i mogućnost veće poljoprivredne proizvodnje u Stonskom polju.
