U Velikoj vijećnici upravo se održava 11. sjednica Županijske skupštine. Prije početka sjednice vijećničku prisegu položila je vijećnica Made Mačela (HDZ), a svoj mandat u mirovanje je stavila vijećnica Gordana Mustapić. Sjednici je prisutno 35 od 41 vijećnika. Dnevnom redu dodana je nova točka vezana uz funkcionalnu organizaciju sustava hitne medicine. Teo Andrić (HDZ) predložio je da se točka o prodaji vile Rašice raspravi kao zadnja točka, na što je Maro Kristić (MOST) predložio da se predmetna točka raspravi kao prva. Usvojen je prijedlog vijećnika Andrića. Dnevni red je prihvaćen, vijećnici su desetak minuta proveli u raspravljajući o primjedbama na zapisnik s prethodne sjednice, nakon čega je i usvojen, nakon čega su uslijedila vijećnička pitanja.
Teo Andrić (HDZ) zatražio je od župana da izrijekom kaže koja su to četiri projekta od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, a koja bi se trebala realizirati na području Županije, a drugo pitanje odnosilo se na projekt gradnje Kongresnog centra na Babinom Kuku. Konkretno, Andrića je zanima što je do sad napravljeno da bi se projekt realizirao.
– Radi se o strateškom projektu. Napravili smo i dvije studije koje su potvrdile opravdanost izgradnje Kongresnog centra, a utvrđeno je da postoji i turistička niša, u koju je Dubrovnik uključen, ali nam nedostaju kapaciteti. Vlada je iskazala potporu projektu. Za realizaciju su zaduženi Županija, Grad i Ministarstvo turizma. Prije nekoliko dana je održan i sastanak, na kojem je sudjelovao i Valamar koji pretendirao na vlasništvo zemljišta. Usuglasili smo se da će Grad i Valamar riješiti predmetni spor, te da se ide s razvojem projekta bez obzira o sporu. Nužno je napraviti i arhitektonski natječaj. Najbolje bi bilo da se projekt financira sredstvima EU, jer je procijenjena vrijednost oko 500 milijuna kuna. Razgovarali smo i o načinu upravljanja centrom. Zaključak je da se upravljanje treba povjeriti svjetskog agenciji, koja ima iskustva u ovoj branši. Jedno takvo pismo namjere smo već zaprimili – odgovorio je župan Dobroslavić te se osvrnuo na strateške projekte.
– To su Centar za gospodarenje otpadom, Pelješki most i pristupne ceste, zamjena 110-kilovatnog kabela od Hvara do Korčule te terminal za tekuće terete u luci Pločama.
Kristina Čurčija (SDP) postavila je pitanje vezano za nedostatak domova za starije i nemoćne, a istaknulo je da se domovi na području Županije trenutačno skrbe za 536 stalnih korisnika, a iznijela je i kako je u kratkom roku u dva navrata poskupjela nakanada koju korisnici plaćaju. Prvi put za 25 posto, a drugi put za 15 posto. Posljednja odluka stupila je na snagu 1. srpnja.
– Na području Županije nalaze se četiri, odnosno pet domova. To nije dovoljno. Ovi domovi su u državnoj mreži, te dobivaju potporu Županije i države. Korisnici moraju jedan dio naknade platiti sami. Ne vidim u tome ništa sporno i boravak kod kuće košta. Pohvaljujem Općinu Konavle koja je izgradila svoj dom i Grad Dubrovnik koji kreće u izgradnju. Uz domove, dajemo potporu za njegu u kući, koja je potrebna 400-njak naših sugrađana. Razmišljamo kako povećati kapacitet, te o nadogradnji Doma za starije Dubrovnik. Doći će do poboljšanja, ali ne i do rješavanja problema. Povećanje cijene doma bilo je nužno.
Vijećnica Čurčija replicirana je da sigurno postoje korisnici koje si neće moći priuštiti plaćanje doma u iznosu od 3 600 kuna, te da je Županija trebala iznaći sredstava na drugi način.
– Sve osobe koje borave u domu, a nemaju sredstava za plaćanje naknade, mogu biti u domu, uz model koji je uspostavila država, njihova imovina onda ne ide nasljednicima, već im vlasnik postaje država.
Vijećnik Mihaljević (HDZ) upitao je župana što je s gradnjom autoceste od čvora Metković do Osojnika, te je ponovno aktualizirao pitanje zdravstvene zaštite u Neretvi informacijom da je dvoje od troje pedijatara otišlo u mirovinu.
– Autocesta je u svim našim planovima. Dobili smo potporu od Vlade i za ovaj projekt. Povezivanje Osojnika s čvorom Metković je od strateške važnosti. Izrada studije povjerena je HAC-u – kazao je Dobroslavić, te u odgovoru na sljedeće pitanje kazao da iako je prošlo puno vremena, tragedija u Metkoviću je još uvijek svježa.
– Zdravstvo u Neretvni, nije drugačije od zdravstva u ostalim dijelovima države. Određene poteškoće postoje. U posljednje vrijeme dogodilo se nekoliko pomaka. Uspostavili smo dežurstvo, koje osigurava raspoloživost obiteljskih liječnika tijekom vikenda. Na inicijativu građana nabavili smo dodatnu opremu, a Ministarstvo je ugovorilo da se za izrazito hitne slučajeve može koristiti i bolnica u Mostaru. I ove godine smo ugovorili hitnu helikoptersku službu, koja pokriva cijelo naše područje. Voljeli bi da to preraste u cjelogodišnju službu, nadamo se da će to i dogoditi. Skoro je raspisan natječaj za Dnevnu bolnicu u Dubrovniku, kao i adaptaciju zagrade bivšeg suda u Metkoviću. Dva pedijatra su zaista otišla u mirovinu, ranije nego što je to dogovorno. Trebali su ostati raditi do listopada, odnosno do završetka specijalizacije dvoje specijalizanata. Našli smo rješenje kojim smo premosili to razdoblje. Sve financijske probleme, osim sanacije OB Dubrovnik, možemo riješiti sami, a za to trebamo pomoć države.
Krešimir Kuran (SDP) upitao je li Županije dobila na uvid ugovor potpisan s bolnicom u Mostaru, a zanimalo je kad će javnosti biti prezentirana Studija izvedivosti Centra za gospodarenje otpadom.
– Ministarstvo zdravstva je potpisalo sporazum s Ministarstvom BiH. Vjerujem da u tom sporazumu nema ništa sporno, ali budući da se ne radi o našem aktu moramo provjeriti možemo li ga objaviti. Ako možemo, to ćemo i učiniti. Studija izvedivosti nažalost još nije gotova. Kad bude i to ćemo prezentirati javnosti. Procedura je kakva jest. Ishodili smo lokacijsku dozvali, kad studija bude završena, imat ćemo i model financiranja, a zatim i raspisati natječaj – odgovorio je župan.
Vijećnik Sentić (HDZ) postavio je pitanje o reorganizaciji sustava Državne uprave po kojem bi jedan posla trebale preuzeti Županije. Zanimalo ga je li Županije spremna za tako nešto, te kako je ocjenjen Proračun Županije kad je u pitanju transparentnost.
– Radilo bi se o preuzimanju većeg broja zaposlenika. Većeg nego što ih danas radi u Županiji. Smatramo to vidom decentralizacije, koje smo spremni realizirati. Jasno smo rekli Ministarstvima financije i uprave da želimo financiranje zaposlenika, kao i da njihov standard bude izjednačen. Uredi državne uprave imaju nešto manji standard. Dobili smo najveću ocjenu za transparentnost proračuna. To nam je bio i cilj, da bi svi građani mogli vidjeti na što trošimo. Neke općine remete ukupnu ocjenu. Drago nam je da su naši najveći gradovi dobili izvrsne ocjene – kazao je Dobroslavić.
Maro Kristić (MOST) postavio je o budućem odlaganju otpada nakon što se sanira i zatvori Grabovica, a izvjesno je da do zatvaranje Grabovice, Lučino razdoblje se neće realizirati. Vijećnik je postavio pitanje i vezano uz povlačenje novca iz EU fondova, kao i postavljanju bankomata na koncesioniranom području duž šetnice u Uvali Lapad.
– Grabovica nije u nadležnosti Županije, već Grada. Siguran sam da će Grad držati svih propisa i ograničenja. Postoji opasnost da će se Grabovica zatvoriti prije realizacije Centra. Ploče imaju dozvolu za daljnje odlaganje, ali nisu voljni prihvaćati tuđi otpad. Grad Dubrovnik je kazao kako će se problem na odgovarajući način riješiti. Pretovarna stanica Grada Dubrovnika na Osojniku ili Pobrežju čeka građevinsku dozvolu. Onoga časa kad se otpad preda, on postaje problem Agencije za zbrinjavanje otpada. Što se tiče povlačenja sredstava iz EU fondova, ne znam zašto se ne bi hvalili gradnjom Pelješkog mosta ili Zračne luke, DUNEA je provela nekih stotinjak projekta. Nije uobičajeno da mi odlučujemo o bankomatima, ali provjerit ćemo. Koncesionar plaća jako veliku koncesiju, ali ga to ne opravdava do poduzima takve radnje bez našeg odobrenja.
Kristić je replicirao županu kazavši mu da na velika pitanje daje paušalne odgovore.
Irena Korda (HDZ) postavila je pitanje vezano uz turizam, odnosno manjak radne snage koji bi mogao imati velike posljedice na rezultate turističke sezone.
– Prva polovica godine bila je jako dobro kad govorimo o rezultatima. Nismo u prvih šest mjeseci osjetili pad bookinga, već smo ostvarili 17 posto više noćenja. Problem radne snage je i dobar i loš. Zaposlenost je porasla, a očito je da naši ljudi izbjegavaju teške turističke poslove, pa moramo uvoziti radnu snagu. Nadam se da to neće smanjiti kvalitetu usluga u našim ugostiteljskim objektima, ali pružanje dobre usluge je briga vlasnika objekata. Bojim se da ćemo i u budućnosti morati uvoziti radnu snagu – odgovorio je župan.
Pero Jerković (MOST) pitao je župana je li upoznat s činjenicom da Dnevna bolnica u Metkoviću neće biti gotova do 2021., a da liječnici specijalisti ne dolaze na dežurstva u Metković. Drugo pitanje odnosilo se na liječnike pedijatre koji su trenutno na zamjeni u Metkoviću, a koji nisu članovi Liječničke komore, odnosno ne mogu samostalni ispisivati recepte, a kazao je da je i liječnica specijalizirana za pulmologiju spremna za mirovinu.
– Imamo projekte Dnevne bolnice i u Dubrovniku i u Metkoviću. Projekt je složen, ograničen je strukom, ali EU fondovima. Nastojat ćemo da se realiziraju što prije. Smatram da je dobro da je Dom zdravlja u Metkoviću našao rješenje, a vjerujem da će se iznaći rješenje koje će omogućiti tim liječnicima da propisuju lijekove. Što se tiče pulmologa, to znači da moramo pronaći zamjenu. Nije uvijek lako, ali uspijevamo pokriti naše krajeve, odgovarajućim kadrom- odgovrio je župan, na što ga je Jerković nazvao služajnim prolaznikom po pitanju zdravstva.
– Nemate konkretne odgovore. Ili ne znate ili ne želite reći javnost hoće li se dnevna bolnica sagraditi ili ne. Žalosno je da ne znate, da liječnici specijalist ne dolaze u Metković. Ljudi žele znati što ih u Mostaru očekuje. Ponašate se nonšalantno, u tri mandata vi nemate pojma što se sa zdravstvom događa – replicirao je Jerković.
– Kao prolaznika sam ovdje došao 2009., 2013., pa 2017. Ispada da jedino vi u Mostu sve znate. Nemojte plašiti ljude. Nitko ne mora ići u Mostar. Odustali ste od hodanja po pješačkim prijelazima. Dobro da ste prestali. U Domu zdravlja u Metkoviću nam fale liječnici. Ovakvim pristupom ćete ih otjerati, možda su pedijatri otišli upravo zato jer ih se stalno napada – odgovorio je župan.
Predsjednica Vilma Kosović (DDS) ovim je zaključila vijećnička pitanja.
Usvojen rebalans Proračuna: Županije će financirati dodatne materijale u nastavi za sve učenike
Na današnjoj Županijskoj skupštini usvojen je rebalans proračuna Dubrovačko-neretvanske županije pa umjesto dosadašnjih 698,9 milijuna kuna on sada iznosi 757 milijuna kuna. Povećaje iznosi 58,1 milijuna kuna od čega je 20,3 milijuna kuna iz izvornog proračuna, a 37,8 su proračunski korisnici koji su evidencijski uključeni u županijski proračun.
Župan Dobroslavić je istaknuo kako se ovim rebalansom otvaraju mogućnosti za nove projekte i inicijative. – U Županijskom proračunu u sklopu ovog rebalansa predviđena je kupnja radnih bilježnica za sve učenike osnovih škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija. To je iznos od 2.4 milijuna kuna.
Sjednica prekinuta na temi prvootkupa vile Rašica
U sklopu rasprave o pravu prvokupa Vile Rašice, koja je nekada pripadala Stipi Gabriću Jambi ali je otišla pod hipoteku, odlučeno je da će se današnja sjednica Županijske skupštine prekinti, bez usvajanja zaključka kako se ne bi konzumirao rok od 60 dana u kojem se potrebno očitovati za ovaj zahtjev privatnih vlasnika, a sve dok okolnosti eventualne kupnje ove nekretnine (sva stručna mišljenja, mišljenje DORH-a, ostala dokumentacija, izvadci itd.) ne budu potpuno jasne. Nakon što je vijećnik Maro Kristić upozorio na potrebu zaštite javnog interesa i Park šume Petka, te kako Županija ili Grad moraju iznaći sredstva za otkup 2/5 vlasništva Vile Rašice, kako bi ostali “u igri”, digao se vijećnik Stipe Gabrić Jambo koji mu je čestitao na hrabrosti, budući ne pozna njegove prijatelje, vlasnike ostatka nekretnine, zainteresirane za kupnju preostalog dijela.
Nakon pauze Teo Andrić kazao je predložio prekid sjednice Županijske skupštine, te je rekao kako će se ova točka vratiti vlasnicima, dok je Jambo kazao kako se čuo sa svojim prijateljima koji su rekli da je sve na prodaju.
Kazao je da Županija može kupiti cijelu Rašicu, ako imaju novac. Jer je u pauzi zvao “svoje prijatelje” (vlasnici tvrtki Plavi projekt i GP BRIM d.o.o ), a i oni su tog mišljenja.
Kristić je kazao da bi bilo dobro da grad kupi cijelu Rašicu, ali da s ove dvije petine javno ostaje na životu.
Sjednica je prekinuta, a rasprava o prvokupu će se nastaviti.
