Vatikan je Međugorju dao “Nihil obstat” (hrv. nema zapreke ili ništa ne priječi), objavio je Vatican News, službeni medijski kanal Vatikana u trenutku održavanja tiskovne konferencije na kojoj se objašnjavala odluka.
“Dokument Dikasterija za nauk vjere koji je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu-svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama, iako uz nekoliko pojašnjenja”, stoji u uvodu teksta.
“Nihil obstat” najpozitivnija je moguća odluka o nekom nadnaravnom fenomenu koju prema novim normama za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena udjeljuje Dikasterij za nauk vjere (najviše tijelo Katoličke Crkve za pitanje nauka i morala).
U normama objavljenim 17. svibnja ove godine, “nihil obstat” objašnjen je ovim riječima: “Iako nije izražena nikakva sigurnost o nadnaravnoj autentičnosti fenomena, mnogi su znakovi djelovanja Duha Svetoga usred danog duhovnog iskustva prepoznati i, barem do toga trenutka, nisu otkriveni osobito kritični ili rizični aspekti. Zbog toga se dijecezanski biskup potiče da cijeni pastoralnu vrijednost te da također promiče širenje ovog duhovnog prijedloga, i mogućim hodočašćima na sveto mjesto.”
Inače, Vatikan je danas uz odluku objavio i popratnu “Notu o duhovnom iskustvu Međugorja ‘Kraljica Mira’“, u kojoj detaljno pojašnjava odluku, pozitivne plodove, ali i izriče potrebna pojašnjenja.
Pozitivni plodovi
Mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta su hodočašća iz cijeloga svijeta, piše u sažetku Vatican Newsa.
„Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere“ u skladu s tradicijom Crkve. Dogodila su se “brojna obraćenja” ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, “brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života”. Zabilježena su i “vrlo brojna ozdravljenja”.
Župa Međugorje mjesto je klanjanja, molitve, seminara, duhovnih vježbi, okupljanja mladih. Nastala su i karitativna djela koja brinu o siročadi, ovisnicima, osobama s invaliditetom, a utvrđena je i prisutnost skupina pravoslavnih kršćana i muslimana.
Poruke i potrebna objašnjenja
U Noti se ističe pozitivno mišljenje o porukama, iako uz pojašnjenje nekih izraza.
Posebno se ističe poziv na mir, koji se bolje razumije „u ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne, obilježenom strašnim ratom s jakim religijskim elementima“.
Kao pozitivni aspekti ističe se i poticaj na pouzdano prepuštanje Bogu koji je ljubav: „Možemo prepoznati jezgru poruka u kojima Gospa ne stavlja sebe u središte, nego pokazuje da je potpuno usmjerena na naše jedinstvo s Bogom.” Osim toga, “Marijin zagovor i djelovanje očito su podređeni Isusu Kristu kao tvorcu milosti i spasenja u svakoj osobi”.
Drugi dio dokumenta ističe, pak, kako se “nekoliko” poruka može činiti “povezanima sa zbunjujućim ljudskim iskustvima” iako neke pogreške možda nisu “iz loše namjere, nego zbog subjektivnoga shvaćanja fenomena”. U nekim se slučajevima „čini da Gospa pokazuje neku razdraženost jer se neke njezine upute nisu slijedile; tako upozorava na prijeteće znakove i mogućnost da se nikada više ne ukaže“. Ali zapravo druge poruke daju ispravno tumačenje: „Oni koji daju katastrofična predviđanja lažni su proroci. Kažu: “Te i te godine, tog i tog dana bit će katastrofa”. Uvijek sam govorila da će kazna doći ako se svijet ne obrati. Zbog toga potičem sve na obraćenje“ (15.12.1983.).
Nota Dikasterija za nauk vjere potom navodi poruke za župu u kojima Gospa kao da želi kontrolu nad pojedinostima duhovnoga i pastoralnoga puta. U drugim slučajevima poruke se „odnose na zahtjeve ‘malo vjerojatnoga nadnaravnog podrijetla’, kada Gospa „daje naredbe o datumima, mjestima, praktičnim aspektima, i donosi odluke o uobičajenim pitanjima“.
U Noti se kao problematične navode i poruke koje Gospi pripisuju izraze “moj plan”, “moj projekt”, riječi koje bi “mogle zbuniti. Zapravo, sve što Marija čini uvijek je u službi Gospodinova plana”. Ne smijemo pogrješno dodjeljivati Mariji “mjesto koje je jedinstveno i isključivo za Sina Božjega”.
Odobreno javno štovanje
Iako to ne podrazumijeva proglašenje nadnaravnosti, i podsjećajući da nitko nije obvezan vjerovati u to, nihil obstat – koje je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upućuje da vjernici “mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život te dopušta javno štovanje”. U Noti se također precizira da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka “ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla”.
Dikasterij na kraju potiče one koji idu u Međugorje “da prihvate kako se na hodočašće ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, nego radi susreta s Marijom, Kraljicom mira”.
Cjeloviti dokument Vatikana o odobrenju Međugorja možete pročitati OVDJE.
