Facebook stranica Halo, inspektore upozorila je na sve veći uvoz mrkve i drugog povrća iz tzv. trećih zemalja, među kojima se našao čak i Surinam – mala država u Južnoj Americi. Navode kako domaća proizvodnja mrkve pokriva tek oko 40 posto potreba tržišta, zbog čega trgovci uvoze velike količine jeftinog povrća iz inozemstva.
Posebno ističu problem uvoza iz Turske i Egipta, zemalja koje su često pod povećalom europskog sustava za sigurnost hrane zbog pesticida zabranjenih u Europskoj uniji, poput klorpirifosa i fenamifosa. Prema njihovim navodima, europske inspekcije posljednjih godina zaustavile su brojne pošiljke hrane zbog prisutnosti opasnih kemikalija.
Halo, inspektore upozorava i na moguće slučajeve prikazivanja uvozne robe kao domaće, čime se potrošačima uskraćuje pravo na točne informacije o podrijetlu hrane.
Prema objavljenim podacima, Hrvatska godišnje uveze više od 15 tisuća tona mrkve, dok domaća proizvodnja iznosi oko 13 tisuća tona. Najviše mrkve uvozimo iz Srbije (oko 40% ukupnog uvoza), a slijede Nizozemska, Italija, Austrija i Slovenija.
Iz inicijative pozivaju građane da pažljivo čitaju deklaracije i provjeravaju podrijetlo proizvoda koje kupuju.
