Nakon duge i hladne zime većina ljudi se raduje toplijem vremenu i cvjetanju biljaka. No, ako patite od astme ili alergija, proljeće za vas znači učestalije probleme sa zdravljem i pogoršanje simptoma astme.
Astma je kronična upala dišnih putova koju prati pretjerana nadražljivost bronha koja se manifestira različitim simptomima koji mogu biti stalni ili periodički. Najčešći simptomi astme su kašalj (najčešće noću i u naporu), otežano disanje, sviranje i stezanje u prsnom košu, nedostatak zraka, povlačenje simptoma spontano ili uz terapiju.
Osnovno obilježje astme je da je to kronična, ali i promjenjiva bolest čiji se simptomi mogu pogoršavati i smanjivati tijekom liječenja. Izmjenjuju se razdoblja bez simptoma s normalnom plućnom funkcijom i razdoblja pogoršanja s izraženim simptomima i narušenom plućnom funkcijom.
Astma se najčešće javlja već u dječjoj dobi i kao takva najčešća kronična bolest u djece. Zanimljivo je da je dvaput češća u dječaka do 12. godine života dok se u kasnijoj dobi podjednako javlja i u dječaka i u djevojčica. Ono što zapažamo je da je broj novooboljelih u stalnom je porastu.
Što se događa u astmi? Grčenjem mišića bronha dolazi do suženja bronha i otežanog disanja, posebno izdisaja, sluznica je upaljena i otečena i prati je pojačano je izlučivanje sluzi što dodatno otežava disanje.
Pitamo se što uzrokuje astmu? Znamo da kod nekih osoba postoji nasljedna sklonost prema ovoj bolesti. Osim toga astmu uzrokuju i alergije, čak 75-80% djece s astmom ima neku alergiju, pri tome najčešći alergeni su prašina, pelud, grinje, životinjska dlaka, perje, plijesni, gljivice, hrana… Najčešći iritansi, sredstva nadražaja, su duhanski dim, zagađeni zrak, jaki mirisi… Astmu može uzrokovati tjelesni napor, infekcija, vremenske prilike i emocionalna uzbuđenja.
U liječenju astme želi se uz dobru kontolu prevenirati kronično oštećenje dišnih putova i doseći život bez simptoma: normalan san, redovito pohađanje nastave, normalna tjelesna aktivnost koja uključuje aktivno bavljenje sportom, izbjeći posjete hitnoj službi ili prijemu u bolnicu radi pogoršanja astme, te uzimanje lijekova bez nuspojava.
U liječenju astme postoje tri načina kako postići gore navedene ciljeve, to su: edukacija bolesnika, kontrola okoliša i terapija.
Edukacija bolesnika podrazumijeva određeno znanje i razumijevanje bolesti. Stoga svaki bolesnik treba imati pisani plan liječenja i voditi svoj dnevnik astme.
Kontrola okoliša je važan čimbenik u kontroli bolesti. Stoga je važno umanjiti izloženost pokretačima i uzročnicima astme: grinje, kućni ljubimci, duhanski dim, prašina, plijesni, peludi, hladan zrak…
Različiti su stupnjevi težine bolesti kod svakoga bolesnika i prema tome se u liječenju koriste određeni lijekovi koje svrstavamo u dvije skupine:
- osnovni lijekovi koji liječe upalu u dišnim putovima, održavaju dugotrajnu bronhodilataciju i održavaju bolest pod kontrolom,
- simptomatski lijekovi koji rješavaju samo akutne simptome (najčešće Ventolin).
Osnovni lijekovi su protuupalni lijekovi: inhalacijski kortikosteroidi (najučinkovitiji prouupalni lijekovi za dugotrajnu kontrolu astme), antileukotrijeni i kromoni. Ovi lijekovi smanjuju upalu u dišnim putovima, smanjuju otok sluznice i proizvodnju sluzi te pomažu obnavljanje oštećene sluznice dišnih putova.
Dodatna terapija inhalacijskim kortikosteroidima su bronhodilatatori dugoga djelovanja koji omogućavaju dugotrajno opuštanje mišića bronha i primjenjuju se u bolesnika s noćnim simptomima.
Ponavljam, cilj u liječenju astme je dobra kontrola bolesti, a znakovi loše kontrole su češća uporaba bronhodilatatora (Ventolin), noćni ili ranojutarnji simptomi koji ometaju san, teže podnošenje tjelesnoga napora, snižen vršni protok zraka i kada spirometrija pokazuje smanjenu plućnu funkciju.
Inhalacija je najučinkovitiji način primjene terapije jer tada lijek dolazi na mjesto djelovanja, u dišne putove, i tako su umanjene nuspojava u ostalom dijelu organizma. Zato je važno znati ispravnu tehniku inhaliranja!
Kod upotrebe aerosolnog inhalatora (pumpica, inhaler), spremnik jepod tlakom i nakon potiska se ispušta točno određena doza lijeka u obliku aerosola. Pri tome je potrebna dobra koordinacija potiska i udisaja. Prije uporabe obavezno dobro protresite spremnik!
Postoje pomagala za primjenu aerosolnih inhalatora koja olakšavaju primjenu inhalera i omogućuju točnije doziranje. To su zračna komorica (babyhaler) za dojenčad i djecu do 5.godine života, te volumatic za djecu od 5 godina i odrasle.
Inhalator sa suhim prahom (diskus) je jednostavniji za primjenu od aerosolnih inhalatora i omogućava točnije doziranje.
Rekli smo da je u liječenju astme važno postići dobru kontolu bolesti, a u to spada mjerenje vršnog protoka zraka. To je jednostavna metoda za određivanje funkcije pluća i služi za samokontrolu bolesnika.
Mjerenje vršnog protoka zraka pokazuje promjene u protoku zraka kroz dišne putove uz pomoć mjerača vršnog protoka zraka (peak flow meter). Potrebno je učiniti 3 uzastopna mjerenja i najbolji rezultat upisati u dnevnik. Mjeri se uvijek u isto doba dana, ujutro i navečer. Pogoršani rezultati upozoravaju na pogoršanje bolesti. Vrijednosti vršnoga protoka zraka mogu biti snižene nekoliko sati, pa i dana prije pojave simptoma astme.
Očekivane vrijednosti kod djece ovise o visini, a kod odraslih o dobi, spolu i visini. Prema očekivanim vrijednostima određuju se zone radi lakše kontrole bolesnika, i to:
- zelena zona: predstavlja 80-100% najboljeg osobnog rezultata i znak je dobre kontrole bolesti
- žuta zona: predstavlja 60-80% najboljeg osobnog rezultata i signal je za oprez
- crvena zona: predstavlja manje od 60% najboljeg osobnog rezultata i znak je za uzbunu.
Kontrola okoliša je važan čimbenik u kontroli bolesti. Tu prije svega mislimo na izbjegavanje alregena koji su pokretači astme. Evo nekoliko savjeta:
- uklonite tepihe, tepisone, pokućstvo od tekstila, čupave igračke…
- prašinu kupite vlažnom krpom koju možete oprati na višoj temperaturi
- ne držati kućne ljubimce u prostoriji gdje spava osjetljiva osoba
- životinje držati izvan kuće, na dvorištu
- često i redovito ih kupati
- biti na oprezu prije odlaska u cirkus ili ZOO, ako je potrebno, uzeti preventivno lijekove
- redovito temeljito čišćenje i dezinfekcija
- u vrijeme cvjetanja izbjegavati boravak u prirodi
- pri visokim koncentracijama peludi u zraku zatvorite prozore (u stanu i/ili automobilu)
- zračite stan u večernjim satima kada je najmanja koncetracija peludi
- svakodnevno perite kosu i mijenjajte odjeću
- budite oprezni s medom
- ne jedite namirnice na koje imate utvrđenu alergiju
- pitajte liječnika koji lijek uzeti da biste spriječili napad
- čuvajte djecu od izloženosti pasivnom pušenju
- izbjegavati kontakt s bolesnicima koji imaju infekcije dišnog sustava
- često perite ruke, zračite prostorije, koristite papirnate maramice, uzimajte lijekove
- naučite i provodite vježbe disanja.
Na kraju želim dati jedan važan savjet svima koji boluju od astme ili su u kontaktu s osobama koje od nje boluju.
Astmu treba shvatiti kao suputnika s kojim treba naučiti živjeti, a ne kao neprijatelja!
