Kako bi se zaobišla granica, osim Pelješkog mosta gradit će se još 3 mosta, 2 vijadukta, 4 tunela, dva vidikovca i prijelazi za poljoprivredna vozila, piše Jutarnji list.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Za četiri godine, 2022. sve bi trebalo biti drukčije. Do Dubrovnika nećete trebati prolaziti kroz drugu državu niti strahovati od gužve na granici. Prema svim planovima, do tada bi trebao biti završen Pelješki most te nova brza cesta preko Pelješca kojima će se zaobići putovanje preko Bosne i Hercegovine, a krajnji jug Hrvatske bit će neprekinutom prometnicom povezan s ostatkom zemlje. U kilometraži, nakon silaska s autoceste kod Ploča do Dubrovnika između sadašnje trase i one buduće gotovo i nema razlike. Ova današnja, koja prolazi Jadranskom magistralom, čak je i nešto kraća. Sadašnja je trasa dugačka oko 95 kilometara, a buduća će biti dugačka oko 98 kilometara.

No, prema izračunu stručnjaka u Hrvatskim cestama, ako putujete preko mosta i nove pelješke ceste, do Dubrovnika ćete stići 37 minuta ranije. Uglavnom zahvaljujući izbjegavanju čekanja na graničnom prijelazu. Kao i danas, i za četiri godine nakon silaska s autoceste u Karamatićima vozit ćete se oko 5 kilometara do čvora Čeveljuša, gdje se “prebacujete” na Jadransku magistralu. Magistralom nastavljate oko 21 kilometar do iznad Komarne.

Pola kilometra dalje bit će izgrađeno veliko čvorište Duboka. Tu će putnici krenuti ili prema mostu Pelješac ili dalje po D8 prema Neumu. Da biste se ponovo vratili na Jadransku magistralu, u mjestu Doli bit će izgrađeno 32,5 kilometara novih prometnica, što uključuje i 2404 metara novog mosta Pelješac i novu brzu cestu preko Pelješca u dužini od 30 kilometara.

Vidikovac i odmorište

Oni koji krenu prema Pelješcu prije mosta će naići na odmorište Komarna s vidikovcem. Nakon prelaska mosta na pelješkoj strani dočekat će ih odmorište Blaca također s vidikovcem, ali za vozila koja se kreću u smjeru kopna. Potom putnici dolaze na novu brzu pelješku cestu. Prema projektu, njezina je prva dionica Duboka – Šparagovići. Riječ je o 12 kilometara dugoj, građevinski izuzetno zahtjevnoj dionici. Gotovo je četiri kilometra, odnosno jedna trećina trase, u tunelima ili na objektima. Hrvatske ceste dobile su ponude za izvođača radova dionice i čeka se odluka o odabiru.

Najteži dio

Na toj dionici nakon prva dva i pol kilometra dolazi tunel Kamenice dužine 499 metara. Potom slijedi vijadukt Doli dužine 156 metara pa most Dumanja Jaruga 1 dugačak 488 metara, zahtjevan za izgradnju zbog visokih stupova i velikih raspona te temeljenja po principu bunara. Nakon njega je 80 metara dugačak most Dumanja Jaruga 2. Na 11. kilometru ove dionice počinje najveći objekt – tunel Debeli Brijeg dužine 2467 m.

Iako je riječ o dvotračnoj cesti te je za odvijanje prometa potrebna jedna tunelska cijev, u ovom će se slučaju zbog dužine tunela morati prokopati i servisna tunelska cijev za potrebe evakuacije u slučaju izvanrednih situacija. Takoreći odmah po izlasku iz tunela dolazi čvor Zaradeže, gdje će biti Centar za kontrolu prometa s vatrogasnom postrojbom, odakle će se nadzirati cjelokupni promet na čitavoj prometnici i mostu Pelješac. U toj točki kreće dionica Šparagovići – Doli dužine 18,1 kilometar.

Prvih šest kilometara prolazi nenaseljenim i neobrađenim područjem, a dalje prolazi prostorom gdje se nalaze vinogradi, i daleko je zahtjevnija za izgradnju. Na devetom kilometru gradit će se vijadukt Prapratno dugačak 215 metara s pet raspona, od kojih je najveći dugačak 52 metra. Odmah je iza njega istoimeni čvor koji će povezivati novu i postojeću prometnicu D416 koja ide prema trajektnoj luci. U čvoru Prapratno započinje i obilaznica Stona dužine 8 kilometara, koja je najzahtjevniji dio ove dionice jer joj je 40 posto u objektima.

Na obilaznici je potrebno probiti dva tunela – Polakovica dužine 1265 i Supavo dužine 1320 metara, a između njih izgraditi most Ston dužine 485 metara, koji će premostiti stonski kanal. S obzirom na dužinu tunela, morat će se kopati i servisne tunelske cijevi. Izgradnja ovih triju objekata koji se nadovezuju jedan na drugi bit će izuzetno složena. Izvođač radova tunele će morati probijati samo s jedne strane jer izlaze na stonski kanal, odnosno na budući most.

Most uz solanu

Pretpostavka je da će se prvo prokopati tuneli kako bi se nosači mosta “gurali” iz tunela. Sam most nalazit će se na oko 800 metara od solane Ston i njime će se s poluotoka sići na kopno. Zbog tamošnjeg trusnog područja, most će biti gredne, lagane konstrukcije, visine oko 40 metara sa šest raspona, od kojih će najveći biti 120 metara. Natječaj za izvođača radova ove dionice je u pripremi. Osim velikog broja objekata, na Pelješcu će se morati sagraditi i snažna trafostanica za napajanje tunela, signalizacije, ali i samog mosta Pelješac.

Nakon silaska s Pelješca, prolazit će se kroz tunel Supavo i dalje prema čvoru Doli kako bi se vratilo na Jadransku magistralu. Od te točke do Dubrovnika preostaje još oko 44 kilometra.

Piše: Krešimir Žabec/Jutarnji list