Hrvatski zavod za zapošljavanje početkom nove godine objavio je publikaciju s preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2020. Riječ je o prognozi potreba tržišta rada u pojedinim zanimanjima i to u dvadeset područja u Hrvatskoj.
U dva velika grada najviše nedostaje trogodišnjih strukovnih zanimanja
Kada je riječ o području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, kod trogodišnjih zanimanja savjetuje se upisi većeg broja učenika u, između ostaloga smjerove koji obrazuju tesare, zidare, armirače, mesare, kuhare, slastičare, konobare, CNC operatere, kozmetičare, frizere. I to su samo neka od zanimanja s liste koja je, kada je riječ o trogodišnjim obrazovnim programima, u slučaju Zagreba poduža. Na ovom području od četverogodišnjih zanimanja nedostaje medicinskih sestara. Na ovom području savjetuje se upis većeg broja studenata medicine, nastavničkog smjera matematike, fizike, biologije i kemije, te, između ostaloga, rehabilitacije i logopedije.
Višak su na zagrebačkom području osobe sa zanimanjem fotograf, ekonomist, veterinarski tehničar, poslovni tajnik, hotelijersko-turistički tehničar, a u slučaju visokoobrazovanih, između ostalih, politolozi, novinari, agronomi, osobe sa završenim studijem poslovne ekonomije, urbanog šumarstva.
Na drugom kraju Hrvatske, konkretno u Splitu i okolnim gradovima, situacija nije bitno različita. I ondje nedostaje zidara i tesara, zatim mesara, kuhara, slastičara i konobara, ali i vodoinstalatera, elektroinstalatera, automehaničara te CNC operatera. Kada je pak riječ o četverogodišnjim zanimanjima, lista deficitarnih na splitskom je području dulja od one na zagrebačkom. Osim medicinskih sestara nedostaje, primjerice, i računalnih tehničara za strojarstvo, elektrotehničara te hotelijersko-turističkih tehničara. Neki od studija u koje bi trebalo upisati više studenata ili ih stipendirati, su računarstvo, strojarstvo, fizioterapija, medicina, farmacija, psihologija, matematika, informatika, elektrotehnika, strojarstvo…
Na jugu Hrvatske, u Splitu i okolici, najmanje su traženi upravni referenti, ekonomisti, kemijski tehničari, a HZZ savjetuje da se smanji broj upisanih ili stipendiranih studenata upravnog studija, menadžmenta, prava, poslovne ekonomije, kemijske tehnologije te učiteljskog studija.
Preporuka za Dubrovačko-neretvansku županiju
Preporuka za obrazovne programe u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih
učenika ili studenata za područje Dubrovačko-neretvanska županije je sljedeća:
- dvogodišnji ili trogodišnji srednjoškolski programi: konobar, kuhar, slastičar, mesar, pekar, tesar,
armirač, zidar, dizaličar, keramičar, elektroinstalater, soboslikar -ličilac, maser, vozač autobusa, teretnog vozila i viličara, autolakirer, bravar - četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski programi: medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege
- stručni studij: sestrinstvo, fizioterapija, predškolski odgoj
- sveučilišni studij: fizika, matematika, kemija, biologija, latinski, informatika, njemački, farmacija, biokemija, medicina, edukacijska rehabilitacija, arhitektura, građevinarstvo, strojarstvo, glazbeni instrumenti
Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata su sljedeći:
- četverogodišnji srednjoškolski programi: ekonomist, komercijalist
- sveučilišni studij: ekonomija
Iz HZZ-a u publikaciji napominju kako preporuke imaju kvalitativni karakter, dakle nije brojčano određeno za koji se broj mjesta moraju smanjiti ili povećati kvote u navedenim zanimanjima. Ipak, upozoravaju da se na ponavljanje pojedinih programa na ovoj listi u zadnjih nekoliko godina treba obratiti posebna pozornost.
Detaljnije preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2020. godini možete proučiti OVDJE.
