Mandarine u Dolini Neretve, posebno sorta Ivasaki se suše. Najprije žuti lišće, zatim mlade grane i plodovi, a nerijetko sve završava sušenjem stabla. Riječ je o opasnoj biljnoj bolesti Antraknoza (Colletotrichum gleosporoides).
Na pojedinim lokalitetima nedaleko od Ušća Neretve primjetan veći broj suhih i polusuhih grana, žutoga lišća i intenzivnog otpadanja plodova mandarina.
Obilaskom terena i laboratorijskom analizom plodova (izvor HAPIH) utvrđena je zaraza uzročnikom antraknoze Colletotrichum gloeosporioides na sortama mandarina Ivasaki, objavila je poljoprivredno savjetodavna služba.
Simptomi se očituju u sušenju vršnog dijelova krošnje i grana koje je potrebno odrezati i ukloniti iz nasada kao i zaražene plodove zaostale nakon berbe. Zaraza na plodovima mandarina javlja se u vrijeme dozrijevanja u vidu nekrotičnih pjega koje se s vremenom šire i postaju izraženo udubljene. Ako nekroza obuhvati dio oko čaške ploda dolazi do opadanja plodova, pojašnjavaju stručnjaci koji za kemijsko tretiranje preporučuju sljedeće registrirane pripravke.
Geoxe – karenca 10 dana
Neoram WG – karenca 20 dana
Cuprablau Z 35 WG – primjena u vrijeme mirovanja vegetacije do pred cvatnju (zatvoreni cvjetovi)
Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 46/22) propisuje da je profesionalni korisnik obvezan voditi i čuvati evidenciju o uporabi pesticida na razdoblje od tri godine, uključujući i račune za kupljene pesticide. Pripravke za zaštitu bilja upotrijebiti prema uputi proizvođača, a praznu je ambalažu potrebno zbrinuti na propisani način, stoji u objavi na mrežnoj stranici poljoprivredno savjetodavne službe, koju potpisuje Ivana Tomac Talajić, dipl. ing. agr.
Gljiva Colletotrichum gloeosporioides poznat je kao parazit agruma, a njegova pojava sve je češća u mediteranskim zemljama. Ta i srodne Colletotrichum vrste koje se javljaju na agrumima premet su većeg broja znanstvenih istraživanja u svijetu. Iako je prisutnost patogena C. gloeosporioides na mandarinama na području južnog Jadrana poznata od 1960-ih godina, bolesti agruma uzrokovane tim patogenim počele su se istraživati u Hrvatskoj tek prije nekoliko godina.
