Materice su stari narodni i crkveni običaj vezan uz 3. nedjelju došašća, a sačuvane je u nekim krajevima, kao npr. među bunjevačkim Hrvatima, u posavini, srednjoj Bosni, Dalmatinskoj zagori te u nekim dijelovima Hercegovine.

Običaji su različiti! Tako npr. mladići, muškarci i djeca čestitaju taj dan djevojkama, punicama, ženama, majkama, tetkama… a onda one čestititare daruju sitnim darovima, primjerice narančama, orasima, bademima, lješnjacima, jabukama, suhim smokvama ili slatkišima, a ponekad i nešto vrijednim darovima (vunenim čarapama…).

Ponegdje se djeca ustaju rano zorom, prije nego se majka ustanu, a onda je iznenade i svežu, te traže ‘otkupninu’. Da bi povratila ‘slobodu’, majka im mora nešto darovati, a sve prolazi uz radost i smijeh.

Kod bunjevačkih Hrvata sačuvan je običaj da nakon čestitanja majke djecu i ostale čestitare daruju posebno ukrašenom jabukom u koju se zabadaju kovanice, orasi, rupčići i slične sitnice.

Povezana slika

Također, toga bi dana muškarci obavezno odlazili svojim punicama u čestitare, te bi i od njih izmamili kakav dar.

Materice su lijepi stari običaji koji pokazuju nekadašnje povezanosti i prisnosti ne samo među članovima obitelji, nego i među rodbinom, susjedima i znancima, pa je dobor barem sačuvati spomen na ta bogata vremena. Također, valja spomenuti uz Materice i slične običaje na Djetinjce (2. nedjelja došašća), kada se vežu djeca i kada se, zbog tobožnje prijetnje starijih, moraju otkupiti darujući roditelje, te Očiće ( 4. nedjelja došašća), kada otkupninu moraju platiti očevi.

Osim što bi se Materice obilježavale po selima, valja istaknuti da su se redovito obilježavale i u crkvama, i to tako što bi se na svetim misama za majke.To pokazuje lijepu povezanostz liturgijskog i narodnog života.

Piše: Snježana Majdančić-Gladić /Vjera i život