Ako država zbog ušteda ukine dentalnu zdravstvenu zaštitu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i plaćene stomatološke usluge svede na preventivu, kako se priča, to će biti veliko financijsko opterećenje za pacijente, dodatno će srozati stanje oralnog zdravlja građana, te ugroziti radna mjesta oko 4000 stomatologa i dentalnih asistenata koji rade u ugovornom odnosu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Većina privatnih ugovornih ordinacija će moći zatvoriti vrata, a s obzirom na to da se na isti način financiraju i timovi u domovima zdravlja, pitanje je kako bi se sve odrazilo i na njihovo poslovanje, upozorio je za Poslovni dnevnik Željko Rotim, predsjednik Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu Hrvatske udruge poslodavaca.
Naime, sve glasnije se priča o namjeri Ministarstva zdravstva radi smanjenja troškova smanji opseg prava u primarnoj stomatološkoj zaštiti za osiguranike od 18 do 65 godina, tako da se ona definiraju isključivo u segmentu preventivne skrbi.
Cijena nedostatka
Navodno bi se uštedjelo mnogo od ukupno 1,2 milijarde kuna koliko se godišnje troši na stomatološke usluge, smatraju zagovornici tog rješenja, s argumentom da je to cijena nedostatka higijene zuba, koja je u nas i dalje slaba.
“U ovoj krizi sigurno je da si većina pacijenata neće moći priuštiti plaćanje dentalnih usluga i ako do takve odluke dođe sigurno će većina ordinacija morati prestati s radom, a stanje dentalnog zdravlja bit će dodatno smanjeno.
Podržavamo brigu za preventivu, te se nadamo da će se napokon početi primjenjivati Nacionalni preventivni program za zaštitu oralnog zdravlja. Stoga očekujem da će ukoliko zaista dođe do ove situacije, biti kontaktirana struka, ali i poslodavci”, pojašnjava Rotim.
Iz Ministarstva zdravstva nisu nam odgovorili je li doista u planu ovakav potez u dentalnom osiguranju, te što bi odluka konkretno uključivala. Iz HZZO-a su nam poručili da nisu u tijeku promjene propisa koji reguliraju prava u dentalnoj zaštiti.
Hrvatska komora dentalne medicine zasad ne raspolaže informacijama o mogućem smanjenju opsega prava, no ne sumnjaju da će Ministarstvo, bude li pripremalo nove prijedloge, kao i dosad surađivati s Komorom.
“Komora će poduprijeti svaki prijedlog koji će potaknuti građane na pojačanu svijest i brigu o oralnom zdravlju, uvažavajući nužnost preventivnih postupaka kod najmlađih i osoba starije životne dobi. Prilikom uvođenja ikakvih promjena mora se strogo voditi briga o ugroženim i najmlađim skupinama.
Komora inzistira na pružanju dentalnih usluga u skladu s pravilima i standardima struke, ali podržava i sve inicijative za provođenjem preventivnih mjera”, ističu iz Komore.
Iako bi glasine o rezanju prava osiguranika prije mogle biti povezane s neodrživim sustavom zdravstva nego pandemijom, tim više zabrinjavaju poslodavce u zdravstvu koji su u ovoj godini suočeni s padom prihoda zbog manjeg proja provedenih usluga.
Kako valorizirati usluge
Također, ističe Željko Rotim, upitno je i valoriziranje usluga koje se zbog socijalne distance provode na drugi način.
“Primjerice, u ordinacijama obiteljske medicine veliki dio posla obavlja se na potpuno novi način. S pacijentima se komunicira velikim dijelom virtualno 0-24 telefonski, mailom, sms porukama, a takav vrlo iscrpljujući i stresan način rada se ne valorizira, bez obzira na ogroman pritisak pacijenata.
Doktori dentalne medicine spadaju u najugroženiju populaciju u zdravstvu uz veliku mogućnost zaraze.
Osim te spoznaje i stresa, doktori dentalne medicine dodatno su u stresu zbog brige oko egzistencije. Pacijenata je sve manje zbog straha od pandemije i većinom dolaze hitni i neodgodivi pacijenti. Privatnih pacijenata vrlo je malo”, zaključuje Željko Rotim.
