Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) održala je u četvrtak, 21. svibnja 2026, u Zagrebu izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih članova, sedam dopisnih članova i 13 članova suradnika HAZU.
Među novoizabranim članovima suradnicima HAZU-a su i Domagoj Vidović i Nikola Vladimir u Razredu za tehničke znanosti što je vjerojatno prvi put da su među članovima HAZU-a čak dva Metkovca.
Domagoj VIDOVIĆ rođen je 1979. u Metkoviću. Diplomirao je 2004. i doktorirao 2011. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2004. zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik. Danas radi na više projekata na radnome mjestu znanstvenoga savjetnika. Voditeljem je metkovske podružnice Instituta (od 2014.) i Odjela za onomastiku i etimologiju (od 2020.).
Predmetom je užega znanstvenoga zanimanja D. Vidovića onomastika organskih idioma na rubnim hrvatskim prostorima te povijesna i literarna onomastika. Izrazito su vrijedni njegovi prinosi istraživanju suvremenih osobnih imena te jezikoslovnoga nazivlja.
Drugo je područje njegova znanstvenoga bavljenja dijalektologija, unutar koje potvrđuje funkcionalnost proučavanja leksičke građe i dijalektnih naglasnih sustava. Treće je važno polje njegova rada standardologija.
Objavio je pet samostalnih knjiga jezikoslovne tematike, pet u suautorstvu i jednu uredničku, pedesetak znanstvenih radova u međunarodnim i domaćim znanstvenim časopisima, stotinjak znanstvenih radova u različitim zbornicima i desetak poglavlja u znanstvenim knjigama.
Sudjelovao je na šezdesetak znanstvenih i stručnih skupova (od čega na 17 međunarodnih). Za svoj je rad dobio četiri nagrade i dva priznanja. Članom je više strukovnih društava, dvaju odbora HAZU-a (za onomastiku i za dijalektologiju) i Međunarodnoga vijeća za onomastičke znanosti.
Nikola VLADIMIR rođen je 1980. u Metkoviću. Redoviti je profesor i voditelj Katedre za strojeve i uređaje plovnih objekata Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB). Usavršavao se na Tehničkome sveučilištu u Lisabonu (Technical University of Lisbon), u Portugalu, na Nacionalnome sveučilištu u Pusanu (Pusan National University), u Južnoj Koreji, te u klasifikacijskome društvu Bureau Veritas u Francuskoj.
Područja istraživanja kojima se bavi jesu razvoj i primjena numeričkih metoda i računalnih alata za analizu čvrstoće, vibracija i hidroelastičnosti brodskih i pomorskih konstrukcija, sigurnost, pouzdanost i energetska učinkovitost brodova te cjeloživotne analize tehničkih sustava, alternativni pogoni i dekarbonizacija pomorskog prometa.
Sudjelovao je u 32 nacionalna i međunarodna projekta, pretežno kao voditelj. Objavio je 359 radova, koji su po bazi Google Scholar citirani 4.793 puta uz h-indeks 37. Član je Međunarodnoga kongresa o brodovima i offshore konstrukcijama (International Ship and Offshore Structures Congress), najuglednijega međunarodnog tijela na području brodskih i pomorskih konstrukcija.
Potpredsjednik je Hrvatskoga društva za mehaniku. U Akademiji je zamjenik predsjednika Znanstvenog vijeća za pomorstvo te je održao pet predavanja i objavio pet članaka u publikacijama.
Opće povjerenstvo za ribarstvo Sredozemlja pri Agenciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda dodijelilo je FSB-u 2023. nagradu za inovacije u području dekarbonizacije ribarskih brodova koje je razvila istraživačka grupa Nikole Vladimira.
Novi redoviti i dopsini članovi te članovi suradnici HAZU-a
Prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite članove izabrano je više žena nego muškaraca – sedam akademkinja i pet akademika.
Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova HAZU-a za redovite članove, odnosno akademkinje i akademike, izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar i svećenik Marko Trogrlić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti kemičarka Marijana Đaković, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Iva Tolić, geologinja Vlasta Ćosović i geolog Slobodan Miko, u Razredu za medicinske znanosti nefrolog Dragan Ljutić i ortoped Domagoj Delimar, u Razredu za likovne umjetnosti slikar Lovro Artuković i povjesničarke umjetnosti Sanja Cvetnić i Katarina Horvat-Levaj, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikologinja Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti kemijska inženjerka Sanja Martinez.
Izborom Marka Trogrlića po prvi put je nakon 29 godina akademik postao jedan svećenik. Posljednji je bio povjesničar i dominikanac Franjo Šanjek, izabran 1997., koji je umro 2019. U prošlosti su mnogi svećenici bili redoviti članovi Akademije, među njima i dvojica od 18 predsjednika, Franjo Rački i Josip Torbar.
Za dopisne članove HAZU-a izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar Jozo Džambo iz Njemačke, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti fizičar Jie Meng iz Kine, u Razredu za prirodne znanosti seizmolog Hrvoje Tkalčić iz Australije, u Razredu za medicinske znanosti imunolog Luka Čičin-Šain iz Njemačke, u Razredu za filološke znanosti indoeuropeist Tijmen Pronk iz Nizozemske, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikolog Philip V. Bohlman iz SAD-a te u Razredu za tehničke znanosti prehrambeni inženjer Josip Šimunović iz SAD-a.
Za članove suradnike HAZU-a izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničari Branka Grbavac i Tomislav Galović te ekonomistica Ozana Nadoveza, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti matematičar Filip Najman, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Vanda Juranić Lisnić i kineziolog Dario Novak, u Razredu za filološke znanosti kroatist Domagoj Vidović, sinologinja Ivana Buljan i klasični filolog Šime Demo, u Razredu za književnost književnik i germanist Kristian Novak, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju skladateljica Mirela Ivičević te u Razredu za tehničke znanosti pomorski robotičar Nikola Mišković i brodograđevni stručnjak Nikola Vladimir.
Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak 18. lipnja u Knjižnici HAZU.
