Hrvatska ima 428 općina, a gotovo 80 posto ih ima manje od 5000 stanovnika. Broj općina s manje od 1000 stanovnika narastao je na 52, što je 12,2 posto od ukupnog broja. Šest je velikih općina s više od 10.000 stanovnika, piše HRT.
Najmanja općina je u Šibensko-kninskoj županiji. Civljane. 129 stanovnika. Prihod općine prema zadnjim dostupnim podacima Instituta za javne financije bio je 3,4 milijuna kuna. Plaća načelnika općine je 11.400 neto. Najveća je pak Viškovo, u Primorsko-goranskoj županiji. Veća je od niza gradova, ima 16.726 stanovnika, prihod 54 milijuna kuna, a plaća načelnice iznosi 16.000 kuna.
O teritorijalnom preustroju govori se već godinama, no konkretno se ništa poduzelo nije. Mijenjale su se vlade, sve su bile suglasne da je broj jedinica lokalne samouprave nepotrebno velik, no bez obzira na političku orijentaciju retorika je svima bila ista: to je kompleksna priča, koju treba dubinski analizirati, pa ćemo vidjeti kako pristupiti tom problemu.
Nakon izbora nova Vlada najavila je da će u ovom mandatu provesti spajanje općina. Odvažan plan. Ali možda ipak ne tako odvažan kako se na prvu činilo. Nijedna općina neće biti ukinuta, poticat će se funkcionalno spajanje općina na zajedničkim poslovima.
Što to znači? Primjerice, tri općine koje samostalno nemaju uvjete, ali zajedno mogu imati vrtić, će se udružiti i imati jedan odjel koji će voditi taj zajednički vrtić. Ministar uprave prošlog tjedna je u Dnevniku HTV-a najavio da bi prvi slučaj funkcionalnog spajanja na zajedničkim poslovima mogle biti općine Jasenice, Starigrad i Posedarje u Zadarskoj županiji.
Do daljnjega će se tako ipak iz državnog proračuna izdvajati više od milijardu kuna za fiskalno izravnanje, koje koristi malo više od 80 posto općina. Kad se tome pridodaju još gradovi i županije, za fiskalno izravnanje ove godine bit će izdvojeno dvije milijarde kuna.
Ono što ipak sigurno ide do lokalnih izbora u svibnju iduće godine je smanjivanje broja dužnosnika. Birat će ih se 634 manje. Zamjenike će od 2021. imati samo župani i gradonačelnici u gradovima s više od 35.000 stanovnika. Ušteda oko sto milijuna kuna. Za 20-ak posto, odnosno oko 2000 osoba, trebao bi se smanjiti i broj vijećnika na lokalnoj razini.
Autor: Anamarija Škorić, Zrinka Grancarić / HRT
