Klimatski udar na lozu i maslinu! Konferencija u Komarni ponudila rješenja za spas dalmatinske poljoprivrede

Stručna konferencija pod nazivom Klimatske promjene – inovativnim pristupom i prilagodbom do otpornosti hrvatskog vinogradarstva i maslinarstva, održana jučer u vinariji Terra Madre u Komarni, okupila je relevantne stručnjake i aktere iz poljoprivrednog sektora.

Organizatori, časopisi Maslina i Slobodna Dalmacija, Nacionalna mreža ZPP-a i LAG Neretva smjestili su događanje u ambijent koji savršeno ilustrira temu: vinogradi pod vedrim nebom, pogled na Pelješki most i Neretvanski kanal, krajolik vrijedan pažnje i divljenja koji već danas osjeća posljedice klimatskih promjena, ekstremnih suša, hladnih zima i obilnih padalina, objavio je Dubrovački vjesnik.

Direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović uvodno je pozdravio uzvanike i goste, među njima i državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede Zdravka Tušeka, župana dubrovačko-neretvanskog Blaža Pezu te načelnika općine Slivno Juricu Mušana. Posebno je zahvalio vinariji Terra Madre nazvavši je čudom u kamenu.

– Mala Komarna ostvarila je u dva desetljeća toliko željeni san. Naglasio je i tri čuda u Komarni: infrastrukturno čudo, Pelješki most donio je zamah razvoju ovoga kraja, demografsko čudo jer se povećao broj stanovnika te na kraju fantastičan projekt najmlađeg vinogorja – ljepota u kamenu gdje je idiličan suživot loze i maslina – kazao je Ursić Glavanović.

Državni tajnik Zdravko Tušek istaknuo je važnost ove konferencije za poljoprivrednu proizvodnju.

– Komarna dugi niz godina piše modernu povijest hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Klimatske promjene i inovacije su tema o kojima će se razgovarati sve češće i intenzivnije. Svjedoci smo promjenama klime i elementarnim nepogoda koje proizlaze iz klimatskih poremećaja. Ministarstvo poljoprivrede kroz niz programa, posebno kroz Program ruralnog razvoja i strateški plan ZPP-a kroz koji je osigurano više od tri milijuna eura za poljoprivredne proizvođače, pomaže da se lakše nose s onim što donose klimatske promjene, navodnjavanje, uvođenje novih tehnika pa i osiguranja i smanjenja rizika u poljoprivredi – naglasio je Tušek.

Klimatski ekstremi

Kroz dva stručna panela, desetak agronoma, znanstvenika i proizvođača osvrnulo se na sve izraženije izazove s kojima se suočavaju dalmatinski vinogradari i maslinari. Zaključak je jasan – proizvodnja hrane postaje sve ranjivija zbog klimatskih ekstrema: dugotrajnih suša, toplinskih valova, neočekivanih mrazeva i obilnih kiša koje ugrožavaju prinose i kvalitetu uroda.

Prema riječima agrometeorologa mr. sc. Marka Vučetića, pred nama su godine u kojima će vrućine biti još intenzivnije i učestalije. U razdoblju od 2025. do 2029. očekuje se da će globalna prosječna temperatura zraka biti između 1,2 °C i 1,9 °C viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje (1850. – 1900.). Postoji čak 80% vjerojatnosti da će barem jedna godina biti najtoplija otkako postoje mjerenja.

No, brojevi su samo dio priče. Maslinarstvo i vinogradarstvo u Dalmaciji već osjećaju konkretne posljedice, promjene u vremenu cvatnje, povećanu izloženost bolesti i štetnicima, stres biljaka uslijed suše, pa i promjene u kakvoći proizvoda. Pitanje nije više hoće li se morati prilagođavati, već kako brzo i koliko pametno.

Agrometeorolog Vučetić kazao je da maslina, bademi i vinova loza imaju promjene fenoloških faza. Tako imamo primjere da je maslina procvala usred zime. Vinova loza ima problem kod dozrijevanja grožđa, od prve šare pa do zriobe sve je kraće vrijeme. Početak berbe grožđa i maslina se približio, a negdje i preklopio, što nije bilo moguće prije tridesetak godina, istaknuo je Vučetić, naglašavajući da maslini smetaju tople zime, a svake godine zime su sve toplije i toplije.

Šime Marcelić sa zadarskog sveučilišta kazao je da je ključno da poljoprivrednici primjenjuju pune agrotehničke mjere u maslinicima kako bi se masline prilagodile klimatskim promjenama Tlo u kršu ne bi smjelo biti golo i bez trave. Niz je mjera koje se primjenjuje protiv suše, a to nije samo navodnjavanje. Golo tlo u masliniku nije poželjno. Treba unijeti nove trave koje će pokriti tlo i pokrenuti novu fazu razvoja. Maslina se i travom brani protiv visokih temperatura, ustvrdio je Marcelić.

Predrag Vujević iz centra HAPIH naglasio je da su klimatske promjene tu. Ne moramo ih se bojati već im se trebamo prilagođavati. Budućnost hrvatskog maslinarstva vidi u prilagodbi i izboru novog sortimenta. Tu moramo biti otvoreni i ispitivati i naše autohtone sorte te kako na njih utječu klimatske promjene.

Konferencija je naglasila nužnost ulaganja u inovativne tehnologije, poput precizne poljoprivrede, selekcije otpornijih sorti, navodnjavanja i sustava ranog upozoravanja. Također, ključnim se pokazalo povezivanje znanstvenih institucija, proizvođača i politike u zajedničkom cilju – očuvanju autentičnih hrvatskih proizvoda i održivosti proizvodnje usprkos klimatskim ekstremima.

Mislav Aračić iz tvrtke “Poljopromet” istaknuo je upotrebu agrosolara, sinergiju proizvodnje energije i poljoprivrede. Velike su koristi od agrosolara jer oni sprječavaju štete od tuče i vjetra. Tako takva proizvodnja postaje skuplja, ali se potiče sredstvima EU-a. Osim toga, EU želi razvijati ruralna područja kako bi se poboljšala ukupna kvaliteta života stanovništva.

Pametna poljoprivreda

O pametnoj poljoprivredi govorio je Igor Frljužec iz tvrtke “Agrigentum”. Agrometeorološka stanica je uši i oči na terenu svakog poljoprivrednika,  pruža mu pravovremenu informaciju o stanju biljaka. To može biti podloga za druge aktivnosti, od prihranjivanja do zaštite. Već su postavljene tri agrometeorološke stanice u Opuzenu. U vinogradarstvu gdje se pojavljuju bolesti i štetnici postoje neke stvari koje ne vidimo onako od oka. Tu imamo precizna rješenja poput poljoprivrednog drona kojim se uspješno obavlja prskanje vinograda. Pametno navodnjavanje i prihrana također su dio inovacija u vinogradarstvu. Ljudi vide potrebu za ovakva ulaganja, zaključio je Frljužec.

Ante Čikotić iz tvrtke “Inovapro” govorio je o spoju poljoprivrede i energetike. Predstavio je koncept agroenergetskih parkova u kojima će biti i sušara za kominu, koja kasnije može biti korisna sirovina u farmaceutskoj industriji. Zanimljivo je da je riječ o mobilnim sušarama ne samo za kominu masline već i za ljekovito bilje poput kamilice.

U Čaporicama se gradi bioplinsko postrojenje koje rješava biootpad i proizvodi visokovrijednu sirovinu i gnojivo. Komina masline je vrijedna sirovina ako se iz nje izvuče voda. Inovacije u preradi će omogućiti poljoprivrednicima veći profit, pojasnio je Čikotić.

Konferencija na Komarni otvorila je i pitanje brendiranja hrvatskih vina i maslinovih ulja na međunarodnom tržištu. Klimatski izazovi mogu postati i prilika ako se znanje, kvaliteta i identitet pretoče u proizvode koji pričaju priču o otpornosti, tradiciji i inovacijama.

O trenutačnom statusu Hrvatske u svijetu po pitanju maslinarstva i vinarstva te aktualnostima u proizvodnji govorili su dr. sc. Mirella Žanetić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, dipl. iur. Lordan Ljubenkov iz Zadružnog saveza Dalmacije, priznati maslinar Domagoj Živković, predsjednik Udruge maslinara Šibensko-kninske županije te Damir Štimac iz Vinarije Rizman i potpredsjednik udruženja Vino Dalmacije.

Program je moderirala glavna urednica Masline Tihana Marović.