Dalmacija se tjednima bori s nesnosnim vrućinama i sušom, no vremenska prognoza najavljuje preokret koji unosi dodatnu zabrinutost među poljoprivrednike.

Ljeto je na vrhuncu, a temperature diljem Dalmacije već tjednima prelaze 35 stupnjeva Celzijusa. Kiša nije pala mjesecima, a sušna razdoblja ostavila su trag na usjevima, maslinicima i vinogradima. Zemlja je ispucala, a biljke jedva preživljavaju pod nemilosrdnim suncem, javlja Slobodna Dalmacija.

Međutim, meteorolozi najavljuju promjenu vremena – već krajem tjedna očekuje se pad temperatura, pojačan vjetar te prijeko potrebna kiša. Iako bi padaline donijele olakšanje, postoji i razlog za zabrinutost. Naime, nagle vremenske promjene, pogotovo nakon dugih suša, često dovode do nepogoda poput jakih grmljavinskih oluja, vjetra i tuče.

Upravo zbog toga, poljoprivrednici u Dalmaciji ovih dana nemirno spavaju.

– Ne znamo što nas čeka. Kiša nam treba, ali ako dođe tuča, mogla bi nam uništiti ono malo što je ostalo, kažu nam neretvanski poljoprivrednici.  Slično razmišljaju i pelješki vinogradari kojima je pred vratima berba, a zrna grožđa već su počela šarati.

Stručnjaci upozoravaju da su uvjeti za razvoj tučonosnih oblaka doista prisutni, sparina, visoka vlaga u zraku i dolazak hladnijeg zraka stvaraju idealne uvjete za olujne nevremenske ćelije. Sustavi za obranu od tuče postoje, ali nisu svugdje podjednako razvijeni niti pokrivaju sve regije.

Poljoprivrednici pozivaju na dodatnu pažnju i pomoć nadležnih institucija kako bi se spriječile moguće štete, a građani se pozivaju na oprez zbog mogućih lokaliziranih oluja koje bi mogle uzrokovati probleme i u prometu.

U svakom slučaju, oči su uprte u nebo – s nadom u spas, ali i strahom od uništenja ljetine.

– Postoji realna opasnost od tuče samo je pitanje gdje će pasti, hoće li doći do doline Neretve, pojašnjava agrometeorolog Marko Vučetić.

Danas vjerojatno neće biti, ali sutra i moguće prekosutra vrlo vjerojatno uz obalu, ako se stvore koji kumulo nimbus. To se nikad dne zna. Nema neke velike zaštite od tuče. Samo gledati u nebesa i zvoniti zvonima. Nije se nikada izrijekom potvrdilo da pomaže a bome ni da odmaže zvonjava zvonima protiv tuče. Nakon ovako zagrijanog tla i mora kada dođe malo svježiji zrak tuča bi mogla pasti, pojašnjava Vučetić.

Kiše nam fali u Dalmaciji nije pala ni kap prošli mjesec, ali opet strah je kad dođe da ne bude i tuče, kaže Vučetić.

Meteorolozi već neko vrijeme upozoravaju da su ekstremne vremenske pojave uključujući jake tuče sve češće zbog klimatskih promjena. Međutim, unatoč tim upozorenjima, sustavna obrana na prostoru južne Hrvatske izostaje.

Na području kontinentalne Hrvatske još uvijek djeluje sustav obrane od tuče putem raketa i generatora koji ispuštaju srebrni jodid u atmosferu. No, u Dalmaciji koja je izuzetno ranjiva zbog svoje konfiguracije terena, ali i brojnih nasada vinove loze, maslina i povrtlarskih kultura takav sustav već godinama ne postoji. Protugradni sustavi koji su nekada postojali u pojedinim dalmatinskim županijama ugašeni su, a investicije u nove sustave nisu realizirane. U međuvremenu, štete rastu, a lokalni poljoprivrednici gube strpljenje.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, štete od tuče u Dalmaciji u posljednjih pet godina penju se na desetke milijuna eura. Poljoprivrednici su prepušteni sami sebi, a osiguranje je, kažu, preskupo i često ne pokriva puni iznos štete.

Agrometeorolog Vučetić kaže da nije trebalo ukidati obranu od tuče.

Nisam pobornik ukidanja. Trebalo je sustav modernizirati i organizirati na terenu. Postojao je plan i da se dolina Neretve brani od tuče, ali to nikada nije zaživjelo, zaključuje.

Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija