Riječi koje su odrastale uz generacije Neretvana, odzvanjale u obiteljskim razgovorima i čuvale uspomene na ljude i nekadašnji način života u subotu, 14. studenoga 2026., zaživjele su na pozornici Interlibera. Predstavljanje Maloga slikovnog zavičajnog rječnika neretvanskog kraja u 6. paviljonu Zagrebačkoga velesajma okupilo je brojne Metkovce i Neretvane, suradnike i prijatelje projekta. Bio je to susret ispunjen ponosom, toplinom i radošću zbog knjige u kojoj su svoje mjesto pronašli i glasovi starijih i stvaralaštvo najmlađih.
O rječniku i projektu iz kojega je izrastao govorili su ravnatelj Instituta za hrvatski jezik dr. sc. Željko Jozić, izv. prof. dr. sc. Marija Malnar Jurišić, učiteljica Ana Ćužić, učenica Sara Krstičević i autorica dr. sc. Perina Vukša Nahod. Razgovor je moderirala Martina Pliestić, prof., a susret znanstvene, školske i dječje perspektive pokazao je koliko mogućnosti za istraživanje, učenje i stvaralaštvo kriju riječi vlastitoga zavičaja.
Rječnik je nastao u sklopu projekta „Rijekom neretvanskih riječi – od kuće do škole”, koji provodi Institut za hrvatski jezik uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U njegovoj su izradi sudjelovali učenici OŠ Stjepana Radića iz Metkovića te područnih škola Mlinište i Bijeli Vir, uz pomoć svojih učiteljica i članova obitelji. Zavičajne riječi, dječje ilustracije, frazemi i etimološke zanimljivosti povezani su u izdanje koje poziva na čitanje, otkrivanje i razgovor. Posebnu mu vrijednost daju QR kodovi koji omogućuju slušanje izvornih govornika: uz zapisane riječi tako se mogu čuti njihov izgovor, melodija i živost neretvanskoga govora.
Autorica i voditeljica projekta dr. sc. Perina Vukša Nahod osvrnula se na njegove početke i razvoj, istaknuvši kako projekt neprestano raste, okuplja nove suradnike i otvara prostor novim idejama. Objavljivanje rječnika jedan je od rezultata toga rada, a ujedno i poticaj za nastavak istraživanja. Uz OŠ Stjepana Radića, u projekt su uključene Gimnazija Metković i OŠ Opuzen, čime se dodatno povezuju učenici i nastavnici neretvanskoga kraja. Posebno je naglasila važnost dobroga projektnog tima, zajedničkoga planiranja i dogovaranja, zahvaljujući kojima zamisli postupno dobivaju svoj konkretan oblik.
S osobitom je pažnjom obrazložila zašto joj je bilo važno da djeca budu sustvaratelji rječnika koji je ponajprije njima namijenjen. Željela je da zavičajne riječi upoznaju sudjelujući u njihovu istraživanju i predstavljanju, da o njima razgovaraju sa svojim obiteljima te da im vlastitim crtežima daju novo, dječje viđenje. Takvim pristupom učenici dobivaju priliku prepoznati da su i njihove ideje, znatiželja i trud važni te da i sami mogu pridonijeti očuvanju baštine svojega kraja. Rječnik tako postaje i njihova knjiga, knjiga u kojoj mogu prepoznati svoj doprinos i kojoj se mogu vraćati s osjećajem bliskosti i ponosa.
Upravo se u toj povezanosti sadržaja i njegovih mladih sustvaratelja ogleda namjena ovoga izdanja. Rječnik je namijenjen djeci, ali i svima koji na jednostavan, pristupačan i zanimljiv način žele upoznati neretvanske riječi ili ih se prisjetiti. Nekima će biti prvi susret s izrazima koje još nisu čuli, a drugima podsjetnik na djetinjstvo, obiteljski dom i glasove dragih ljudi. Dječje ilustracije, objašnjenja i zvučni zapisi otvaraju ga različitim naraštajima, stvarajući prostor u kojemu svatko može nešto otkriti, prepoznati i podijeliti s drugima.
Školsku perspektivu predstavila je učiteljica Ana Ćužić, govoreći o vrijednosti uključivanja djece u ovakve aktivnosti od najranije dobi. Istražujući riječi svojega kraja, učenici uče postavljati pitanja, pažljivo slušati, bilježiti, povezivati i kreativno se izražavati. Razgovori s bakama, djedovima i drugim članovima obitelji postaju dragocjen dio učenja, a znanja i iskustva starijih dobivaju svoje mjesto u školskom životu. Djeca pritom otkrivaju da se vrijedne priče i poticaji za istraživanje nalaze i sasvim blizu, u njihovu domu, susjedstvu i svakodnevnom govoru.
Koliko takav rad djeci može biti blizak i poticajan, pokazala je učenica Sara Krstičević, koja je svojom neposrednošću i šarmom osvojila simpatije publike. Govoreći o crtanju ilustracija za rječnik, stvaranju videouradaka i priča približila je iskustvo stvaranja iz dječje perspektive i pokazala kako riječi mogu potaknuti maštu i dobiti vlastiti likovni izraz. Sara, koja je već dvaput sudjelovala na državnoj razini natjecanja Lidrano, predstavljanje je obogatila i izražajnom izvedbom narodne pripovijetke Kad se mali Ranko popeo na hrast. Njezin je nastup unio posebnu toplinu u susret i pokazao koliko uvjerljivo najmlađi mogu prenositi pripovjednu baštinu.
Izv. prof. dr. sc. Marija Malnar Jurišić izrazila je oduševljenje projektom i manifestacijom „Rijekom neretvanskih riječi” u Metkoviću, koja je, kako je istaknula, nadmašila sva njezina očekivanja. Posebno ju je dojmio duh zajedništva i kreativnosti koji povezuje sudionike različitih naraštaja. U suradnji baka i djedova, roditelja, učitelja i djece prepoznala je snagu projekta u kojemu svatko ima što dati i od drugih nešto naučiti. Zavičajne riječi u takvim susretima nastavljaju živjeti, prenoseći zajedno sa svojim značenjima i iskustva, uspomene i osjećaj pripadnosti.
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik dr. sc. Željko Jozić istaknuo je posebnost rječnika među institutskim izdanjima, opisavši ga kao jedino izdanje takve vrste i jedno od njemu dražih. Pružio je punu podršku voditeljici projekta dr. sc. Perini Vukši Nahod i svim sudionicima, prepoznajući vrijednost njihova zajedničkog rada te načina na koji se znanstveno istraživanje povezuje sa školom, obitelji i lokalnom zajednicom.
Predstavljanju je nazočila i školska knjižničarka Ivana Čarapina, pruživši podršku učenicima i projektnim suradnicima. Interliber je za nju važno mjesto susreta s autorima, novim izdanjima i idejama koje mogu obogatiti školsku knjižnicu kao prostor kreativnoga okupljanja i stvaralaštva. Podršku je pružio i ravnatelj OŠ Stjepana Radića Tomislav Tomić, koji zbog vremenskih neprilika na putu nije uspio stići na početak predstavljanja, ali je po dolasku pozdravio predstavljače.
Za vedar i osoban završetak razgovora moderatorica je sudionicima postavila pitanje o njihovoj najdražoj neretvanskoj riječi. Učiteljica Ana Ćužić odabrala je ćikaru (šalica), Sara šugoman (ručnik), Perina Vukša Nahod aktinidiju (kivi), Željko Jozić ćuku (pas), a Marija Malnar Jurišić sumpreš (glačalo). Svaki je odgovor na svoj način podsjetio na bliskost zavičajnoga govora i na to kako se uz jednu riječ mogu vezati čitavi svjetovi uspomena.
Brojni Metkovci i Neretvani okupljeni oko pozornice 6. paviljona dali su ovom predstavljanju posebno ozračje. Njihov dolazak bio je podrška autorici i svim sudionicima, ali i izraz ponosa što su riječi neretvanskoga kraja dobile svoje mjesto na Interliberu. Među knjigama i posjetiteljima velikoga sajma na trenutak se osjetila prisnost zavičajnoga susreta.
Predstavljanjem rječnika na Interliberu otvoreno je novo poglavlje projekta „Rijekom neretvanskih riječi – od kuće do škole”. Pred njegovim su sudionicima nove aktivnosti, susreti i istraživanja, prostora za kreativnost i iznenađenja još je mnogo, a u projekt će se uključiti i Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića – Metković. Ova je knjiga pokazala koliko toga može nastati kada se udruže znanje, predanost, dječja mašta i ljubav prema zavičaju i dala dobar razlog da se s veseljem iščekuje sve što slijedi.
Potrebno je naglasiti financijsku podrušku Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Metkovića za tiskanje Malog slikovnog zavičajnog rječnika neretvanskog kraja.
Neretvanske riječi stigle su na Interliber, a njihovo se putovanje nastavlja. Dok ih djeca istražuju, crtaju, izgovaraju i prenose dalje, one dobivaju ono najvažnije: svoju budućnost.
Piše: stručna suradnica knjižničarka Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl.
Foto: OŠ Stjepana Radića – Metković











