Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.
U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea Bunoza, Lara Volarević, Lana Bajo, Laura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).
Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.
1 of 5
Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.
Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.
Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.
Dolazak broda u luku uvijek privlači pažnju, ali kada na zapovjedničkom mostu stoji kapetan koji je upravo u tom gradu odrastao, takav trenutak dobiva posebnu dimenziju. Upravo tako bilo je kada je u Luku Ploče uplovio danas brod AP Dubrava, kojim zapovijeda kap. Mario Dominiković, pomorac rodom iz Ploča.
Iza zapovjedničkog mosta stoje godine plovidbe, iskustva i odgovornosti koje donosi život na moru. Put od prvih pomorskih koraka do kapetanske dužnosti dug je i zahtjevan, a svaka nova plovidba donosi nove izazove i priče. O njegovom pomorskom putu, životu na brodu i dolasku u rodni grad razgovarali smo s kapetanom Dominikovićem, piše Rogotin.hr.
Kako je izgledao trenutak kada ste kao kapetan uplovili u rodni grad na čelu broda AP Dubrava?
Vrijeme nas taj dan nije baš mazilo, more je bilo malo tvrđe, ali negdje kod Hvara preko VHF-a počeo sam čuti poznate glasove, već su se pripremali za naš dolazak. U Luci Ploče ne trebam puno objašnjavati. Poznajem te ljude, i pilote i kapetane tegljača, i znam da su vrhunski profesionalci koji svoj posao imaju u malom prstu. Atmosfera je odmah bila opuštena, ali profesionalna. Na samom prilasku Obali 5 ugledao sam Agenta na rivi, a onda i veliko iznenađenje suprugu i naše dvije curice. Moram priznati, srce je zaigralo. Taj trenutak ostat će mi urezan u sjećanje do kraja života. Večeras ću ispuniti želju mojim curicama da prespavaju na tatinom brodu. Srce mi je stvarno na mjestu.
Kakav je osjećaj dovesti brod u luku uz koju vas vežu uspomene iz djetinjstva?
Ploče su grad u kojem sam odrastao, znam svaki kamen. Naravno da se osjećam ponosno. Rijetko kome od kolega se poslože karte da ima tu čast uploviti u svoj grad. Nevjerojatno, agent mi je jako dobar prijatelj još iz djetinjstva, naš Baldo Žderić. Nisam ni sanjao da ćemo jednom i surađivati na ovaj način, jer u suštini agent u svakoj luci je produžena ruka zapovjednika i za gotovo svaku potrebu kontaktiramo upravo njega.
Kada ste odlučili da će pomorstvo biti vaš životni poziv?
U srednjoj školi odlučio sam se upisati Pomorski fakultet u Dubrovniku, smjer Nautika. Nije bilo dileme.
Kako je izgledao vaš put od prvih pomorskih koraka do zapovjedničkog
mosta?
Prošao sam ono što se kaže “from bilge to bridge”, znači od santine do zapovjedničkog mosta. Put do zapovjedničkog mosta je jako težak. Bilo je tu puno rada, odricanja i dokazivanja. To nije samo uspon u činovima, to je i škola karaktera.
Proći kroz svaku fazu znači da danas, kada izdam zapovijed, točno znam što taj momak dolje na palubi ili u stroju osjeća i što taj posao zahtijeva. Ne možeš biti dobar zapovjednik ako zaboraviš kako je to kad ti je kombinezon pun ulja. Naravno, kao i svim kolegama, bilo je tu puno propuštenih rođendana, prvih koraka svoje djece, Božića… Danas na mostu ne nosim samo činove, nego i odgovornost za moje ljude i ovaj čelik pod sobom. Taj put me naučio poniznosti pred morem, jer more ne oprašta greške, bez obzira na broj pruga na ramenu.
Koliko godina plovidbe i iskustva stoji iza kapetanske titule?
Počeo sam karijeru 2009. godine na Atlantskoj plovidbi kao vježbenik palube. Vrlo brzo sam došao do funkcije prvog časnika palube. Te 2016. godine odlučio sam okušati sreću na strancu. Nakon sedam godina iskustva na stranim brodovima, 2023. godine vratio sam se u Atlantsku plovidbu i preuzeo funkciju zapovjednika.
Kako izgleda jedan tipičan dan kapetana na brodu?
Ljudi često zamišljaju kapetana s dalekozorom u jednoj ruci i lulom u drugoj, ali realnost je puno kompleksnija. Moj dan na brodu zapravo je balansiranje između tri uloge: menadžera, diplomata i navigatora.
Dan počinje rano, oko 6 ujutro. Prvo kava sa šefom stroja, zatim vremenska prognoza, pozicija broda i potrošnja goriva. Administracija danas čini ogroman dio posla. Kapetan je zapravo gradonačelnik jednog plovećeg grada od čelika.
Veliki dio dana provodim u koordinaciji s časnicima, vezano uz navigaciju, sigurnosne protokole i radove na brodu. Nema pauze – sustav mora funkcionirati 24 sata dnevno, a ja sam taj koji na kraju odgovara za svaku kariku u lancu.
Tipičan dan zapravo ne postoji. Može početi mirno, a završiti potpuno suprotno. Moj zadatak je ostati miran kada svi drugi osjete pritisak.
Večer je vrijeme za razgovor s obitelji preko interneta. Ali i u snu su uši na oprezu – svaka promjena zvuka motora ili jači udar vala kapetana diže iz kreveta prije nego bilo koji alarm.
Koje su najveće odgovornosti i izazovi s kojima se kapetan susreće na moru?
Najveća odgovornost, ona koja ti ne da mirno spavati, su ljudi. Na brodu si otac, majka, sudac, liječnik i zapovjednik. Odgovaraš za sigurnost svakog člana posade.
Izazov je zadržati dobru atmosferu i disciplinu u zatvorenom prostoru mjesecima, jer sretna posada u pravilu znači siguran brod.
Koliko se život pomorca promijenio u odnosu na nekada?
Nekad se pismo čekalo mjesecima. Danas imamo internet, WhatsApp i video pozive. To je blagoslov jer si koliko-toliko uključen u život obitelji, vidiš djecu kako rastu, ali je i svojevrsno prokletstvo – fizički si na brodu, a glavom doma.
Prije bi zatvorio vrata i bio si “na moru”, danas si stalno na obje strane. Isto tako, digitalizacija i automatika danas su na zavidnoj razini, čega prije nije bilo.
Postoji li neka anegdota s mora koju ćete uvijek pamtiti?
Postoji, kako ne. Sjećam se jedne situacije kada smo bili u Kini, na sidrištu, čekali vez, a jedan od mojih zapovjednika (neću spominjati ime) sunčao se gol na provi broda. U jednom trenutku, nakon ručka, zove me sekondo u kabinu i govori da barba trči s prove gol.
Budući da je tada vjetar dobro puhao, pretpostavio sam da je sidro zaoralo. Uskakao sam u kombinezon i uputio se na palubu. Sreli smo se negdje na pola puta, a on, onako gol, govori: “Ćife, obori drugu ankoru da ga fermamo, pa ćemo se maknut odavde čim je makina spremna.”
Cijeli intervju možete pročitati na portalu Rogotin.hr.
Ministarstvo hrvatskih branitelja je u cilju provedbe Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2024. do 2027. godine objavilo dva javna poziva:
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje zapošljavanja u 2026. godini
Javni poziv za dodjelu potpora za proširenje postojeće djelatnosti u 2026. godini.
Oba javna poziva su otvorena od 19. ožujka 2026. do 17. travnja 2026.
Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture Grada Dubrovnika i Informatičkim klubom Futura, tijekom cijele godine provodi gostujuće radionice u školama i vrtićima.
U srijedu, 18. ožujka, u Metkoviću su Victoria Ogresta i Tomo Sjekavica održali šest radionica u dječjim vrtićima Vedri Dani, Radost i Središnjem dječjem vrtiću, na kojima je sudjelovalo više od 130 djece.
Na radionicama su djeca programirala Blue-Botove i Bee-Botove, takozvane robo-pčelice, bez korištenja ekrana. Pomoću tipki na robotima usmjeravala su ih prema zadanim poljima, a kroz dodatne izazove rješavala su različite zadatke koje su im postavljali voditelji.
Cilj radionica bio je osmisliti točan niz naredbi kako bi robot stigao do određene točke uz izbjegavanje prepreka. Na taj način djeca su razvijala logičko razmišljanje i vještinu slaganja instrukcija, učeći osnove programiranja kroz igru.
Na 21. izdanju međunarodnog kulinarskog festivala Biser mora 2026., održanom od 17. do 21. ožujka u Supetru na Braču, učenici Srednje škole Metković ostvarili su izniman uspjeh i još jednom potvrdili kvalitetu svog rada i mentorstva.
Riječ je o najvećem kulinarskom događaju u regiji, koji se održava u organizaciji udruge ŠKMER, a ove je godine okupio više od 500 sudionika iz čak 15 zemalja. Festival je i ove godine bio važan uvod u turističku sezonu, spajajući bogatu gastronomsku tradiciju s modernim trendovima, uključujući i primjenu umjetne inteligencije u kulinarstvu.
Na natjecanju su sudjelovali profesionalni kuhari iz cijelog svijeta, učenici ugostiteljskih škola i studenti uz svoje mentore, a posebnu zanimljivost predstavljali su i timovi vatrogasaca koji su ove godine premijerno nastupili. Snage su odmjerili i juniori i seniori u konobarskim disciplinama, dok su natjecanja zbog velikog interesa trajala od ranih jutarnjih do večernjih sati.
U disciplini Chef’s table učenici SŠ Metković Antonio Obšivač i Josip Bebić osvojili su prvo mjesto i zlatne medalje, uz mentorstvo Dane Paponje i Rade Nikoletića.
Odličan rezultat ostvaren je i u timskom natjecanju pripreme menija od tri slijeda, gdje su Mihaela Obšivač i Nikola Batinović osvojili drugo mjesto i srebrnu medalju, pod mentorstvom Vedrana Perića.
Uz natjecateljski dio, festival je ponudio i bogat popratni program – održani su brojni masterclassovi, uključujući teme o modernim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji u gastronomiji, kao i show cooking prezentacije i degustacije pod vodstvom renomiranih chefova.
Čestitamo učenicima i njihovim mentorima na izvrsnim rezultatima i dostojnom predstavljanju svoje škole.
U utorak, 17. ožujka 2026. godine održano je županijsko Natjecanje iz geografije, a domaćin je bila Osnovna škola Luka Paljetka u Dubrovniku.
Osnovnu školu Stjepana Radića iz Metkovića predstavljao je učenik 5. razreda Toma Mijić, koji je ostvario izniman rezultat osvojivši 1. mjesto u svojoj kategoriji. Njegova mentorica je Ana Kuran, prof.
Ovim uspjehom učenik i njegova mentorica na izvrstan su način predstavili svoju školu, na što im upućujemo iskrene čestitke.
Danas je blagdan sv. Josipa, Marijina zaručnika i zaštitnika očeva.
Ime Josip je među najpopularnijim i najraširenijim imenima među kršćanima. Korijen mu je u hebrejskom jeziku Johosef što znači Bog pridružuje, dodaje, obogaćuje.
Sveti Josip je rođen sredinom 1. st. prije Krista i prema predaji je umro kao 80-godišnjak prije 30. godine poslije Krista, odnosno prije početka Isusova javnog djelovanja. Prema Evanđeljima, Josip je neposredno povezan s Isusovim životom, rođenjem i odrastanjem. Zaručnik je Isusove majke Marije. Živio je u Nazaretu Galilejskom i bio tesar. Apostol i evanđelist Matej za njega kaže da je bio pravedan i krepostan.
Evanđelisti ga spominju samo u opisu Isusova rođenja i djetinjstva. O kasnijem njegovu životu nemamo pisanoga traga.
Osim što je zaštitnik očeva, sv. Josip je i zaštitnik radnika i umirućih. Hrvatski sabor ga je 1687. proglasio zaštitnikom hrvatskog naroda.
Svima koji nose ime po ovom skromnom, samozatajnom i pravednom svecu želimo sretan imendan, neka im sv. Josip u životu bude uzor i zaštita!
U svojoj 26. godini, dana 18. ožujka 2026. godine prerano nas je napustio David Perić iz Čapljine, polaznik Odjela 26, Programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2025./2026. P21, izvijestila je PU dubrovačko-neretvanska.
David se nalazio na obuci u Kuparima gdje mu je 12. ožujka pozlilo. Unatoč naporima liječnika, preminuo je danas u Općoj bolnici Dubrovnik.
Kolegice i kolege, polaznice i polaznici, nastavnici i nastavnice, razrednik Odjela 26, voditelji odgojnih skupina i cjelokupno osoblje Policijske akademije pamtiti će Davida kao osobu koja je prvenstveno voljela policiju, poziv za koji se opredijelio s puno ljubavi i interesa. Isticao se svojim primjerenim ponašanjem i vedrom naravi, ljubaznošću, zainteresiranošću usvajanja što više vještina, a prvenstveno susretljivo pomažući svojim kolegicama i kolegama, polaznicima i polaznicama u usvajanju nastavnog gradiva.
Prerani odlazak našeg Davida, kod svih nas ostavlja neizbrisiv trag. Iako mu životni put nije dopustio ostvarenje snova, uspomena na njegov trud, dobrotu i kolegijalnost živjet će i dalje.
“Počivao u miru Božjem i neka mu je laka hrvatska gruda.“
Novo, 19. kolo 3. NL Jug donosi veliku dozu uzbuđenja. U subotu, 21. ožujka u 15:00 sve oči bit će uprte prema Dolini Neretva. Iza Vage nas očekuje derbi prvenstva – susret dviju vodećih momčadi, NK Neretva i NK Zagora, koje u utakmicu ulaze bodovno izjednačene na vrhu ljestvice.
Ulog je velik jer bi pobjednik mogao steći značajnu psihološku prednost u nastavku prvenstva, a očekuje se i velik interes navijača za ovaj susret.
Iz NK Neretva obavještavaju kako u petak započinje pretprodaja ulaznica, koja će se odvijati u terminima od 11:00 do 12:00 te od 15:00 do 16:00. Ulaznice će biti moguće kupiti u subotu prije početka utakmice.
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja izjavio je u srijedu da je gradsko vijeće Metkovića izmjenama prostornog plana prenamijenilo zemljište obitelji brata gradonačelnika Dalibora Milana (HDZ) u građevinsko, te zbog tog i još nekih drugih slučajeva najavio podnošenje kaznenih prijava.
Grmoja je istaknuo da je riječ o zemljištu površine oko 2.154 metra četvorna koje je iz zone sportsko-rekreacijske zone prenamijenjeno u građevinsko, uz potencijalno značajno povećanje njegove tržišne vrijednosti. Ustvrdio je da su radovi na toj lokaciji započeli i prije formalnog donošenja odluke na gradskom vijeću, prenosi HRT.
– Ovo nije izoliran slučaj, već obrazac postupanja koji ozbiljno narušava povjerenje građana. Zbog sumnje na pogodovanje, USKOK mora reagirati, poručio je Grmoja i najavio podnošenje kaznenih prijava.
Grmoja: Planira li se prostor u interesu građana ili prema interesima pojedinaca?
Kazao je da kako postoje i druge sporne odluke, uključujući prenamjene zemljišta koje idu u korist već izgrađenih objekata bez odgovarajućih uvjeta, kao i na planiranje prometne infrastrukture koja nije predviđena važećim planskim dokumentima, ali je u funkciji pojedinačnih investitorskih projekata.
– Postavlja se ključno pitanje – planira li se prostor u interesu građana ili prema interesima pojedinaca? Ako investitori i povezane osobe određuju gdje će se graditi i kakva će se infrastruktura naknadno prilagođavati, onda to nije planski razvoj nego ozbiljan poremećaj sustava, rekao je Grmoja.
Prozvani gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan odgovorio je Grmoji kako je u petim izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Metkovića bilo desetak prijedloga za dio Metkovića koji se zove Bočina, a datiraju još iz 2021. godine.
– Prijedloge smo dali izrađivaču plana koji je utvrdio da je sve zakonito, odnosno da se ta zemljišta mogu izmijeniti u građevinska. Uistinu imamo problem na spomenutoj parceli, ali zato što je gradnja nekretnine počela prije donošenja prostornog plana. Po današnjem saznanju obavijestio sam naše komunalne redare i Državni inspektorat i oni će postupiti po zakonu. Ako treba rušiti, rušit će se, rekao je Milan, dodavši da vlasnik zemljišta nije u obiteljskoj vezi s njim.
– Supruga mog brata je sestra investitora i on meni ne dođe ništa. Jedino je problem što je nelegalno radio i sve smo to prijavili, objasnio je Milan i dodao da je prostornim planom investitoru omogućena izgradnja prometnice u punom profilu i s cjelovitom infrastrukturom, koju će potom dati u vlasništvo Grada Metkovića.
– To je uobičajena praksa. Metković dobiva cestu koju gradi investitor. A nismo ga oslobodili ni komunalnog doprinosa, jer ta cesta nije u koridoru, izjavio je metkovski gradonačelnik, prenosi HRT.
U Zgradi političkih stranaka jutros je održana VII. sjednica Gradskoga vijeća Grada Metkovića.
Sjednicu je obilježila rasprava o više važnih tema, među kojima se istaknula odluka o izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Metkovića. Usvajanjem ove odluke otvara se mogućnost pokretanja daljnjih procedura za prenamjenu prostora današnje Šumarije i izgradnju osnovne škole na tom području.
Na sjednici je razmatrano i Polugodišnje izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2025. godine, u kojem su istaknuti realizirani projekti i aktivnosti gradske uprave u drugoj polovici prošle godine.
U sklopu nadopune dnevnoga reda prihvaćen je okvirni sporazum o partnerstvu na projektu „Neretva 2.0 / Interpretacijski centar života s Neretvom“, čime započinje izrada projektno-tehničke dokumentacije i priprema realizacije projekta. Projekt se odnosi na revitalizaciju prostora uz rijeku Neretvu, uz uvažavanje postojećih koncesijskih odnosa, pri čemu je Luka Metković pod koncesijom do 2037. godine.
Tijekom sjednice istaknuto je i pitanje kašnjenja radova na projektu aglomeracije, uz obrazloženje da su uzrok tome složeni uvjeti na terenu i izmjene projekta, osobito na crpnoj stanici Zapad. Ondje su provedeni dodatni zahvati, uključujući produbljivanje objekta i sanaciju prodora vode, što je utjecalo na rokove. Završetak radova očekuje se do 15. svibnja 2026. godine, nakon čega slijedi priključenje kućanstava i jednogodišnji probni rad sustava.
Foto: OŠ Stjepana Radića Metković
