Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.
U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea Bunoza, Lara Volarević, Lana Bajo, Laura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).
Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.
1 of 5
Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.
Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.
Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.
Branko Medak ove godine obilježava 20 godina glazbene karijere, a veliki jubilej proslavit će gala koncertom u utorak, 25. kolovoza 2026., na Ljetnoj pozornici GKS-a u Metkoviću, s početkom u 20 sati. Na koncertu će mu se pridružiti gosti i kolege – Zorica Kondža, Klapa Kaše, Marko Pecotić Peco i Alen Nižetić.
Uoči velikog koncerta razgovarali smo s Brankom o dva desetljeća glazbenog puta, pjesmama koje su obilježile njegovu karijeru, obitelji, domaćoj publici, ali i onome što slijedi nakon velikog jubileja.
Kada se osvrnete na proteklih 20 godina, što vam prvo prođe kroz glavu?
Prvo što mi pada na pamet jest jako puno gaža, koncerata i neprospavanih noći. Ali sve to ima svoju ljepšu stranu. Kad vidite ispred sebe ljude koji se raduju i kojima je njihov važan dan uljepšan, onda sve ostalo nije važno.
Postoji li trenutak koji biste izdvojili kao prekretnicu u karijeri?
Naravno da postoji. To je bila 2015. godina i snimanje pjesme „Repatice“. Napravio sam vrlo važan iskorak prema ozbiljnoj glazbenoj karijeri.
Zašto ste odlučili upravo u Metkoviću obilježiti 20 godina glazbene karijere?
Upravo u Metkoviću, na toj pozornici na kojoj ću nastupiti 25. kolovoza, nastupio sam i prije 20 godina i od tada krenuo glazbenim putem. Zato mi je posebno drago što ću ovaj veliki jubilej obilježiti upravo tamo gdje je sve i počelo.
Što publika može očekivati od gala koncerta 25. kolovoza?
Pripremio sam koncert u svom stilu. Bit će smijeha, emotivnih trenutaka, ali najviše dobre pisme. Moj dragi prijatelj Antonio Tkalec iz Varaždina okupio je veliki bend, a pridružit će mu se i moje kolege iz Neretve.
Posebno mi je drago što će na koncertu biti i veliki gosti – Zorica Kondža, Klapa Kaše, Marko Pecotić Peco i Alen Nižetić. Svaki od njih nosi svoju priču i glazbeni izričaj i vjerujem da ćemo zajedno napraviti jednu lijepu večer koju će publika dugo pamtiti.
Uglavnom, bit će to rapsodija za uši.
Kako danas birate pjesme koje ćete snimiti?
Gotovo svaki dan dobijem neku pjesmu koju mi ljudi ponude da snimim. Ako se nekad dogodi da mi se pisma na prvu zakači za srce, onda je par dana uzastopno slušam. Ako zaista nastavi u meni buditi emocije, onda znam da je to – to.
Postoji li pjesma koja vas je najviše obilježila?
Mislim da je to „Repatica“. Iako, rame uz rame je s pjesmom „Dalmacija uvik fali“. Obje su često tražene na mojim nastupima.
Je li lakše ili teže nastupati pred domaćom publikom?
Najteže je nastupiti pred domaćom publikom. Ne zbog treme ili bilo čega drugoga, već jednostavno zbog toga što te svi doma znaju i malo tko te može zaista gledati kao ozbiljnog pjevača.
Kako izgleda Branko Medak kada nije na pozornici?
Nastojim biti doma koliko je god to moguće. Ali moj posao nije samo na pozornici. To je kao santa leda. Ono što vidite na površini samo je deset posto. Tu su često dogovori, marketing, vježbanje, dogovaranje novih nastupa, snimanje u studiju, snimanje spotova i tako dalje. Mislim da bi na ovo pitanje bolje odgovorila moja supruga.
Što vas danas najviše motivira?
Najviše me motivira moja obitelj. Oni su razlog zbog kojeg sam još uvijek na ovom putu. Koliko god ponekad bilo teško, oni me guraju dalje. Jer, iskreno, nije lako spavati četiri sata i obavljati puno toga ako nemaš ljubavi koja će te gurati uvijek naprijed. Zahvaljujući dragom Bogu i obitelji, sve je moguće.
Što biste poručili mladim glazbenicima koji tek počinju?
Strpljenje je temelj našeg posla. Neka snimaju svoje pjesme, rade neumorno na promociji i ostanu svoji, a uspjeh će doći s godinama. Ništa što vrijedi nije došlo na brzinu. Svi znamo da instant-zvijezde traju nekoliko mjeseci ili godina i nestanu. Ako želiš trajati u glazbi, moraš biti strpljiv i neumorno raditi.
Kakvi su vam planovi nakon velikog jubileja?
Nakon proslave 25. kolovoza lagano se bacam na snimanje nove pjesme i polako završavam svoj treći studijski album.
A sad ću vam dati i ekskluzivu – zvat će se „Lipa meni“.
Ulaznice za gala koncert već su u prodaji. Gdje ih publika može kupiti?
Ulaznice se mogu kupiti na više prodajnih mjesta, i to u Boutique Bernarda, Aurelia Residence & Kavani, Butiku Bacci M, Frizerskom salonu Senta, Caffe baru Sidro i GKS-u u Metkoviću, zatim u Caffe baru Dado u Opuzenu, Caffe baru Mare u Pločama te u Muo food&baru u Srebrenom (Župa dubrovačka).
Cijena ulaznice je 15 eura, a broj ulaznica je ograničen. Zato pozivam sve koji žele biti dio ove posebne večeri da na vrijeme osiguraju svoje mjesto.
Vidimo se u utorak,25. kolovoza u 20 sati na Ljetnoj pozornici GKS-a u Metkoviću!
Još jedan ljetni tjedan u Komarnoj primiče se svome svršetku, a neumorni aktivisti Udruge Dite Komarne provode aktivnosti s ciljem zdravog i sigurnog odrastanja djece i mladih tijekom ljetnih praznika.
Tek što su se slegli dojmovi s obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, na poticaj slikara Zdenka Boškovića organizirana je izložba njegovih i dječjih radova na otvorenom. Mališani Komarne i njihovi gosti tijekom ovih dana stvarali su svoje radove pod budnom paskom barba Zdenka, da bi ih već u utorak izložili na terasi restorana The Bridge, čime su pobudili veliko zanimanje gostiju.
Nakon održane likovne radionice, barba Zdenko zainteresirane je mlade članove UDK-a uputio u svijet organizacije i postavljanja izložbi likovnog stvaralaštva. Za izložbeni prostor odabran je nepopločeni dio platoa ispred križa, na koji je položeno stotinjak likovnih radova Zdenka Boškovića. Ovaj već sada udomaćeni slikar kao podlogu za svoje slike koristi odbačene materijale – plastiku, keramiku i drvo – koje skuplja iz okoliša, pa njegov opus ima i ekološku dimenziju.
1 of 5
Svoj rad s djecom i mladima ovoga su tjedna intenzivirale i tete pričalice, Željka Đevenica, prof., i Petra Gelo, studentica glume, s programom „Laku noć, Komarna“. Budući da završavaju svoj boravak u Komarnoj i opraštaju se od malih prijatelja, oni im se od srca zahvaljuju i zakazuju nove susrete u programsko-projektnoj 2027. godini.
Policijski službenici Postaje granične policije Metković dovršili su kriminalističko istraživanje nad 20-godišnjim hrvatskim državljaninom kojeg su u srijedu, 12. kolovoza, u večernjim satima u Metkoviću zaustavili dok je upravljao električnim romobilom bez zaštitne kacige. Daljnjim postupanjem utvrđeno je kako je vozač neposredno prije zaustavljanja nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine pješice, a kod njega je tom prilikom pronađena i oduzeta droga, i to 32,5 grama marihuane i 6 grama hašiša.
Nadalje je utvrđeno kako električni romobil ne udovoljava tehničkim uvjetima za osobno prijevozno sredstvo te mu je, sukladno zakonskim propisima, privremeno oduzet. Vozač je uhićen zbog sumnje u počinjenje niza prekršaja iz Zakonika o schengenskim granicama, Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i Zakona o sigurnosti prometa na cestama te je doveden na Općinski sud u Metkoviću.
Iz policije upozoravaju građane koji upravljaju električnim romobilima i drugim osobnim prijevoznim sredstvima kako zakon jasno propisuje da ta vozila na ravnoj cesti ne smiju razviti brzinu veću od 25 kilometara na sat. Radni obujam motora ne smije biti veći od 25 kubičnih centimetara, a trajna snaga elektromotora smije iznositi najviše 0,6 kilovata. Sva vozila koja imaju veću snagu ili brzinu ne ubrajaju se u osobna prijevozna sredstva. Ona moraju proći tehnički pregled i biti registrirana kao motocikli ili mopedi, a vozači moraju imati položenu odgovarajuću kategoriju za motorna vozila. U suprotnom, policija će takva nepropisna vozila privremeno oduzeti, a vozače prekršajno prijaviti.
Također podsjećaju da tijekom vožnje vozači osobnih prijevoznih sredstava moraju nositi zaštitnu kacigu, a ne smiju koristiti slušalice na oba uha. Noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti obavezni su biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom. Za kretanje moraju koristiti biciklističke staze ili trake, a ako one ne postoje, mogu se kretati površinama namijenjenima za pješake uz povećan oprez i prilagođenu brzinu.
Metkovske rukometašice ostvarile su veliki uspjeh na HEP rukometnom turniru u Rijeci, gdje su osvojile turnir u ženskoj konkurenciji i izborile plasman na Veliku međunarodnu završnicu u Splitu, koja će se održati od 17. do 22. kolovoza.
Na završnici će nastupiti ekipe iz BiH, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije.
Rukometašice je u Metkoviću primio zamjenik gradonačelnika Hrvoje Bebić, zajedno s predsjednikom Sportske zajednice Grada Metkovića Antom Zovkom. Čestitali su im na uspjehu te im uručili priznanje za promicanje ugleda Grada Metkovića i simboličnu nagradu kao poticaj za daljnji sportski razvoj.
Ekipa je nastupila pod vodstvom trenera Rudolfa Ćuzića, a činile su je Antea Kuran, Anamarija Volarević, Ana Kuran, Ema Delija, Petra Družijanić, Rea Erceg, Marta Bule, Cvita Bebić, Antea Šiljeg, Ana Klobučić, Lana Veraja i Tamara Vladimir.
Pojačane carinske kontrole na hrvatskim granicama ponovno su rezultirale zapljenom neprijavljene robe. Ovoga puta carinski službenici spriječili su pokušaj unosa čak 43 ručna sata različitih robnih marki, a vozaču je zbog počinjenog prekršaja izrečena novčana kazna od 6.000 eura.
Slučaj se dogodio 7. kolovoza 2026. godine na području Graničnog carinskog ureda Karasovići, gdje su ovlašteni carinski službenici provodili pojačane mjere nadzora u putničkom prometu pri ulasku u carinsko područje Europske unije, piše Slobodna Dalmacija.
Pregledano je osobno vozilo hrvatskih registarskih oznaka kojim je upravljao državljanin Kosova s odobrenim boravkom u Hrvatskoj. Tijekom kontrole službenici su u putnom koferu smještenom na stražnjem sjedalu pronašli 43 neprijavljena ručna sata.
Kako roba nije bila prijavljena carini, protiv vozača je pokrenut prekršajni postupak. Zbog prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan mu je prekršajni nalog te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 6.000 eura.
Osim novčane kazne, izrečena je i zaštitna mjera oduzimanja robe koja je bila predmet prekršaja.
No, slučaj time nije zaključen. S obzirom na osnovanu sumnju da su na pojedinim satovima neovlašteno istaknuti žigovi zaštićenih robnih marki, odnosno da su korišteni bez odobrenja nositelja prava, nadležna tijela provode daljnji postupak.
Neprijavljena roba, osobito veće količine proizvoda za koje postoji sumnja u povredu prava intelektualnog vlasništva, može putnicima donijeti znatno veće posljedice od samog oduzimanja robe. Ovaj slučaj još je jedan podsjetnik da se pri ulasku u carinsko područje Europske unije roba mora propisno prijaviti te da pokušaj njezina skrivanja ili neprijavljivanja može rezultirati visokim novčanim kaznama i dodatnim postupcima.
U Dolini Neretve su i danas ponovno zabilježene iznimno visoke temperature. Oko 14 sati na amaterskoj meteorološkoj postaji u Metkoviću (u Mobinama) izmjereno je 41,5 °C.
Na automatskoj meteorološkoj postaji DHMZ-a na Dubravici kod Metkovića u 15 sati zabilježeno je 39,2 °C, dok je u Pločama na automatskoj meteorološkoj postaji DHMZ-a izmjereno 39,6 °C.
Visoke temperature posljedica su aktualnog toplinskog vala koji je zahvatio Dalmaciju. DHMZ je za danas, srijedu, 12. kolovoza, izdao crveno upozorenje za jadransku obalu i Dalmaciju, a crveno upozorenje vrijedi i za četvrtak, 13. kolovoza.
Građanima se preporučuje izbjegavati izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana, piti dovoljno tekućine i rashlađivati prostorije. Poseban oprez potreban je za starije osobe, djecu i kronične bolesnike.
Završio je još jedan Maraton lađa na Neretvi, 29. po redu. Dva su pobjednika – Crni put i Gusari Komin, čime je veliki Domagojev štit, nakon višegodišnje dominacije zagrebačkih lađara, „vraćen doma“. Nije ovo prvi put da su dvije ekipe podijelile prvo mjesto. Događalo se to do sada dva puta, zbog objektivnih razloga, odnosno tumbina na Čeveljuši. Najprije 2003. godine, kada su u cilj zajednički ušli UL Komin i Rogotin, a onda 2020., Zagreb i Stablina, piše Rogotin.hr.
Dojmovi se još sliježu, ekipe analiziraju svoje nastupe, neke već slažu kockice za iduću utrku, a mi smo porazgovarali s kapetanima ovogodišnjih pobjedničkih ekipa. Goran Odak (Gusari Komin) i Dragan Volarević (Crni put) iznijeli su nam svoje impresije i otkrili što se događalo na Neretvi i što je prethodilo zajedničkom ulasku u cilj u Pločama.
Utrka je krenula dobro za lađare Crnog puta. Neposredno nakon starta izdvojili su se na pristojnu razdaljinu u odnosu na grupu pratitelja, u kojoj su bili i Gusari. U tom se trenutku, s obzirom na to da su lađari s Crnog puta pobjeđivali u svim kup-utrkama prije Maratona, činilo da će to biti rutinska pobjeda momaka u crnim majicama.
„Naravno da nismo tako mislili, niti nas je dobar start zavarao. Preduga je ovo utrka, a znali smo da su i naši najveći konkurenti dobro pripremljeni. Imali smo i mi problema s lađom Zagreba na samome startu pa smo morali upotrijebiti sve svoje vještine da se što prije izvučemo iz gužve i oslobodimo prostor na regatnoj stazi“, kaže Volarević.
„Nismo gubili vjeru kad je Crni put odmakao na početku utrke. Znali smo da smo dobro pripremljeni, da moramo ostati hladne glave i da ih snagom i upornošću možemo stići. Najprije smo se izdvojili iz grupe lađa u kojoj smo bili, a onda, malo po malo, smanjivali njihovu prednost. U Kominu smo im se dosta približili i znali smo da ništa nije izgubljeno kada je u pitanju prvo mjesto“, dodaje Odak.
Obojica ističu poteškoće na samome startu u Metkoviću, kada mnoge ekipe nisu ni čule znak za start, nego su počele voziti kada su vidjele da to rade druge ekipe. Osim toga, kako kažu, na ovogodišnjem natjecanju, za razliku od prošle godine, kada se to držalo pod kontrolom, mnoge su brodice išle ispred lađa i stvarale valove, čime su im dodatno otežavale vožnju. Zato su obje ekipe jedva čekale ulazak u Crnu riku, u mirnije vode.
A upravo je taj ulazak, slažu se obojica, odlučujuće utjecao na konačan ishod Maratona, jer je, odmah nakon mosta u Banji, Crni put prosuo prednost i Gusari su se izjednačili s njima.
„Imali smo loš ulazak u Crnu riku, a kada tome dodamo valove koje je stvarao jedan brod u blizini i koji su nas usporili, morali smo se pomiriti s činjenicom da je dotadašnja prednost izgubljena i da počinje mrtva trka do Ploča“, opisuje nam Volarević.
Za razliku od njih, Gusari su, naglašava Odak, dobro odradili ulazak u Crnu riku, u potpunosti anulirali prednost Crnog puta i krenuli po pobjedu.
Ekipe su se stalno izmjenjivale u vodstvu. Nije to više bila velika ili nenadoknadiva razlika, bilo je, u šali će dometnuti, i manjih verbalnih provokacija s obje strane. Polako su se približavali već spomenutom tumbinu na Čeveljuši, ali nijedna ekipa nije uspjela ostvariti odlučujuću prednost. Znali su da nešto moraju poduzeti jer najbliži pratitelji, Baćina i Sv. Ilija, nisu bili daleko.
Tako se i dogodio krajnji epilog – zajednički ulazak u cilj, na obostrano zadovoljstvo. Sada slijede slatke brige, organizacija tradicionalne Noći prvaka i pripreme za idući Maraton lađa.
A za ovaj, Crni put se, upoznaje nas Volarević, počeo pripremati početkom siječnja. Najprije su odradili suhe pripreme, a onda u travnju izašli na Neretvu, gdje su odradili 65 treninga. Kominjani su počeli još u studenome prošle godine, ali, naglašava Odak, nekompletni. Na rijeci su počeli s treninzima u ožujku i odradili ih otprilike kao i Crni put.
A očekivanja za idući Maraton? Obojica su složni da će njihove ekipe opet biti među glavnim favoritima. Smatraju također da je Baćina značajno napredovala, posložila odličnu ekipu te da bi i oni iduće godine mogli napasti prvo mjesto. Među ekipe koje smatraju najozbiljnijom konkurencijom ubrajaju i Zagreb, ali pod uvjetom da ostane u ovogodišnjem sastavu.
Piše: Ante Šunjić
Foto: Rick Sonnemann / rogotin.hr
Turistička zajednica Općine Slivno bilježi 16.365 dolazaka i 108.793 noćenja u razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja 2026. godine. Prosječno trajanje boravka iznosilo je oko 6,65 dana, što potvrđuje da gosti u Slivnu ostaju gotovo tjedan dana.
Najveći dio turističkog prometa ostvarili su privatni iznajmljivači, odnosno komercijalni paušalci, kod kojih je evidentirano 10.388 dolazaka i 71.393 noćenja.
U komercijalnom smještaju koji se naplaćuje po noćenju, poput hotela i obrta, ostvareno je 3.326 dolazaka i 10.911 noćenja.
Značajan udio čine i nekomercijalni gosti, odnosno vikendaši, koji su ostvarili 2.651 dolazak i 26.489 noćenja.
Prema podacima Turističke zajednice Općine Slivno, među najbrojnijim gostima su turisti iz Bosne i Hercegovine, Poljske, Njemačke, Češke, Slovenije i Ukrajine.
Podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju kako Općina Slivno i dalje privlači goste iz različitih europskih zemalja, uz značajan udio domaćih i regionalnih posjetitelja, a prosječan boravak od gotovo sedam dana govori o tome da se gosti na ovom području zadržavaju duže, a ne samo kratkotrajno.
U Sreseru na poluotoku Pelješcu vidljiva je ekspanzija gradnje novih objekata. Tako je nedavno završena gradnja zgrade s osam stanova, od kojih je većina već prodana. Investitor je bosansko-hercegovačka tvrtka Inproz Group d.o.o. iz Tuzle. Na njihovim stranicama nalazi se detaljan opis građevine. Smještena je okomito na pristupnu ulicu s koje ima kolni pristup, te se prostire u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Tlocrtna projekcija objekta iznosi 206,60 m2. Građevina je katnosti P+2, prizemlje i dva kata. Građevina ima 8 stanova, a na otvorenom parkiralištu je 8 parking mjesta, piše Dubrovački vjesnik.
Prvi red do mora
Ovoj tuzlanskoj tvrtki ovo nije jedina investicija na Pelješcu.
Kako donosi portal tuzlanski.ba, ‘kompanija već najavljuje dva nova projekta na posebno atraktivnim lokacijama, na Draču i u Dingaču. Ističu da će oba buduća objekta biti smještena u prvom redu do mora, što će predstavljati značajan iskorak u ponudi kompanije i nastavak njenog pozicioniranja u segmentu stambenih i apartmanskih nekretnina na jadranskoj obali.
Osim na Pelješcu, u Hrvatskoj je tvrtka izgradila i luksuzni apartmanski kompleks Terra Mare u Opatiji.
Posljednjih godina, točnije od izgradnje Pelješkog mosta, vidljiva su pojačana ulaganja u građevinske projekte na području svih peljeških općina. Grade se zgrade sa stanovima, niču nove vile i hoteli. Na Draču je nedavno dovršen kompleks od 12 luksuznih vila pedesetak metara od mora, koje su većinom kupili bosansko-hercegovački državljani. Njima je još od vremena Jugoslavije Pelješac bio glavna atrakcija za ljetni odmor, a mnogi su i danas vlasnici kuća i apartmana na ovom poluotoku.
Nazvali smo dugogodišnjeg načelnika Općine Janjina na čijem području su Drače i Sreser, Vlatka Mratovića, s pitanjem o ekspanziji nekretninskih ulaganja u općinu:
Veće širenje, veći troškovi
– Zadnjih godinu – dvije dana intenzitet izgradnje je nevjerojatan. Grade se zgrade s po 8 i 12 stanova. Puno se toga napravilo, a dosta je toga u postupku ishođenja dozvola, zgrada i s po 20 i 25 stanova – otkrio je Mratović.
– Većina tih stanova proda se prije nego se zgrada počne graditi. Kupci su i naši i stranci. Dosta ih je iz Hercegovine. Tko će znat‘ zašto kupuju. Hoće li sutra tu živjeti ili iznajmljivati, tko će to znati.
Na pitanje je li to pozitivno utjecalo na proračun Općine, načelnik kaže:
– Koliko god se uplate doprinosi, toliko Općinu košta ulaganje u infrastrukturu, asfalt, javnu rasvjetu, održavanje. Tako da to manje-više dođe na isto. Što je veće širenje, veći su i troškovi Općine.
A što je s kanalizacijom?
– U postupku je izrade dokumentacije i lokacijske dozvole. Sad bi trebalo krenuti s izradom glavnog projekta za građevinsku dozvolu. Projekt Aglomeracije je ugovoren još prije tri godine.
Općina je doživjela nekretninsku ekspanziju, možda i najveću među četiri pelješke općine?
– Da vam budem iskren, ne odgovara nam ovaj način niti želimo da se sutra pretvorimo u Vir ili Makarsku, što bi se s ovakvim intenzitetom moglo dogoditi. U postupku smo ciljanih izmjena tekstualnih odredbi Prostornog plana, gdje ćemo maksimalno pooštriti uvjete za ishođenje dozvola. Ove koje su trenutno u obradi su po starom Prostornom planu. Zadnje izmjene su bile 2021. godine. Po novom će biti uvedene restrikcije, da ta izgradnja bude kontrolirana i prilagođena našim uvjetima i ambijentu. Siguran sam da će jedna od mjera biti potpuno ukidanje mogućnosti izgradnje stambenih zgrada – istaknuo je pelješki načelnik Vlatko Mratović.
– Bili smo svjesni da će s Pelješkim mostom doći i veći interes za gradnju, ali nitko nije očekivao ovakav interes i bum izgradnje! Na Draču i u Sreseru kvadrat stana se sada prodaje i po 4.000 eura. To nitko nije očekivao. Kvadrat građevinske zemlje je 250 do 300 eura, ovisi o lokaciji – zaključio je načelnik Općine Janjina.
Prikupljanje ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinula na zakonom propisan način planirano je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 19. 8. 2026. (srijeda), od 10:00 do 13:00 sati, na lokaciji ispred POLJOPROMETA d.o.o. (adresa: Jasenska bb, Opuzen).
Transportna ambalaža, kao i ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža mineralnih gnojiva), ne prihvaća se.
Foto: metkovic.hr
Kako roba nije bila prijavljena carini, protiv vozača je pokrenut prekršajni postupak. Zbog prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan mu je prekršajni nalog te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 6.000 eura.
