Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.
U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea Bunoza, Lara Volarević, Lana Bajo, Laura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).
Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.
1 of 5
Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.
Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.
Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.
U Gradskom kulturnom središtu Metković večeras je održan koncert dječjih zborova u organizaciji Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića Metković.
Na koncertu su nastupili Mali zbor i Zbor OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković pod vodstvom prof. Ljupke Sršen Gutić, Zbor OŠ „Vladimir Nazor“ Ploče pod vodstvom prof. Helene Decovski Ćavar, Vokalna skupina OŠ Stjepana Radića Metković, Zbor OGŠ Metković pod vodstvom prof. Dragana Gutića te Klapa OGŠ Metković koju vodi prof. Marija Jerković.
Publika je imala priliku čuti splet domaćih i stranih skladbi, od tradicionalnih pjesama poput Suo Gan, Sve se more i Izašla je zelena naranča, do poznatih skladbi Arsena Dedića, Gibonnija i Alfija Kabilja. Posebne simpatije izazvale su izvedbe pjesama We Go Together i The Lion Sleeps Tonight, koje su mladi izvođači otpjevali s puno veselja.
Program je zaključen zajedničkim nastupom svih sudionika koji su izveli pjesmu Vesela pjesma, a njihov nastup nagrađen je dugotrajnim pljeskom publike.
Koncert dječjih zborova tradicionalna je manifestacija koja okuplja mlade pjevače iz Metkovića i okolice te potiče glazbeno stvaralaštvo, suradnju i prijateljstvo među školama i glazbenim ustanovama.
Na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske od 19. lipnja od 7 sati do 20. lipnja do 7 sati provest će se 24-satni nadzor alkoholiziranosti vozača i testiranja vozača na droge u cestovnom prometu.
Ova akcija provodi se u okviru ROADPOL-ovih aktivnosti, a njezin je cilj smanjiti broj prometnih nesreća, pogotovo onih s najtežim posljedicama.
Pojačani nadzor provodit će se na području cijele Republike Hrvatske i drugih zemalja Europske unije, a mjesta na kojima će se provoditi alkotestiranje vozača i testiranja vozača na prisutnost droge mogu predložiti i građani pa ih pozivamo da od danas do 7. lipnja dostave svoje prijedloge na adresu elektroničke pošte dubrovacko-neretvanska@policija.hr
Grad Metković na svojoj službenoj mrežnoj stranici danas je objavio Javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu potpora iz Programa mjera poticanja poduzetništva u gradu Metkoviću za 2026. godinu.
U petak, 5. lipnja, od 10:30 do 13:00 sati, Gimnazija Metković ponovno će postati mjesto znanstvenih otkrića, igre i zabave za najmlađe.
Profesorice fizike Angela Ćelić i Ana Dragović zajedno sa svojim učenicima organiziraju 7. Dnevnu dozu fizike te pozivaju svu djecu u dobi od 6 do 11 godina da im se pridruže na još jednoj nezaboravnoj znanstvenoj avanturi.
Posjetitelje očekuju četiri tematske sobe koje će ih povesti u svijet zanimljivih pokusa, izazova i otkrića. U svjetlećoj sobi istraživat će neobične pojave svjetlosti i boja, soba iluzija pokazat će kako nas ponekad mogu zavarati vlastita osjetila, istraživačka soba pretvorit će male posjetitelje u prave znanstvenike željne novih spoznaja, dok će escape soba ponuditi uzbudljive zagonetke koje će moći riješiti samo uz pomoć logike, timskog rada i znatiželje. Kroz interaktivne radionice, zanimljive eksperimente i mnoštvo „wow“ trenutaka, djeca će imati priliku učiti kroz igru, razvijati svoju kreativnost i otkrivati kako znanost može biti zabavna, pristupačna i inspirativna.
Gimnazijalci vas pozivaju da postanete dio ove jedinstvene znanstvene priče. Dođite istraživati, eksperimentirati, postavljati pitanja i otkriti zašto je fizika jedna od najmoćnijih znanosti – ona koja nam pomaže razumjeti svijet oko nas.
Pridružite nam se i uvjerite se da znanost nije samo u udžbenicima, već svuda oko nas – čudesna, zabavna i puna iznenađenja.
Vidimo se u petak, 5. lipnja, od 10:30 do 13:00 sati u prostorijama Gimnazije Metković!
Ploče su obilježile Dan Grada i blagdan zaštitnice župe Kraljice neba i zemlje, a središnji događaj bila je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj su dodijeljene nagrade ovogodišnjim laureatima.
Gradonačelnik Ivan Marević istaknuo je kako se razvoj grada temelji na odgovornom upravljanju, razumu i mjeri, naglašavajući važnost donošenja odluka koje građanima donose konkretne rezultate.
Župan Blaž Pezo najavio je nastavak suradnje na važnim projektima, među kojima su komunalna luka Mala Pošta te rekonstrukcija i nadogradnja Osnovne škole Vladimira Nazora, vrijedna 7,5 milijuna eura, kojom će se omogućiti jednosmjenska nastava.
Izaslanica Vlade RH Anja Bagarić podsjetila je na velika državna ulaganja u Ploče i dolinu Neretve, uključujući 41 milijun eura za vodno-komunalnu infrastrukturu te 88,5 milijuna eura za izgradnju brane na Neretvi radi sprječavanja zaslanjenja rijeke.
U ime predsjednika Republike Hrvatske okupljenima se obratio Nikša Peronja, koji je najavio dolazak predsjednika Zorana Milanovića na ovogodišnji Maraton lađa.
Osobne nagrade Grada Ploča dobili su Ivan Žderić i Marino Vrgorč, skupnu nagradu dobila je Udruga Dnevni boravak – pomoć i njega u kući, dok je nagradu za životno djelo primio Mirko Vlahović Jablan za čak 150 darivanja krvi.
Svečanost su glazbenim nastupima uveličale klape Kolajna i Stablina te grupa Libertas.
Od danas, 1. lipnja, do 31. listopada na snazi je zabrana loženja vatre na otvorenom prostoru.
Zabranjeno je:
paljenje korova i suhe trave
spaljivanje granja, biljnog i drugog otpada
svako nekontrolirano loženje vatre na otvorenom koje može izazvati požar te ugroziti ljude, imovinu i okoliš
Nadležne službe pozivaju građane na odgovorno ponašanje i poštivanje mjera zaštite od požara, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada visoke temperature i suša značajno povećavaju opasnost od izbijanja požara.
U slučaju požara odmah nazovite: 193 – vatrogasci, 112 – Centar 112
Zaštitimo ljude, prirodu i imovinu – poštujmo zabranu loženja vatre na otvorenom!
Prije dosta godina, dok još nismo imali autocestu pa se iz Dalmacije do Rijeke išlo magistralom uz more, mrzila sam one puste okuke podno Velebita. Nikako proći tu dugu planinu i dokopati se Senja! Zamišljala sam Velebit kao pustu, kamenu planinu na kojoj od bure ništa ne može rasti. Kako sam se samo prevarila!
Tri dana Premužićeve staze od Zavižana do Baških Oštarija prošli smo kao u nekom zanosu. Nisi znao gdje pogledati od ljepote! Prvi dio, od Zavižana do Alana, prolazi kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit u dužini od 16 kilometara. Bezbroj puta smo zahvalili inženjeru Anti Premužiću što je tako lijepo i kvalitetno trasirao stazu, remek-djelo graditeljstva izgrađeno u kamenu i suhozidu, koja prolazi najljepšim dijelovima sjevernog i srednjeg Velebita. Nema velike visinske razlike pa je pogodna i sigurna i za one koji nisu vični planinarenju. I nakon gotovo sto godina od završetka gradnje 1933. godine, staza je u vrlo dobrom stanju.
Prvu noć prespavali smo u planinarskoj kući Alan na 1340 metara nadmorske visine. Ugodni domaćini dočekali su nas ukusnim varivom i hladnim pivom.
Beskrajno smo zahvalni našem predsjedniku Stipi Prci, koji je žrtvovao svoje vrijeme kako bi na kraju svakog dana dovozio naše stvari do smještaja. Zahvaljujući tome mogli smo opušteno planinariti samo s jednodnevnim ruksakom i dovoljno vode.
Druga dionica, od Alana do Skorpovca, bila je najduža, oko 20 kilometara, s prekrasnim vidicima na more, otoke, ponajprije Pag, ali i obronke pune cvijeća. Predivnog proljetnog cvijeća! Većim dijelom prolazi kroz gustu šumu, što nam je dobro došlo za odmor tijekom najtoplijeg dijela dana i pauzu za ručak.
Poslijepodne smo stigli do skloništa Skorpovac, a potom nas je Stipe u dvije ture prevezao do Kugine kuće (1180 m/nm), gdje smo noćili. Kuća je malo izvan pravca našeg kretanja, ali nas je ponovno dočekao topli obrok, kao i cisterna (čatrnja) ispred kuće pa su se neki čak i okupali u ledenoj vodi. Jedva sam dočekala bilo kakvu vodu pa sam oprala i kosu, naravno, u zaklonu šume.
Spavali smo u ogromnoj spavaonici u potkrovlju, s madracima na podu i u vlastitim vrećama za spavanje. Svi smo bili prilično umorni nakon dva dana planinarenja pa više nitko nije komentirao tko je i kako hrkao te koliko je puta ustajao tijekom noći. WC je iza kuće, u kolibi u šumi, i nije baš ugodno po mraku ići tamo ako se baš ne mora.
Nakon doručka u vlastitoj režiji krećemo na treći dio staze, od Skorpovca do Baških Oštarija. Jedan dio društva odvaja se i obilazi obližnje vrhove i kukove, neki idu do Dabarske ceste gdje ih čeka kombi, a mi ostali želimo prijeći čistu Premužićevu stazu od početka do kraja.
Ljuti me slab internet ili potpuni nedostatak signala pa mi se podaci sa sata nisu mogli učitati u Garmin aplikaciju na mobitelu. Nije bilo lako pročitati: „Ovaj tjedan nemate aktivnosti.“ A po cijele dane hodali!
Ipak, dolaskom u Baške Oštarije sve tri dionice su se učitale. Zbrajam – ukupno smo prošli 53 kilometra. Čitam na internetu da je Premužićeva staza duga 57 kilometara. Ma gdje su nam nestala četiri kilometra? Međutim, tradicionalna Premužićeva staza kretala je od sela Oltari, a mi smo se dovezli automobilima od ulaza u park do parkirališta podno Zavižana, kao što danas rade gotovo svi. Ma nevažno, prešli smo je u cijelosti, a koji kilometar više ili manje nije bitan.
Svi smo sretni. U Oštarijama za nagradu jedemo štrudle i pijemo pivo, a ispraznili smo i obližnji OPG s domaćim sirom i jogurtom.
Vozimo se do Gospića i restorana te smještaja Prašina, gdje noćimo. I gdje dugo ispiremo prašinu s kože.
Vlasnik nas moli da ranije večeramo jer tu večer ima veliku svadbu. Naravno, nakon večere dočekujemo svatove, pjevamo i plešemo. Vidimo i neke ljude iz Metkovića! Veselju nema kraja, a onda u dobrom raspoloženju pravimo svoju feštu ispred smještaja. Ubrala sam poljskog cvijeća pa smo odglumili i hvatanje buketa. Ne biste vjerovali kako se žene i nakon tri dana Velebita bore za buket. Bilo ih je i po podu.
Najbolje su nenadane i spontane zabave!
Ipak, u deset navečer bio je razlaz. Rano ujutro vozači su otišli po preostala dva kombija na Zavižan, vratili se po nas 27, ukrcali stvari i sretno nas dovezli u Metković.
Hvala Ivici Obšivaču i Ankici Batinović, kao i Stipi na vožnji, a Javorki Medić na organizaciji ovog izuzetno složenog izleta koji je besprijekorno odrađen!
Prvu noć spavali smo u hotelu Degenija iznad Krasnog, a posjetili smo i azil za medvjede u Kuterevu. Tu večer i noć padala je kiša pa smo sa strepnjom pratili prognoze za iduća tri dana. Srećom, vrijeme nas je poslužilo, a nije bilo ni toliko vruće kao u ostatku zemlje.
Ma odličan, odličan izlet!
Hvala i Kruni koji je napravio bezbroj izvrsnih fotografija te je promoviran u petnaestog potpredsjednika Gledavaca, potpredsjednika za fotografiju i snimku. Teško je bilo odabrati među više stotina fotografija, njegovih i drugih članova.
U Domu kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi održana je sinoć svečana promocija dvaju novih izdanja iz bogate nakladničke djelatnosti Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore. Riječ je o fototipskom izdanju knjige „Dalmacija na raskršću 1848. god.” akademika Grge Novaka te o drugom, dopunjenom i proširenom izdanju knjige „Bokeljske studije i ogledi” dr. sc. Domagoja Vidovića, objavio je portal Radio dux.
Promocija je okupila brojne predstavnike kulturnoga, društvenoga i javnoga života, ljubitelje povijesti, jezika i baštine, kao i članove hrvatske zajednice u Boki kotorskoj.
Program je moderirala prof. Ana Vuksanović, a održan je u ozračju obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, što je događaju dalo dodatnu simboličku dimenziju.
Predstavljanjem dviju knjiga koje se bave ključnim pitanjima povijesti, identiteta, jezika i kulturne baštine hrvatskoga naroda, Hrvatsko nacionalno vijeće još je jednom potvrdilo svoju važnu ulogu u očuvanju i promicanju hrvatske kulturne baštine na prostoru Crne Gore.
Okupljene je na početku pozdravio predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, izrazivši zadovoljstvo što se upravo u prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske javnosti predstavljaju dva iznimno vrijedna izdanja.
„Koristim prigodu da svima čestitam Dan državnosti Republike Hrvatske te da iskažem čast i zadovoljstvo što vas u ime Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore mogu pozdraviti na ovoj promociji“, kazao je Deković, istaknuvši kako predstavljene knjige na različite načine svjedoče o bogatstvu hrvatske povijesne, kulturne i jezične baštine.
Govoreći o knjizi „Bokeljske studije i ogledi”, Deković je istaknuo doprinos dr. sc. Domagoja Vidovića proučavanju hrvatskoga jezika, identiteta i kulturne povijesti Boke kotorske i Svebarja, naglasivši kako je riječ o autoru čiji je znanstveni rad već ostavio dubok trag u hrvatskoj filologiji i kulturnoj povijesti.
Osvrnuo se i na njegov nedavni izbor za suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ocijenivši ga potvrdom znanstvene izvrsnosti i predanoga rada.
Predstavljajući fototipsko izdanje knjige „Dalmacija na raskršću 1848. god.”, Deković je podsjetio na veličinu i značaj njezina autora, akademika Grge Novaka, jednoga od najistaknutijih hrvatskih povjesničara 20. stoljeća, dugogodišnjega predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te autora brojnih kapitalnih djela hrvatske historiografije.
O knjizi su potom govorili prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, koji je s Viktorijom Franić Tomić napisao predgovor ovom izdanju, te dr. sc. Domagoj Vidović, autor pogovora.
Prof. dr. Slobodan Prosperov Novak svoje je izlaganje započeo čestitkom povodom Dana državnosti Republike Hrvatske, istaknuvši kako je riječ o datumu koji simbolizira ostvarenje višestoljetnih težnji hrvatskoga naroda za vlastitom državom. U nastavku je govorio o nastanku i sudbini Novakove knjige, podsjećajući kako je njezino prvo izdanje iz 1948. godine doživjelo političku osudu i gotovo uništenje.
Posebno je naglasio da je riječ o djelu koje je desetljećima bilo nepravedno zanemarivano, premda predstavlja jedno od najvažnijih historiografskih svjedočanstava o prijelomnoj 1848. godini. Prema njegovim riječima, Grga Novak uspio je na iznimno uvjerljiv način prikazati složene političke, nacionalne i društvene procese koji su obilježili hrvatske zemlje u vremenu europskih revolucija i nacionalnih preporoda.
Govoreći o sadržaju knjige, Prosperov Novak istaknuo je da 1848. godina predstavlja jednu od najdramatičnijih godina hrvatske povijesti, godinu u kojoj se snažno afirmira hrvatska nacionalna svijest, a na političku pozornicu stupa ban Josip Jelačić. Upravo tada oblikuju se procesi koji će dugoročno odrediti politički, kulturni i identitetski razvoj hrvatskih zemalja.
Posebnu pozornost posvetio je položaju Dalmacije i Boke kotorske u tom povijesnom razdoblju, istaknuvši kako knjiga otvara brojna pitanja koja su i danas aktualna. Naglasio je višestoljetnu pripadnost Boke kotorske zapadnoeuropskom kulturnom i civilizacijskom krugu te povijesne dvojbe koje su se kroz stoljeća pojavljivale između različitih političkih i kulturnih usmjerenja.
„More nije granica, more spaja. Ono povezuje Boku sa svijetom i stoljećima je bilo put kojim su se prenosile ideje, znanja i kulturni utjecaji“, poručio je Prosperov Novak, podsjećajući na važnost očuvanja povijesne svijesti i razumijevanja vlastitih korijena.
O knjizi je potom govorio i dr. sc. Domagoj Vidović, koji je istaknuo kako Novakovo djelo ni nakon gotovo osam desetljeća nije izgubilo svoju relevantnost. Naprotiv, smatra da današnjem čitatelju pruža dragocjen uvid u složene procese oblikovanja nacionalnih identiteta, političkih ideja i kulturnih prostora na istočnoj obali Jadrana.
Vidović je naglasio kako je Grga Novak među prvima sustavno ukazivao na važnost Dalmacije i Boke kotorske u ukupnom hrvatskom povijesnom prostoru te na složenost političkih i društvenih odnosa koji su obilježili sredinu 19. stoljeća. Posebno je istaknuo vrijednost knjige za suvremene istraživače, jer ona pruža obilje podataka, izvora i promišljanja koji i danas mogu poslužiti kao poticaj za nova istraživanja.
Vidović ocjenjuje kako se objavljivanjem ove knjige ne vraća samo jedno vrijedno historiografsko djelo, nego i važan dio kolektivne memorije hrvatskoga naroda. Podsjetio je da razumijevanje prošlosti nije samo akademsko pitanje, nego preduvjet za odgovorno promišljanje sadašnjosti i budućnosti.
Drugi dio promocije bio je posvećen knjizi „Bokeljske studije i ogledi”, koja je pred publiku stigla u dopunjenom i proširenom izdanju. Knjiga objedinjuje višegodišnja autorova istraživanja o jezičnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini Boke kotorske i Svebarja te donosi niz novih priloga i znanstvenih spoznaja.
Predstavljajući novo izdanje, prof. dr. Slobodan Prosperov Novak naglasio je kako je ova knjiga jedno od najznačajnijih suvremenih djela o jeziku, kulturi i identitetu Boke kotorske. Posebno je istaknuo da ona donosi gotovo dvjesto stranica novoga sadržaja, što svjedoči o autorovoj kontinuiranoj istraživačkoj aktivnosti.
U svom obraćanju osvrnuo se i na nedavni izbor Domagoja Vidovića za suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ocijenivši to velikim priznanjem za njegov znanstveni rad. Istaknuo je kako je Vidović tijekom godina izrastao u jednog od najupućenijih istraživača hrvatske jezične i kulturne baštine Boke kotorske, kao i da je njegov rad dao snažan doprinos razumijevanju povijesnih i jezičnih procesa na tom području.
„Došao je čovjek koji može objediniti dosadašnja istraživanja, nastaviti ih razvijati i predvoditi novi naraštaj proučavatelja ovoga prostora“, kazao je Prosperov Novak.
Posebno je pohvalio Vidovićevu sposobnost povezivanjajezikoslovnih, povijesnih i kulturnih tema u jedinstvenu cjelinu, naglašavajući kako knjiga ne govori samo o jeziku nego i o ljudima, njihovoj samosvijesti, povijesti i kulturnom nasljeđu.
Zahvaljujući na riječima potpore, dr. sc. Domagoj Vidović istaknuo je kako je Boka kotorska njegov „izabrani zavičaj”, prostor kojemu se uvijek iznova vraća i kojemu je posvetio velik dio svojega znanstvenoga rada.
Apostrofirao je svoju duboku povezanost s Bokom, njezinim krajolikom, ljudima i kulturnom baštinom, naglasivši kako istraživanje ovoga prostora nikada nije bilo samo profesionalna obveza.
„Postoji posao i postoji ljubav. Ovo nije samo posao, ovo je ljubav“, kazao je Vidović, izazvavši snažan pljesak okupljene publike.
Naročito je istaknuo važnost suradnje s Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, zahvaljujući kojoj su ostvarena brojna vrijedna istraživanja i otkrića. Među njima je izdvojio pronalazak povijesnih potvrda o uporabi naziva hrvatski jezik na području Kotora, kao i nova saznanja o rasprostranjenosti hrvatskih govora prema području Svebarja.
Takvi rezultati, naglasio je, potvrđuju važnost sustavnoga istraživanja hrvatske kulturne i jezične baštine te otvaraju nove mogućnosti za buduća znanstvena proučavanja.
Večer je zaključena u ozračju srdačnosti i iskrenoga zanimanja publike za teme koje su otvorile predstavljene knjige. Kao simboličan završetak programa, dr. sc. Domagoj Vidović prve je primjerke knjiga uručio umirovljenom kotorskom profesoru Josipu Gržetiću, odajući mu priznanje za dugogodišnje, predano i postojano praćenje kulturnoga i društvenoga života hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
Organizator promocije bilo je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, a glavni financijski pokrovitelj Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Nakon završetka bogate rukometne karijere, Srećko Jerković vraća se u Metković, izvijestio je RK Metković Zalmo.
Jerković je svoje prve rukometne korake napravio u RK Jerkovac, nakon čega je prešao u RK Metković 1963. Karijeru je potom nastavio u RK Split, RK Umag i RK Poreč, dok je najduži i najuspješniji dio proveo u mađarskom BSK Komlu.
U Mađarskoj je odigrao 11 sezona, više od 300 utakmica i postigao preko 1300 pogodaka. Tijekom tog razdoblja izgradio je status jednog od važnijih igrača kluba te stekao i iskustvo nastupa na višoj natjecateljskoj razini.
Povratkom u Metković, Srećko Jerković postaje dio klupskog sustava uoči nove sezone.
Danas je u Metkoviću svečano obilježena 35. obljetnica ustrojavanja A satnije Zbora narodne garde Metković, prve postrojbe Hrvatske vojske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Obilježavanje je organizirala Udruga veterana 4. gardijske brigade Dubrovačko-neretvanske županije, okupivši brojne nekadašnje pripadnike postrojbe, predstavnike državnih, županijskih i gradskih institucija, policije, vatrogastva te građane.
Program je započeo okupljanjem živućih pripadnika A satnije u Sportskoj ulici, nakon čega je ulicama grada održan svečani mimohod. Sudionici su kroz Metković pronijeli veliku hrvatsku zastavu uz pratnju Gradske glazbe Metković. U mimohodu su sudjelovali predstavnici Grada Metkovića, Dubrovačko-neretvanske županije, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te vatrogasnih postrojbi.
Središnji dio obilježavanja održan je u Industrijskoj ulici, na prostoru nekadašnje vojarne A satnije ZNG-a, gdje je otkriveno spomen-obilježje posvećeno pripadnicima postrojbe. Svečanost je započela izvođenjem hrvatske himne u izvedbi Klape Delta.
Ratni put A satnije prisutnima je predstavila Romana Gabrić, podsjetivši na ulogu postrojbe u prvim danima Domovinskog rata te njezin doprinos obrani juga Hrvatske.
Okupljenima su se potom obratili jedan od ratnih zapovjednika postrojbe Dane Rendulić, gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan, Nikša Sentić u ime župana Dubrovačko-neretvanske županije Blaža Peze, Eleonora Pavlović u ime potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda te Ante Danić u ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića.
Spomen-obilježje svečano je otkrio Ivo Čotić, prvi ranjeni pripadnik A satnije ZNG-a, dok je blagoslov predvodio don Nedjeljko Kešina.
1 of 60
RATNI PUT A SATNIJE ZNG-a METKOVIĆ
A satnija ZNG-a Metković ustrojena je 1. lipnja 1991. godine kao prva profesionalna postrojba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, čime započinje organizirana obrana tadašnje općine Metković i doline Neretve.
Nakon priprema koje su započele tijekom svibnja 1991. godine, postrojeno je oko 120 gardista, a ubrzo su im se pridružili i dragovoljci iz zapadne Hercegovine. Slijedilo je intenzivno opremanje, naoružavanje i vojna obuka.
Vatreno krštenje postrojba je doživjela 14. i 15. rujna 1991. godine u akciji „Zelena Tabla – Male Bare“ u Pločama. A satnija imala je ključnu ulogu u zauzimanju skladišta naoružanja „Male Bare“, čime je omogućeno naoružavanje hrvatskih postrojbi od Dubrovnika do Šibenika i šire. U borbama kod vojarne „Sidrište“ ranjeni su Ilija Volarević, Ivica Marušić i Ivo Čotić, prvi ranjenici postrojbe.
Nakon početka agresije na jug Hrvatske 1. listopada 1991. godine, A satnija uključuje se u obranu šireg dubrovačkog područja. Posebno značajnu ulogu imala je u obrani Čepikuća, gdje je zajedno s drugim hrvatskim postrojbama mjesecima zaustavljala nadmoćnije snage JNA i srpsko-crnogorskog agresora.
Pripadnici satnije bili su svakodnevno izloženi topničkim, pješačkim i zračnim napadima, a sudjelovali su u brojnim borbenim i diverzantskim zadaćama na području Dubrovačkog primorja.
Treći vod satnije sudjelovao je u obrani Dubrovnika, gdje je raspoređen na crti obrane Knezovi – Pobrežje – Petrovo Selo. U tim borbama ranjeni su Amir Voloder, Tadija Barišić i Zoran Kaleb, koji je tom prilikom zarobljen.
Tijekom borbi za obranu Stona i Pelješca krajem studenoga i početkom prosinca 1991. godine, satnija je ponovno bila među ključnim postrojbama koje su zaustavile neprijateljsko napredovanje prema poluotoku. U tim teškim borbama poginuo je Renato Čović, dok je veći broj pripadnika ranjen.
Početkom 1992. godine postrojba ulazi u sastav 116. brigade Hrvatske vojske te sudjeluje u borbama na neumskom i stolačkom bojištu, uključujući oslobađanje i obranu položaja na području Drijena, Rujnice, Stolova, Vodenog Dola, Drenovca i Prenja.
Tijekom operacija na stolačkom ratištu poginuo je Eugen Erjauc, dok su brojni pripadnici ranjeni u svakodnevnim borbama za očuvanje dostignutih položaja.
Početkom 1993. godine satnija se vraća u sastav 4. gardijske brigade, gdje postaje 3. satnija 3. bojne. Već 22. siječnja iste godine sudjeluje u Vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica, jednoj od najvažnijih operacija Domovinskog rata.
U operaciji Maslenica i borbama koje su uslijedile poginuo je Marijo Nikolić – Kiš, dok je čak 14 pripadnika satnije ranjeno.
Pripadnici nekadašnje A satnije ZNG-a Metković sudjelovali su i u svim završnim pobjedničkim operacijama Hrvatske vojske: „Zima ’94“, „Ljeto ’95“, „Oluja“, „Maestral“ i „Južni potez“.
Posljednji poginuli pripadnik postrojbe bio je Stjepan Dropulić iz Ploča, koji je život položio 23. prosinca 1994. godine tijekom operacije „Zima ’94“ na Dinari.
Od svog ustrojavanja 1991. godine pa do završetka Domovinskog rata, A satnija ZNG-a Metković dala je nemjerljiv doprinos obrani juga Hrvatske i stvaranju slobodne, samostalne i neovisne Republike Hrvatske.
O knjizi su potom govorili prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, koji je s Viktorijom Franić Tomić napisao predgovor ovom izdanju, te dr. sc. Domagoj Vidović, autor pogovora.
