Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.
U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea Bunoza, Lara Volarević, Lana Bajo, Laura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).
Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.
1 of 5
Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.
Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.
Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede poziva sve zainteresirane korisnike s područja Doline Neretve (Dubrovačko-neretvanska županija), kojima je istekla valjanost iskaznice, da se prijave na tečaj dopunske izobrazbe o održivoj uporabi pesticida (šestosatni program), koji će se održati 3. srpnja 2026. godine u Opuzenu (Trg kralja Tomislava 1, Gradska vijećnica).
Za sve dodatne informacije i prijave na tečaj kontaktirajte djelatnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva:
Napomena: Na izobrazbi nije moguće sudjelovati bez prethodne prijave kod djelatnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Izobrazba je besplatna za sve polaznike.
Obavještavaju se građani da će tvrtka Deratizacija Split d.o.o. provesti adulticidnu dezinsekciju komaraca kao posebnu mjeru zaštite pučanstva radi smanjenja populacije odraslih komaraca te sprječavanja pojave i širenja zaraznih bolesti.
Tretiranje će se provoditi metodom hladnog zamagljivanja na području Grada Metkovića u razdoblju od 27. do 28. lipnja 2026. godine, u vremenu od 3:00 do 5:00 sati.
Tretman će se provoditi sa zemlje uređajima za zamagljivanje (ULV postupak), uz uporabu registriranih biocidnih pripravaka odobrenih za suzbijanje odraslih jedinki komaraca.
TERMINI PROVEDBE
27. 6. 2026. (petak/subota) od 3:00 sata
Ulice: Zrinskih i Frankopana, Zagrebačka, Alojzija Stepinca, Industrijska, Nikole Tesle, Vrgoračka, Sv. Ćirila i Metodija, Norinska, Marka Marulića, Hercegovačka, Mlinska, A. Hebranga, Kneza Branimira, dio Ulice Put Narone i Put Vida, Petra Krešimira IV. s odvojcima, Ljudevita Gaja, Jakova Gotovca, Mobine, Petra Zoranića, Ilije Bošnjaka, Ive Lole Ribara, Slatine, Don M. Pavlinovića, Dubrovačka, Kralja Zvonimira, Oca Ante Gabrića, Ante Starčevića, Sportska, Kneza Domagoja, Splitska, Stjepana Radića, Ivana Gundulića, Vladimira Nazora, Orašina, Trg bana Jelačića, Trg dr. Franje Tuđmana, Trg kralja Tomislava (park), Hrvatskih iseljenika (uz Neretvu).
28. 6. 2026. (subota/nedjelja) od 3:00 sata
Ulice: Jerkovačka, Mileževac, Kneza Trpimira, Jadranska, Eugena Kvaternika, Matije Gupca, Neretvanskih gusara, S. S. Kranjčevića, Mostarska, Sv. Franje Asiškoga, Jeovci, Jasline, Vrbovci, Lovre Matića, A. K. Miošića, Bočina.
Naselja: Glušci, Prud, Vid i Dubravica.
U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiše, jačeg vjetra i sl.), akcija će se odgoditi za prvi sljedeći povoljan termin.
UPOZORENJA I PREPORUKE GRAĐANIMA
• Mole se građani, posebice osobe koje boluju od astme i drugih respiratornih bolesti, da tijekom tretiranja zatvore vrata i prozore svojih domova.
• Pčelari su dužni poduzeti potrebne mjere zaštite pčela te tijekom tretiranja držati košnice zatvorenima ili ih udaljiti iz zone tretiranja.
• Vozače molimo za povećan oprez tijekom provedbe akcije zbog smanjene vidljivosti uzrokovane zamagljivanjem.
• U slučaju duljeg izlaganja insekticidnoj magli i pojave zdravstvenih tegoba (glavobolja, vrtoglavica, otežano disanje ili alergijske reakcije), potrebno je javiti se nadležnoj zdravstvenoj ustanovi.
Za dodatne informacije građani se mogu obratiti na broj telefona 091 616 2647 ili putem e-pošte na adresu deratizacijasplit@gmail.com.
Neretvansko-primorsko-vrgorski vodovod d.o.o. obavještavakorisnike vodnih usluga u naselju Prud da će danas, 24. 6. 2026., u vremenskom periodu od 9:00 do 11:00 doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
Zbog izvanrednih i teških okolnosti koje su pogodile Osnovnu školu Stjepana Radića, otkazuje se manifestacija „Rijekom neretvanskih riječi“, planirana za 23. i 24. lipnja 2026. godine.
Zahvaljujemo na razumijevanju, poručuju organizatori manifestacije.
Članovi HPD- Gledavac iz Metkovića su se uputili 18. lipnja u Sloveniju u osvajanje najvišega vrhau Sloveniji i Julijskih Alpa – Triglava (visok je 2864 metra). Darija Jeramaz o tome je napisala zanimljiv, kratki putopis:
Dobila sam težak zadatak – opisati putovanje članova HPD-a Gledavac u Sloveniju i njihov uspon na Triglav. Pisanje nije problem, takvi me zadaci često zapadnu. Problem je u tome što se ja na Triglav nisam penjala, a moram ga opisati.
Zaključila sam da bih s ozlijeđenim koljenom usporavala grupu i možda dodatno pogoršala stanje, osobito pri silasku. Zato sam odustala od uspona i umjesto toga uživala u obilasku prekrasnog Bleda. Istodobno sam s velikim zanimanjem pratila svaku objavu i fotografiju u zajedničkoj WhatsApp grupi.
Krenuli smo prema Sloveniji u četvrtak, 18. lipnja, usput prikupljajući naše članove i pridružene planinare iz drugih društava. Dužu pauzu za ručak napravili smo kod Vrbovskog, gdje smo obišli prekrasni kanjon Kamačnik. Poslijepodne smo stigli u smještaj pokraj Bleda. Sve je bilo besprijekorno uređeno – kuće, vrtovi i bujno zelenilo. Šarenilo cvijeća bilo je pravo osvježenje za oči. Ipak, i ovdje su nas dočekale visoke temperature i velika vlaga u zraku. Nakon kratkog popodnevnog pljuska, koji je očito uobičajen za ovo područje, prošetali smo do jezera. Sve je izgledalo kao s razglednice. Večer smo završili ranijim odlaskom na počinak jer su planinare čekala dva zahtjevna dana.
Uspon na Triglav započeo je oko šest sati ujutro s Pokljuke, stazom koja vodi preko Vodnikova doma do Kredarice, gdje je bilo predviđeno noćenje. Već poslijepodne počele su pristizati prve fotografije. Uspon je bio dug i naporan, mjestimice vrlo strm, no uz kraće i duže odmore svi su uspješno stigli do odredišta.
Na Kredarici su zatekli velik broj mladih planinara, dok je naša grupa po prosjeku godina bila među najstarijima. Dom je dobro opremljen, ali vode nema ni za osnovnu higijenu pa se sve mora kupovati. Pred sobom su gledali impresivnu kamenu masu Triglava i pitali se kako će je sutra savladati. Zoran nije mogao odoljeti pa se na vrh popeo već istoga dana.
Sljedeće jutro osvanulo je vedro i lijepo. Krenulo se rano jer je na stazi bilo mnogo ljudi. Za razliku od klasičnih ferrata, ovdje je bilo dosta mimoilaženja pa je napredovanje bilo sporije. Na grebenu između Malog i Velikog Triglava nije bilo vjetra te su, korak po korak, svi stigli do vrha.
Triglav je osvojen.
Fotografije su pristizale jedna za drugom. Zbog gužve nije bilo moguće zajedničko fotografiranje cijele grupe na vrhu pa su se planinari fotografirali u manjim skupinama. Promatrajući njihove objave, pomalo mi je bilo žao što nisam bila s njima. No znala sam da je uspon tek pola posla. Slijedio je silazak, koji je često teži i opasniji jer su noge već umorne, a koncentracija slabija.
Nakon povratka do Kredarice i kraćeg odmora, planinari su uzeli ruksake i nastavili spuštanje prema Pokljuki, gdje su bili parkirani kombiji.
U međuvremenu sam stigla u naš sljedeći zajednički smještaj u Lescu, nedaleko od Bleda, i čekala njihov povratak. U Lescu je počela oluja, a nebo prema Triglavu prekrili su tamni oblaci. Zabrinuto sam ih pokušavala nazvati, no nitko se nije javljao. Znala sam da na pojedinim dijelovima staze nema signala pa sam nastojala ostati strpljiva.
Tada se javila Dijana. Rekla je da pada kiša, da je staza mokra i skliska te da napreduju vrlo sporo. Nedugo zatim na WhatsAppu se pojavila fotografija noge u gipsu.
Naša mlađa i spretna planinarka, koja je cijelim putem pazila na druge i pomagala im, zaboravila je paziti na sebe. Proklizala je na siparu i slomila nogu. Srećom, prijelom nije bio težak i nije zahtijevao operaciju. Stavljen joj je gips, a pritom joj se ostvarila i dugogodišnja želja – vožnja helikopterom u pratnji pripadnika Gorske reševalne zveze Slovenije.
Ostatak grupe stigao je uvečer umoran i potresen događajem. Srećom, u blizini se nalazio odličan meksički restoran pa se raspoloženje nakon večere i nekoliko koktela ipak popravilo.
Sutradan nas je čekao opušteniji program – obilazak doline rijeke Soče, slapa Kozjak kod Kobarida i Tolminskih korita. Teško je zamisliti da su se upravo u tom prekrasnom krajoliku tijekom Prvog svjetskog rata vodile jedne od najžešćih bitaka između Italije i Austro-Ugarske. U bitkama na Soči poginulo je, ranjeno ili zarobljeno više od milijun vojnika. Danas se ondje nalaze brojni rovovi, groblja i muzeji, no mi smo odlučili vrijeme posvetiti prirodnim ljepotama.
Nakon noćenja u slikovitom mjestu Most na Soči, uslijedio je povratak kući, uz zajednički dogovor da se jednoga dana vratimo na Soču i okušamo u raftingu.
Triglav je planina koju ne treba podcijeniti, ali ni promatrati sa strahom. Uz dobru fizičku pripremljenost, oprez na svakom koraku i povoljnu vremensku prognozu, itekako je savladiv.
Na kraju, veliko hvala organizatoricama putovanja Javorki i Dijani, svim vozačima i vozačicama koji su se tijekom ovih dana planski i neplanski izmjenjivali za upravljačem – Stipi, Jošku, Ireni, Silvani i Dini – kao i vodiču Željku te svim ostalim sudionicima na ugodnom druženju i izvrsnoj atmosferi.
Teška nesreća dogodila se u okolici Metkovića, gdje je četrnaestogodišnji dječak zadobio po život opasne ozljede nakon pada s električnog romobila. Nakon hitne medicinske intervencije prevezen je u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, gdje je operiran, a liječnici se bore za njegov život.
Prema dostupnim informacijama, skupina djece igrala se u blizini vodonatapnog kanala u okolici Metkovića. Jedno od djece na mjesto okupljanja dovezlo se električnim romobilom, nakon čega su se dječaci međusobno izmjenjivali u vožnji.
Kada je na red došao 14-godišnjak, krenuo je romobilom, no ubrzo je izgubio nadzor nad vozilom te pao na kolnik. Prilikom pada glavom je snažno udario o asfalt i zadobio teške tjelesne ozljede.
Na mjesto događaja odmah je upućen tim Hitne medicinske pomoći Metković. Zbog težine ozljeda dječak je bio u kritičnom stanju, a medicinski djelatnici odmah su pristupili pružanju hitne pomoći i postupcima oživljavanja.
Nakon što je stabiliziran za transport, hitno je prevezen u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, gdje je podvrgnut operativnom zahvatu. Prema posljednjim informacijama, njegovo zdravstveno stanje i dalje je iznimno teško te se liječnici bore za njegov život.
O svim okolnostima ove teške nesreće više bi informacija trebalo biti poznato nakon dovršetka službenih izvida.
Neretvanski ornitolog i volonter u udruzi Brkata sjenica, Bariša Ilić podijelio je na Facebooku osvrt na postupanje nadležnih službi koje smatra nedopustivim i najavljuje odgovarajuće mjere:
– Iznijet ću činjenično stanje pa sami procijenite događaj. Deveti lipnja dobio sam od dvoje pronalazača četiri mlada piljka, a dan kasnije na poziv iz osnovne škole Stjepana Radića odlazim po sivog ćuka koji se nalazi u dvorištu škole. Javljam u ministarstvo sa upitom šta da radim s pticama. Sutradan na poziv sugrađanina Slavena Talajića odlazim po još jednog ćuka koji je ozlijeđen.
Ovo pišem 21. lipnja, a da se još nitko nije javio. Ja sam piljke odgojio i pustio, a ćukovi su još kod mene. Ja ću sada upitati javno odgovorne službe Republike Hrvatske, Javnu ustanovu DNŽ i ministarstvo okoliša kako je moguće da se nitko nije javio, kako je moguće da vi koji ste plaćeni našim novcima ne radite svoj posao, kako je moguće da nemate bar malo empatije za ptice kojima je potrebna pomoć? A kao što sam već naveo plaćeni ste za to. U iduća tri dana ako se nitko ne javi ja ću na gradskom trgu upriličiti puštanje ptica koje naravno nisu još za puštanje, pa će to popratiti mediji pa ćemo vidjeti što to rade odgovorni u službama Republike Hrvatske.
Ćunto i Nervož, tako su lijepi i slatki i vape za pomoći, a pomoći niotkud. Skuplja se materijal malo po malo, ne ide ovo u dobrom smjeru morati ćemo poduzeti korake i pojedince staviti na mjesto gdje i pripadaju, napisao je Bariša.
Riječi koje su desetljećima odzvanjale u neretvanskim kućama, na poljima i uz ognjišta dobile su svoje mjesto u novome izdanju Instituta za hrvatski jezik – Malome slikovnom zavičajnom rječniku neretvanskoga kraja autorice dr. sc. Perine Vukše Nahod.
Rječnik je nastao u sklopu projekta „Rijekom neretvanskih riječi – od kuće do škole“, u kojem su sudjelovali učenici Osnovne škole Stjepana Radića Metković te područnih škola Mlinište i Bijeli Vir, uz pomoć učitelja i članova obitelji.
Cilj rječnika bio je približiti zavičajni govor najmlađim naraštajima te sačuvati vrijedno leksičko blago Doline Neretve koje se sve rjeđe koristi u svakodnevnoj komunikaciji.
Posebnost rječnika je njegov nastanak. Građa se prikupljala tematski pa su učenici, nakon radionica, razgovarali s bakama, djedovima i drugim govornicima mjesnih govora te bilježili riječi vezane uz obitelj, voće, povrće, kuhinju, odjeću i rad u polju. Istodobno su snimali audio i videozapise, stvarajući vrijednu dokumentaciju za buduća istraživanja.
Nakon prikupljanja riječi učenici su izradili ilustracije kojima su oživjeli zabilježene lekseme, pa je nastao slikovni rječnik koji povezuje jezik, likovno izražavanje i zavičajnu baštinu.
Sve natuknice u rječniku naglašene su, što čitateljima omogućuje upoznavanje ne samo značenja riječi nego i njihova izgovora. Time se dodatno čuvaju osobitosti neretvanskih govora.
Rječnik sadrži i frazeme, etimološke bilješke, objašnjenja temeljnih pojmova te zanimljivosti povezane s neretvanskom nematerijalnom kulturnom baštinom, a putem QR kodova moguće je poslušati izvorne govornike, što ga čini suvremenim i interaktivnim izdanjem.
U njegovoj izradi sudjelovalo je četrdesetak učenika pod mentorstvom učiteljica Ane Ćužić, Marije Batinović, Marije Ketini Hayni, Ivanke Vuletić i Valentine Gujinović, te knjižničarke Ivane Čarapine.
Predstavljanje rječnika održat će se 24. lipnja 2026. u Gradskome parku Metković, u sklopu manifestacije „Rijekom neretvanskih riječi“. O rječniku će govoriti dr. sc. Marija Malnar Jurišić, recenzentica, dr. sc. Perina Vukša Nahod, autorica, te učiteljica Ana Ćužić, dok će razgovor moderirati knjižničarka Ivana Čarapina.
U prigodnom programu nastupit će učenici Osnovne škole Stjepana Radića, klapa Osnovne glazbene škole Metković i KUD Metković.
Zbog velikog požara koji je jutros zahvatio odlagalište otpada Uborak, u Mostaru je izdano upozorenje stanovnicima da izbjegavaju boravak na otvorenom. Nad tim se područjem nadvio gust crni dim, a građanima se preporučuje da zatvore prozore i prate upute nadležnih službi, prenosi klix.ba.
Požar je prijavljen jutros u 9.15 sati, nakon čega su na teren upućeni vatrogasci s više vozila. U gašenju sudjeluje 15 vatrogasaca sa sedam vatrogasnih vozila.
Prema informacijama s terena, vatra je zahvatila glavno skladište, objekte i radne strojeve na odlagalištu. Svi radnici su evakuirani, a vatrogasci stanje opisuju kao kritično.
Na Uborak su stigli i policija, hitna medicinska pomoć te mostarski gradonačelnik Mario Kordić. U akciju gašenja uključili su se i pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Uključena je i pomoć iz zraka, pa u gašenju sudjeluje air tractor.
Za sada nema informacija o ozlijeđenima, a uzrok požara još nije poznat.
Stanovnicima je izdano upozorenje u kojem strogo preporučavaju da se izbjegava bilo kakva aktivnost na otvorenom u širem području oko odlagališta.
“Građanima je također savjetovano da zatvore prozore i vrata svojih domova, posebno tijekom noćnih i jutarnjih sati kada atmosferski uvjeti uzrokuju spuštanje dima u niže slojeve zraka. Poseban oprez savjetuje se kroničnim bolesnicima s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima, djeci, trudnicama i starijim osobama, kojima se preporučuje potpuno izbjegavanje izlaganja vanjskom zraku dok se situacija ne stabilizira. Nadležna tijela također su izdala zabranu korištenja vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini odlagališta dok sanitarne i higijensko-epidemiološke službe ne potvrde njezinu ispravnost”, stoji u upozorenju”, stoji u priopćenju iz grada.
Gašenju požara pridružila se i vojska, objavio je portal crna-hronika.info.
Pripadnici Hrvatska gorska služba spašavanja jučer su odradili dvije akcije spašavanja na području Biokova. Prva intervencija bila je na vrhu Ščirovac, a druga na vidikovcu Vrisje.
U oba slučaja radilo se o osobama koje su zbog visokih temperatura, dehidracije i nedovoljnog unosa tekućine tijekom boravka na otvorenom ostale bez snage za daljnje kretanje. Jednoj osobi pružena je medicinska pomoć te je primila infuziju, nakon čega je stanje stabilizirano.
U intervencijama je sudjelovalo ukupno 11 spašavatelja HGSS Stanice Makarska, a obje akcije završile su uspješno te su unesrećene osobe sigurno zbrinute.
Iz HGSS-a ponovno apeliraju na sve posjetitelje Biokova da tijekom toplinskog vala izbjegavaju planinarenje i druge zahtjevnije aktivnosti u najtoplijem dijelu dana. Savjetuju dovoljan unos vode, odabir rute prema vlastitim mogućnostima, praćenje vremenskih uvjeta te izbjegavanje samostalnog odlaska u planinu.
Planina neće pobjeći, a povratak kući uvijek je najvažniji dio izleta, objavio je portal Pod Biokovom.
