-

SJAJAN USJPEH! Roko Mijić i ženski četverac prvaci Hrvatske

Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.

U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea BunozaLara VolarevićLana BajoLaura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).

Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.

Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.

Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.

Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.

Foto: VK Neretvanski gusar

Zbog izvanrednih okolnosti otkazuje se manifestacija „Rijekom neretvanskih riječi“

Zbog izvanrednih i teških okolnosti koje su pogodile Osnovnu školu Stjepana Radića, otkazuje se manifestacija „Rijekom neretvanskih riječi“, planirana za 23. i 24. lipnja 2026. godine.

Zahvaljujemo na razumijevanju, poručuju organizatori manifestacije.

HPD Gledavac osvojio Triglav: četiri dana planinarske avanture u Sloveniji

Članovi HPD- Gledavac iz Metkovića su se uputili 18. lipnja u Sloveniju u osvajanje najvišega vrhau Sloveniji i Julijskih Alpa – Triglava (visok je 2864 metra). Darija Jeramaz o tome je napisala zanimljiv, kratki putopis:

Dobila sam težak zadatak – opisati putovanje članova HPD-a Gledavac u Sloveniju i njihov uspon na Triglav. Pisanje nije problem, takvi me zadaci često zapadnu. Problem je u tome što se ja na Triglav nisam penjala, a moram ga opisati.

Zaključila sam da bih s ozlijeđenim koljenom usporavala grupu i možda dodatno pogoršala stanje, osobito pri silasku. Zato sam odustala od uspona i umjesto toga uživala u obilasku prekrasnog Bleda. Istodobno sam s velikim zanimanjem pratila svaku objavu i fotografiju u zajedničkoj WhatsApp grupi.

Krenuli smo prema Sloveniji u četvrtak, 18. lipnja, usput prikupljajući naše članove i pridružene planinare iz drugih društava. Dužu pauzu za ručak napravili smo kod Vrbovskog, gdje smo obišli prekrasni kanjon Kamačnik. Poslijepodne smo stigli u smještaj pokraj Bleda. Sve je bilo besprijekorno uređeno – kuće, vrtovi i bujno zelenilo. Šarenilo cvijeća bilo je pravo osvježenje za oči. Ipak, i ovdje su nas dočekale visoke temperature i velika vlaga u zraku. Nakon kratkog popodnevnog pljuska, koji je očito uobičajen za ovo područje, prošetali smo do jezera. Sve je izgledalo kao s razglednice. Večer smo završili ranijim odlaskom na počinak jer su planinare čekala dva zahtjevna dana.

Uspon na Triglav započeo je oko šest sati ujutro s Pokljuke, stazom koja vodi preko Vodnikova doma do Kredarice, gdje je bilo predviđeno noćenje. Već poslijepodne počele su pristizati prve fotografije. Uspon je bio dug i naporan, mjestimice vrlo strm, no uz kraće i duže odmore svi su uspješno stigli do odredišta.

Na Kredarici su zatekli velik broj mladih planinara, dok je naša grupa po prosjeku godina bila među najstarijima. Dom je dobro opremljen, ali vode nema ni za osnovnu higijenu pa se sve mora kupovati. Pred sobom su gledali impresivnu kamenu masu Triglava i pitali se kako će je sutra savladati. Zoran nije mogao odoljeti pa se na vrh popeo već istoga dana.

Sljedeće jutro osvanulo je vedro i lijepo. Krenulo se rano jer je na stazi bilo mnogo ljudi. Za razliku od klasičnih ferrata, ovdje je bilo dosta mimoilaženja pa je napredovanje bilo sporije. Na grebenu između Malog i Velikog Triglava nije bilo vjetra te su, korak po korak, svi stigli do vrha.

Triglav je osvojen.

Fotografije su pristizale jedna za drugom. Zbog gužve nije bilo moguće zajedničko fotografiranje cijele grupe na vrhu pa su se planinari fotografirali u manjim skupinama. Promatrajući njihove objave, pomalo mi je bilo žao što nisam bila s njima. No znala sam da je uspon tek pola posla. Slijedio je silazak, koji je često teži i opasniji jer su noge već umorne, a koncentracija slabija.

Nakon povratka do Kredarice i kraćeg odmora, planinari su uzeli ruksake i nastavili spuštanje prema Pokljuki, gdje su bili parkirani kombiji.

U međuvremenu sam stigla u naš sljedeći zajednički smještaj u Lescu, nedaleko od Bleda, i čekala njihov povratak. U Lescu je počela oluja, a nebo prema Triglavu prekrili su tamni oblaci. Zabrinuto sam ih pokušavala nazvati, no nitko se nije javljao. Znala sam da na pojedinim dijelovima staze nema signala pa sam nastojala ostati strpljiva.

Tada se javila Dijana. Rekla je da pada kiša, da je staza mokra i skliska te da napreduju vrlo sporo. Nedugo zatim na WhatsAppu se pojavila fotografija noge u gipsu.

Naša mlađa i spretna planinarka, koja je cijelim putem pazila na druge i pomagala im, zaboravila je paziti na sebe. Proklizala je na siparu i slomila nogu. Srećom, prijelom nije bio težak i nije zahtijevao operaciju. Stavljen joj je gips, a pritom joj se ostvarila i dugogodišnja želja – vožnja helikopterom u pratnji pripadnika Gorske reševalne zveze Slovenije.

Ostatak grupe stigao je uvečer umoran i potresen događajem. Srećom, u blizini se nalazio odličan meksički restoran pa se raspoloženje nakon večere i nekoliko koktela ipak popravilo.

Sutradan nas je čekao opušteniji program – obilazak doline rijeke Soče, slapa Kozjak kod Kobarida i Tolminskih korita. Teško je zamisliti da su se upravo u tom prekrasnom krajoliku tijekom Prvog svjetskog rata vodile jedne od najžešćih bitaka između Italije i Austro-Ugarske. U bitkama na Soči poginulo je, ranjeno ili zarobljeno više od milijun vojnika. Danas se ondje nalaze brojni rovovi, groblja i muzeji, no mi smo odlučili vrijeme posvetiti prirodnim ljepotama.

Nakon noćenja u slikovitom mjestu Most na Soči, uslijedio je povratak kući, uz zajednički dogovor da se jednoga dana vratimo na Soču i okušamo u raftingu.

Triglav je planina koju ne treba podcijeniti, ali ni promatrati sa strahom. Uz dobru fizičku pripremljenost, oprez na svakom koraku i povoljnu vremensku prognozu, itekako je savladiv.

Na kraju, veliko hvala organizatoricama putovanja Javorki i Dijani, svim vozačima i vozačicama koji su se tijekom ovih dana planski i neplanski izmjenjivali za upravljačem – Stipi, Jošku, Ireni, Silvani i Dini – kao i vodiču Željku te svim ostalim sudionicima na ugodnom druženju i izvrsnoj atmosferi.

Liječnici se i dalje u bolnici bore za život 14-godišnjaka; pao je s romobila, oživljavali ga djelatnici Hitne pomoći…

Teška nesreća dogodila se u okolici Metkovića, gdje je četrnaestogodišnji dječak zadobio po život opasne ozljede nakon pada s električnog romobila. Nakon hitne medicinske intervencije prevezen je u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, gdje je operiran, a liječnici se bore za njegov život.

Prema dostupnim informacijama, skupina djece igrala se u blizini vodonatapnog kanala u okolici Metkovića. Jedno od djece na mjesto okupljanja dovezlo se električnim romobilom, nakon čega su se dječaci međusobno izmjenjivali u vožnji.

Kada je na red došao 14-godišnjak, krenuo je romobilom, no ubrzo je izgubio nadzor nad vozilom te pao na kolnik. Prilikom pada glavom je snažno udario o asfalt i zadobio teške tjelesne ozljede.

Na mjesto događaja odmah je upućen tim Hitne medicinske pomoći Metković. Zbog težine ozljeda dječak je bio u kritičnom stanju, a medicinski djelatnici odmah su pristupili pružanju hitne pomoći i postupcima oživljavanja.

Nakon što je stabiliziran za transport, hitno je prevezen u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, gdje je podvrgnut operativnom zahvatu. Prema posljednjim informacijama, njegovo zdravstveno stanje i dalje je iznimno teško te se liječnici bore za njegov život.

O svim okolnostima ove teške nesreće više bi informacija trebalo biti poznato nakon dovršetka službenih izvida.

Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija

Bariša Ilić najavljuje prosvjed: “Ćunto i Nervož hitno trebaju pomoć. Imate tri dana…”

Neretvanski ornitolog i volonter u udruzi Brkata sjenica, Bariša Ilić podijelio je na Facebooku osvrt na postupanje nadležnih službi koje smatra nedopustivim i najavljuje odgovarajuće mjere:

Iznijet ću činjenično stanje pa sami procijenite događaj. Deveti lipnja dobio sam od dvoje pronalazača četiri mlada piljka, a dan kasnije na poziv iz osnovne škole Stjepana Radića odlazim po sivog ćuka koji se nalazi u dvorištu škole. Javljam u ministarstvo sa upitom šta da radim s pticama. Sutradan na poziv sugrađanina Slavena Talajića odlazim po još jednog ćuka koji je ozlijeđen.

Ovo pišem 21. lipnja, a da se još nitko nije javio. Ja sam piljke odgojio i pustio, a ćukovi su još kod mene. Ja ću sada upitati javno odgovorne službe Republike Hrvatske, Javnu ustanovu DNŽ i ministarstvo okoliša kako je moguće da se nitko nije javio, kako je moguće da vi koji ste plaćeni našim novcima ne radite svoj posao, kako je moguće da nemate bar malo empatije za ptice kojima je potrebna pomoć? A kao što sam već naveo plaćeni ste za to. U iduća tri dana ako se nitko ne javi ja ću na gradskom trgu upriličiti puštanje ptica koje naravno nisu još za puštanje, pa će to popratiti mediji pa ćemo vidjeti što to rade odgovorni u službama Republike Hrvatske.

Ćunto i Nervož, tako su lijepi i slatki i vape za pomoći, a pomoći niotkud. Skuplja se materijal malo po malo, ne ide ovo u dobrom smjeru morati ćemo poduzeti korake i pojedince staviti na mjesto gdje i pripadaju, napisao je Bariša.

Od kuće do škole: izdan je Mali slikovni zavičajni rječnik neretvanskoga kraja

Riječi koje su desetljećima odzvanjale u neretvanskim kućama, na poljima i uz ognjišta dobile su svoje mjesto u novome izdanju Instituta za hrvatski jezik – Malome slikovnom zavičajnom rječniku neretvanskoga kraja autorice dr. sc. Perine Vukše Nahod.

Rječnik je nastao u sklopu projekta „Rijekom neretvanskih riječi – od kuće do škole“, u kojem su sudjelovali učenici Osnovne škole Stjepana Radića Metković te područnih škola Mlinište i Bijeli Vir, uz pomoć učitelja i članova obitelji.

Cilj rječnika bio je približiti zavičajni govor najmlađim naraštajima te sačuvati vrijedno leksičko blago Doline Neretve koje se sve rjeđe koristi u svakodnevnoj komunikaciji.

Posebnost rječnika je njegov nastanak. Građa se prikupljala tematski pa su učenici, nakon radionica, razgovarali s bakama, djedovima i drugim govornicima mjesnih govora te bilježili riječi vezane uz obitelj, voće, povrće, kuhinju, odjeću i rad u polju. Istodobno su snimali audio i videozapise, stvarajući vrijednu dokumentaciju za buduća istraživanja.

Nakon prikupljanja riječi učenici su izradili ilustracije kojima su oživjeli zabilježene lekseme, pa je nastao slikovni rječnik koji povezuje jezik, likovno izražavanje i zavičajnu baštinu.

Sve natuknice u rječniku naglašene su, što čitateljima omogućuje upoznavanje ne samo značenja riječi nego i njihova izgovora. Time se dodatno čuvaju osobitosti neretvanskih govora.

Rječnik sadrži i frazeme, etimološke bilješke, objašnjenja temeljnih pojmova te zanimljivosti povezane s neretvanskom nematerijalnom kulturnom baštinom, a putem QR kodova moguće je poslušati izvorne govornike, što ga čini suvremenim i interaktivnim izdanjem.

U njegovoj izradi sudjelovalo je četrdesetak učenika pod mentorstvom učiteljica Ane Ćužić, Marije Batinović, Marije Ketini Hayni, Ivanke Vuletić i Valentine Gujinović, te knjižničarke Ivane Čarapine.

Predstavljanje rječnika održat će se 24. lipnja 2026. u Gradskome parku Metković, u sklopu manifestacije „Rijekom neretvanskih riječi“. O rječniku će govoriti dr. sc. Marija Malnar Jurišić, recenzentica, dr. sc. Perina Vukša Nahod, autorica, te učiteljica Ana Ćužić, dok će razgovor moderirati knjižničarka Ivana Čarapina.

U prigodnom programu nastupit će učenici Osnovne škole Stjepana Radića, klapa Osnovne glazbene škole Metković i KUD Metković.

Golema buktinja u Mostaru, stigla vojska i air tractor: ‘Ne idite van, ne pijte vodu iz bunara!’

Zbog velikog požara koji je jutros zahvatio odlagalište otpada Uborak, u Mostaru je izdano upozorenje stanovnicima da izbjegavaju boravak na otvorenom. Nad tim se područjem nadvio gust crni dim, a građanima se preporučuje da zatvore prozore i prate upute nadležnih službi, prenosi klix.ba.

Požar je prijavljen jutros u 9.15 sati, nakon čega su na teren upućeni vatrogasci s više vozila. U gašenju sudjeluje 15 vatrogasaca sa sedam vatrogasnih vozila.

Prema informacijama s terena, vatra je zahvatila glavno skladište, objekte i radne strojeve na odlagalištu. Svi radnici su evakuirani, a vatrogasci stanje opisuju kao kritično.

Na Uborak su stigli i policija, hitna medicinska pomoć te mostarski gradonačelnik Mario Kordić. U akciju gašenja uključili su se i pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Uključena je i pomoć iz zraka, pa u gašenju sudjeluje air tractor.

Za sada nema informacija o ozlijeđenima, a uzrok požara još nije poznat.

Stanovnicima je izdano upozorenje u kojem strogo preporučavaju da se izbjegava bilo kakva aktivnost na otvorenom u širem području oko odlagališta.

“Građanima je također savjetovano da zatvore prozore i vrata svojih domova, posebno tijekom noćnih i jutarnjih sati kada atmosferski uvjeti uzrokuju spuštanje dima u niže slojeve zraka.  Poseban oprez savjetuje se kroničnim bolesnicima s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima, djeci, trudnicama i starijim osobama, kojima se preporučuje potpuno izbjegavanje izlaganja vanjskom zraku dok se situacija ne stabilizira. Nadležna tijela također su izdala zabranu korištenja vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini odlagališta dok sanitarne i higijensko-epidemiološke službe ne potvrde njezinu ispravnost”, stoji u upozorenju”, stoji u priopćenju iz grada.

Gašenju požara pridružila se i vojska, objavio je portal crna-hronika.info.

Foto: snimka zaslona / Bljesak.info

Dvije akcije spašavanja na Biokovu u jednom danu: Visoke temperature i dehidracija iscrpile posjetitelje

Pripadnici Hrvatska gorska služba spašavanja jučer su odradili dvije akcije spašavanja na području Biokova. Prva intervencija bila je na vrhu Ščirovac, a druga na vidikovcu Vrisje.

U oba slučaja radilo se o osobama koje su zbog visokih temperatura, dehidracije i nedovoljnog unosa tekućine tijekom boravka na otvorenom ostale bez snage za daljnje kretanje. Jednoj osobi pružena je medicinska pomoć te je primila infuziju, nakon čega je stanje stabilizirano.

U intervencijama je sudjelovalo ukupno 11 spašavatelja HGSS Stanice Makarska, a obje akcije završile su uspješno te su unesrećene osobe sigurno zbrinute.

Iz HGSS-a ponovno apeliraju na sve posjetitelje Biokova da tijekom toplinskog vala izbjegavaju planinarenje i druge zahtjevnije aktivnosti u najtoplijem dijelu dana. Savjetuju dovoljan unos vode, odabir rute prema vlastitim mogućnostima, praćenje vremenskih uvjeta te izbjegavanje samostalnog odlaska u planinu.

Planina neće pobjeći, a povratak kući uvijek je najvažniji dio izleta, objavio je portal Pod Biokovom.

60. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu posvećena Vidoslavu Baguru: NKS će ugostiti izložbu Vidinih fotografija

Zagrebačke ulice i trgovi u samome središtu grada od 15. do 19. srpnja 2026. godine živjet će u znaku 60. Međunarodne smotre folklora Zagreb, tradicionalne manifestacije i jednoga od najznačajnijih događanja posvećenih folkloru i tradicijskoj kulturi u Hrvatskoj.

Ovogodišnja Smotra posebno je posvećena Vidoslavu Vidi Baguru, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica ugostit će izložbu Mojih 40 Smotri – fotografije sudionika Međunarodne smotre folklora Zagreb kroz objektiv Vide Bagura kao dio programa Smotre kojim se želi odati počast čovjeku koji je desetljećima bio stručni oslonac i dobri duh ove manifestacije, objavila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

Četrdeset godina iza objektiva

Tijekom četiriju desetljeća sudjelovanja u Smotri, Vido Bagur nametnuo se i kao njezin predani vizualni kroničar. Izložba Mojih 40 Smotri okuplja pedesetak pomno odabranih fotografija snimljenih na Međunarodnoj smotri folklora i u njezinu okružju – od terenskih priprema i proba, preko putovanja, garderoba i gradskih ulica, do trenutka izlaska na pozornicu. U središtu su upravo oni trenutci koji najčešće ostaju skriveni publici, poput koncentracije prije nastupa, posljednjih provjera svake pojedinosti, trenutaka predaha i prizora iza pozornice.

Intimna kronika zajedništva

Bagurov fotografski opus nije tek dokument vremena nego i intimna kronika zajedništva, predanosti i ljubavi prema tradicijskome stvaralaštvu, viđena očima čovjeka koji baštinu poznaje iznutra kao istraživač, ali i kao voditelj i organizator. Njegove fotografije ne idealiziraju, već s toplinom i poštovanjem prikazuju ljude koji folklor ne žive samo na pozornici nego i u svagdašnjici – u gestama, pogledima i malim, neponovljivim situacijama koje inače ostaju nevidljive. U tome dugom razdoblju prepoznaje se trajnost jednoga nastojanja da se vidljivima učine oni koji svojim radom, često iz pozadine, čine Smotru onime što ona jest.

Otvorenje izložbe

Otvorenje izložbe Mojih 40 Smotri Vidoslava Vide Bagura održat će se 14. srpnja 2026. godine u Nacionalnoj i sveučilišne knjižnici.

Foto: Vidoslav Vido Bagur

U znaku 60. Međunarodne smotre folklora Zagreb

Šezdeseta obljetnica Međunarodne smotre folklora Zagreb ponovno potiče na promišljanje o ulozi i značenju ove manifestacije u hrvatskome kulturnom i nacionalnome prostoru te njezinu mjestu u međunarodnome kontekstu. Stoga će u programu jubilarne 60. Smotre nastupiti i društva koja su sudjelovala na njezinu prvom izdanju održanome 1966. godine.

Posjetite Zagreb i tijekom pet uzbudljivih dana upoznajte bogatstvo i raznolikost folklorne baštine u plesu, pjesmi, glazbi i tradicijskome ruhu u najljepšim parkovima, ulicama i trgovima gradskoga središta.

Temperature idu preko 35°C, lokalno je moguće i nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja

Hrvatsku je zahvatio toplinski val koji će, prema trenutnim prognozama, trajati još najmanje tjedan dana. Očekuje se da će tijekom ovog tjedna dodatno jačati.

Danas će diljem zemlje biti sunčano i vruće, ali ne posve stabilno. Od sredine dana uz jak razvoj oblaka lokalno su mogući pljuskovi s grmljavinom, koji pritom mogu biti izraženiji. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, na istoku sjeverozapadni, uz nestabilnosti prolazno i jak. Na Jadranu mjestimice umjerena bura, poslijepodne i sjeverozapadni te jugozapadni vjetar. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 30 i 35 °C.

DHMZ je zbog mogućih jakih nevremena izdao upozorenje za Slavoniju, zagrebačku regiju te Istru i Kvarner. Na snazi je i upozorenje zbog iznimno visokih temperatura, objavio je Index.

Prognoza po regijama

Drugi dan ljeta bit će relativno nestabilan u dijelu Hrvatske. Naime, iznad nas se zadržava i dalje vrlo topao zrak koji sadržava veću količinu vlage. Zato bi u istočnim područjima oblaka trebalo biti više nego danas, a uz to će postojati umjerena i velika vjerojatnost za pojavu lokalnih pljuskova s grmljavinom koji mogu biti i izraženiji, prognozira za HRT Krunoslav Mikec.

Temperatura ujutro od 17 do 20 °C, a najviša dnevna između 30 i 33°C. Zapuhat će ponegdje umjeren sjeverozapadnjak, kojega će, uz sjeverac, biti i u središnjim predjelima. I tu valja računati na mjestimice jači razvoj oblaka te pljuskove s grmljavinom, uglavnom u drugom dijelu dana. Očekuje se da će najviša temperatura biti od 31 do 33 °C, a najniža između 17 i 20 stupnjeva. U Gorskoj Hrvatskoj jutarnje vrijednosti od 15 do 18 °C, a najviše dnevne oko 30 °C.

Na sjevernom Jadranu nakon jutarnjih 22 do 26 °C, danju će porasti na vrijednosti između 32 i 35 °C. I u ovim područjima može lokalno biti pljuskova s grmljavinom, čak i izraženijih. Na obali i otocima pritom će puhati bura, mjestimice podno Velebita i jaka, a prema otvorenom moru sjeverozapadnjak.

Vruće i na srednjem Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije, gdje ponovno, kao i danas, može biti popodnevnih pljuskova te grmljavine. Nakon jutarnje bure danju će zapuhati jugozapadnjak i sjeverozapadnjak. Temperatura će porasti do najviših dnevnih vrijednosti između 32 i 36 stupnjeva, koliko se predviđa i na krajnjem jugu Hrvatske.

Prevladavat će sunčano, iako u zaobalju može biti pokojeg pljuska uz grmljavinu. I tu će puhati jugozapadni i sjeverozapadni vjetar uz uglavnom malo valovito more.

Nastavlja se toplinski val

I utorak donosi pretežno sunčano i vruće vrijeme. Od sredine dana uz lokalno jači razvoj oblaka mogući su pljuskovi s grmljavinom, ponajprije na istoku te uz granicu sa Slovenijom. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, uz nestabilnosti prolazno moguće i jak. Na Jadranu slaba i umjerena bura te sjeverozapadni, poslijepodne i jugozapadni vjetar, a još u prvom dijelu dana podno Velebita bura će lokalno biti i jaka. Najniža temperatura zraka između 18 i 23, na obali i otocima 24 i 27, a najviša dnevna od 30 do 35 °C.

Prema trenutačnim prognozama, toplinski val trajat će najmanje do kraja tjedna.

Civilna zaštita: Ne putujte u najtoplijem dijelu dana

Ravnateljstvo civilne zaštite upozorava da je tijekom velikih vrućina najvažnije izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana te redovito unositi tekućinu kako bi se spriječila dehidracija.

Ako vozite, ne krećite na put bez vode. Civilna zaštita ističe da je važno tekućinu unositi stalno, a ne tek kada se pojavi osjećaj žeđi, jer dehidracija tijekom iznimno visokih temperatura može biti ozbiljna opasnost za zdravlje.

Građanima se savjetuje da nose prozračnu i svijetlu odjeću te laganu obuću. Djecu i životinje ne treba ostavljati same na suncu ni u vozilima. Rashladni uređaj preporučuje se namjestiti na temperaturu oko sedam stupnjeva nižu od vanjske.

Izbjegavajte sunce od 10 do 17 sati

Hrvatski Crveni križ preporučuje izbjegavanje boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, od 10 do 17 sati. Savjetuje se češće piti dovoljno tekućine te izbjegavati kavu, alkohol i gazirana pića.

Preporučuje se lagana i lako probavljiva hrana, poput juha, povrća i voća, te izbjegavanje masne i jako začinjene hrane. Treba izbjegavati teške tjelesne napore, nositi laganu i svijetlu odjeću, obuću i sunčane naočale.

Tijelo se može rashladiti tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi, a ured i dom preporučuje se rashladiti. Djecu i životinje ne treba ostavljati same na suncu ni u vozilima.

Znakovi toplinskog udara

Znakovi toplinskog udara mogu biti glavobolja, vrtoglavica, nelagoda, uznemirenost, smetenost, crvena, topla i suha koža, ubrzan puls, povišena tjelesna temperatura iznad 40 stupnjeva te poremećaj ili potpuni gubitak svijesti.

Ako osoba doživi toplinski udar, treba je odmah premjestiti u hlad ili hladniji prostor, ukloniti suvišnu odjeću i pozvati hitnu medicinsku službu. Ako je osoba bez svijesti, a diše normalno, treba je postaviti u bočni položaj.

Osobu treba hladiti mokrim oblozima dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 stupnjeva. Važni brojevi su 194 za hitnu medicinsku službu i 112 za europski broj za hitne službe.

Opuzenske klape “Na kantunu” i “Arija” osvojile treće nagrade stručnog žirija na festivalu u Perastu

Opuzenske klape Na kantunu i Arija ponovno su potvrdile svoju kvalitetu na 25. Međunarodnom festivalu klapa u Perastu, gdje su osvojile treće nagrade prema ocjeni stručnog žirija u svojim kategorijama.

Klapa Na kantunu nagrađena je u muškoj konkurenciji, dok je klapa Arija osvojila treću nagradu u ženskoj konkurenciji, ostvarivši još jedan vrijedan rezultat na jednom od poznatijih klapskih festivala u regiji.

Članovi klapa zahvalili su organizatorima i publici na gostoprimstvu te istaknuli zadovoljstvo sudjelovanjem na festivalskoj večeri koju su obilježili vrhunski nastupi, klapska pjesma i ugodno druženje.

Zadnje objavljeno