Utorak, 17 studenoga, 2026

SJAJAN USJPEH! Roko Mijić i ženski četverac prvaci Hrvatske

Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.

U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea Bunoza, Lara Volarević, Lana Bajo, Laura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).

Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.

Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.

Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.

Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.

Foto: VK Neretvanski gusar

Metković će odati počast Kristijanu Perišu uz osam minuta šutnje

U Metkoviću će se u nedjelju, 22. studenoga, u 18 sati na Trgu kralja Tomislava održati mirni skup posvećen sjećanju na 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, koji je preminuo u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan na Jankomiru.

Organizator Marin Medak poziva stanovnike Metkovića i cijele Doline Neretve, kao i učenike i djelatnike osnovnih i srednjih škola te gimnazije, da se pridruže okupljanju i sudjeluju u osam minuta šutnje u znak podrške Kristijanovoj obitelji. Sudionici su pozvani ponijeti svijeće.

Kristijan je bio bivši atletičar, diplomirani kineziolog i dugogodišnji trener u paraobaranju ruke, a njegova smrt izazvala je snažne reakcije javnosti i otvorila pitanja o postupanju prema pacijentima u zdravstvenim ustanovama.

Skup se održava pod porukom koja je postala simbol okupljanja: „Ako možeš – MORAŠ za one koji ne mogu.”

Otvorene katastarske izmjere za dio katastarske općine Desne

U okviru provedbe Godišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za 2026. godinu, u utorak, 17. studenoga 2026. godine, otvoreni su radovi na području Općine Kula Norinska, i to za dio katastarske općine Desne.

Katastarske izmjere otvorili su potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić, uz nazočnost predstavnika Općine Kula Norinska, Dubrovačko-neretvanske županije, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Općinskog suda u Metkoviću, zamjenice glavnog ravnatelja Državne geodetske uprave Maje Pupačić, pročelnice Područnog ureda za katastar Dubrovnik Katje Bego te predstavnika izvođača radova, tvrtke Geodata projekt d.o.o. iz Zagreba.

Katastarskim izmjerama obuhvaćene su 2588 katastarskih čestica i 939 zgrada na površini od 115 hektara. Ukupna vrijednost radova iznosi 745.343,75 eura s PDV-om.

Katastarske izmjere u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

U okviru provedbe Godišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za 2026. godinu, osim u Kuli Norinskoj, katastarske izmjere provode se još u dvije jedinice lokalne samouprave na području Dubrovačko-neretvanske županije.

U Gradu Korčuli radovi su otvoreni 12. studenoga, a obuhvaćaju dijelove katastarskih općina Korčula i Žrnovo. Riječ je o ukupno 4019 katastarskih čestica i 1305 zgrada na površini od 225 hektara. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 1.238.749,06 eura s PDV-om, a izmjere provodi Zavod za fotogrametriju d.d. iz Zagreba.

Na području Općine Orebić izmjere će obuhvatiti dio katastarske općine Stanković, odnosno 2228 katastarskih čestica i 353 zgrade na površini od 76 hektara. Izvođač radova je tvrtka Geoprojekt Zagreb, a vrijednost ugovorenih radova iznosi 708.130,00 eura s PDV-om.

Javni skupovi za vlasnike zemljišta

Kao dio procesa katastarskih izmjera organiziraju se javni skupovi na kojima geodetski izvođači pojašnjavaju postupak izmjere, tijek aktivnosti na terenu te prava i obveze vlasnika zemljišta.

U Kuli Norinskoj javni skup održan je 16. studenoga, dok je za katastarsku općinu Stanković na području Općine Orebić najavljen za 27. studenoga s početkom u 18 sati, na adresi Obala pomoraca 24 u Orebiću.

Termin javnog skupa za katastarske općine na području Grada Korčule bit će pravovremeno najavljen putem medija.

Nakon održanih javnih skupova uslijedit će terenske izmjere, a vlasnici će na kućne adrese dobiti pozive s točno određenim terminima obilježavanja zemljišta. Njihova je obveza pokazati granice svojih katastarskih čestica te ih usuglasiti sa susjednim vlasnicima. Tako utvrđeno stanje poslužit će kao osnova za nove podatke u katastru i zemljišnim knjigama.

Provjerite je li vaša katastarska čestica obuhvaćena izmjerom

Terenske izmjere provode se isključivo u katastarskim općinama obuhvaćenima godišnjim programom, koji je objavljen na mrežnoj stranici visegodisnjiprogram.dgu.hr.

Građani mogu jednostavno provjeriti je li njihova katastarska čestica obuhvaćena postupkom izmjere. Dovoljno je unijeti podatke o čestici na mrežnoj stranici https://sni.dgu.hr/obiljezavanje/ i provjeriti nalazi li se unutar područja obuhvaćenog izmjerom.

O Višegodišnjem programu

Višegodišnji program pokrenula je Vlada Republike Hrvatske, a provodi ga Državna geodetska uprava. Riječ je o jednom od najopsežnijih projekata u području zemljišne administracije u Republici Hrvatskoj.

Njegova je glavna aktivnost obnova katastra i zemljišnih knjiga za oko 600 tisuća hektara zemljišta u građevinskim područjima i područjima oko građevinskih zona.

Pristup obnovljenim katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima osiguran je u digitalnom obliku, putem jedinstvene pristupne točke, svim građanima, zainteresiranim stranama i gospodarstvenicima na portalu Uređena zemlja.

U Ispostavu Metković Doma zdravlja DNŽ stigla suvremena stomatološka oprema

U sklopu projekta „Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu”, Ispostavi Metković Doma zdravlja Dubrovačko-neretvanske županije isporučena je jedna stomatološka jedinica marke KaVo amiQa Unit S, s pripadajućim kompresorom i autoklavom.

Riječ je o modernoj stomatološkoj jedinici koju odlikuju izvrsna ergonomija, pristupačnost radnih instrumenata, jednostavno rukovanje, dobra vidljivost i integracija suvremenih funkcija te mogućnost prilagodbe različitim načinima rada. Posebno se ističe kao pouzdano i dugoročno rješenje za svakodnevni klinički rad.

Nakon provedenog postupka javne nabave, stomatološku opremu isporučili su predstavnici tvrtke Dental grupa d.o.o. iz Splita. Ukupna vrijednost nabavljene opreme iznosi 32.987,50 eura s PDV-om, dok potpora iz projekta iznosi 17.153,50 eura.

Opći cilj projekta je poticanje suradnje između partnera iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine radi poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga. Vodeći partner u projektu je Sveučilišna klinička bolnica Mostar (BiH), koja je također kroz ovaj projekt nabavila vrijednu medicinsku opremu.

Bačić, Pezo i Milan obišli gradilište spojne prometnice prema A1 na Novim Selima

U Novim Selima danas su ministar Branko Bačić, dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo i metkovski gradonačelnik Dalibor Milan sa suradnicima obišli gradilišta spojne prometnice Vid – Nova Sela, projekta kojim će se Metković i Dolina Neretve kvalitetnije povezati s autocestom A1.

Riječ je o jednom od važnijih prometnih projekata za Dolinu Neretve, a radovi obuhvaćaju izgradnju 7,6 kilometara nove prometnice koja će povezati županijsku cestu Ž6218 s državnom cestom D62 u Novim Selima. Projekt uključuje i izgradnju kružnog raskrižja u Novim Selima.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 12.042.782,73 eura, a izvođač je tvrtka Patrlji d.o.o. Predviđeni rok za završetak radova je 24 mjeseca.

Spojna prometnica Vid – Nova Sela jedan je od ključnih infrastrukturnih projekata za bolju prometnu povezanost Metkovića i cijele doline Neretve, naglasili su u Županiji.

Foto: DNŽ

U Metkoviću održan seminar tradicijske glazbe i plesa „U jablana visokoga”

U organizaciji Kulturno-umjetničkog društva „Metković” i ove je godine uspješno održan seminar tradicijske kulture „U jablana visokoga”, uz radionice tradicijskog plesa i pjevanja. Programi su se odvijali u Galeriji Gradskog kulturnog središta Metković i prostorijama KUD-a „Metković”.

Na seminaru je sudjelovalo više od 80 voditelja i članova kulturno-umjetničkih društava, udruga i ansambala iz različitih dijelova Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Među sudionicima bili su predstavnici Udruge za promicanje baštine „Primorski Hrvat” iz Rijeke, Tradicijske udruge Bitelić, KUD-a „Zlatko Baloković” iz Krapinskih Toplica, Folklornog ansambla Broda, Centra tradicijske kulture Varaždin, KUD-a „Ante Zaninović” iz Kaštel Kambelovca, KUD-a „Kvadrilja” iz Trogira, KUU-a „Mosor” iz Gata, KUD-a „Kralj Zvonimir” iz Knina, FD-a „Šaltin” s Hvara, KUD-a „Sveti Stipan” iz Opuzena, KUD-a „Ploče”, KUD-a „Župa Bagalović” iz Krvavca te HKUD-a „Fra Petar Bakula” iz Posušja.

Tijekom radionica obrađivala se tradicijska glazbena i plesna građa otoka Mljeta, Polače u Ravnim kotarima, otoka Zlarina, Zagvozda i doline Neretve. Sudionici su imali priliku učiti od iskusnih istraživača i poznavatelja folklorne baštine koji godinama obilaze teren, bilježe stare običaje te svoja znanja i vještine prenose novim generacijama.

Poseban doprinos seminaru dali su profesor Vidoslav Bagur i izv. prof. dr. sc. Joško Ćaleta, koji dugogodišnjom suradnjom istražuju područja u kojima je tradicija gotovo nestala ili pala u zaborav. Kroz ovakve seminare nastoje pridonijeti oživljavanju starih običaja, pjesama i plesova te očuvanju tradicijske baštine.

Zanimljiv dio programa bila je projekcija audiozapisa i pjesama koje je profesor Bagur snimio 2002. godine u selu Zavala, u kući pokojne Anke Čović i njezine sestre. Seminaru su nazočili i članovi njihove obitelji, koji su s okupljenima podijelili zanimljive podatke o životu i običajima toga vremena.

Iz KUD-a „Metković” istaknuli su kako će i dalje kroz ovakve i slične programe poticati mlade generacije, članove i voditelje folklornih društava i udruga na ustrajan rad na očuvanju i prenošenju tradicijskih vrijednosti.

Organizatori su zahvalili Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, Gradu Metkoviću, Gradskom kulturnom središtu Metković, svim sudionicima te svima koji su svojim trudom i ljubavlju pomogli u realizaciji seminara.

Foto: KUD Metković

Na današnji dan je osnovana 116. (neretvanska) brigada HV-a

Temeljem zapovijedi Ministarstva obrane Republike Hrvatske 17. studenog 1991. godine formirana je 116. brigada Hrvatske vojske. Njezinim je formiranjem objedinjena obrana Hrvatske vojske u Donjem Poneretavlju sa sjedištem u Metkoviću u jedinstveno zapovjedništvo pod nazivom 116. brigada. Temelj brigade su činile 1., 2., i 3. bojna.

Kroz brigadu je prošlo 6409 branitelja, od čega ih je 52 poginulo, a više stotina je ranjeno, ozlijeđeno ili oboljelo.

Povodom obilježavanja 35. obljetnice brigade HV-a u petak, 20. studenoga, položit će se vijenci i zapaliti svijeće za sve poginule branitelje na groblju sv. Ivana u Metkoviću, a u 18 sati bit će služena i sv. misa za branitelje u crkvi sv. Ilije.

Čestitku povodom 35. obljetnice ustrojenja 116. brigade HV-a uputio je i gradonačelnik Dalibor Milan.

Popis zapovjedništva 116. brigade od studenoga 1991. do 1992. godine:

Zapovjednici brigade: Nedjeljko Obradović, Ivan Beneta

Načelnici stožera: Ivica Gabrić i Zvonko Kaleb

Pomoćnik zapovjednika za PD: Ivan Jurić, Trpimir Jurić

Pomoćnik zapovjednika za SIS: Marko Marić, Vuko Šegavčić i Zdravko Sršen

Pomoćnik zapovjednika za logistiku: Stipe Vekić (Jozo Protrka, Ante Parmać, Ivica Matić, Drago Sršen, Zdravko Čulić, Ante Kaleb i Niko Ujdur)

Operativci: Dane Rendulić, Mile Milić, Ivan Vuica, Petar Jelavić, Vjekoslav Suton, Nedo Družijanić, Senad Korjenić

Načelnik topništva: Ante Volarević

Načelnik PZO: Nino Kaleb

Načelnik saniteta: dr. Mihovil Jeramaz

Načelnik inženjerije: Ante Rebac, Branimir Volarević

Načelnik veze: Ivan Leko

Pomoćnik za ustroj i popunu: Nikola Ostojić i Miljenko Kaleb

Pomoćnik za opće poslove: Drago Plećaš, Zdravko Odak, Miće Glavinić, Vedrana Raič, Angela Volarević i Zlatko Vidović.

Vojni kapelan je bio don Ljubo Pavić.

Prvi zapovjednik 116. brigade bio je Nedjeljko Obradović. Rođen je 14. ožujka 1961. godine u Metkoviću. Osnovnu školu i Gimnaziju završio je u Čapljini. Nakon Gimnazije pohađa i završava u Sarajevu Vojnu akademiju kopnene vojske, smjer pješaštvo. U Zagrebu je pohađao Zapovjedno-stožernu školu (1996./1997.), te dvije godine managementai NSA u SAD-u.

Krajem rujna 1991. godine bježi iz Skoplja iz JNA i stavlja se na raspolaganje HV-u. Krizni stožer općine Metković u suglasnosti sa Skupštinom općine Metković imenuje ga 5. listopada 1991. zapovjednikom obrane općine Metković.

Ustrojem 116. brigade HV-a 17. studenog 1991. imenovan je zapovjednikom brigade temeljem zapovjedi MORH-a. Na toj funkciji ostaje do lipnja 1992. do probijanja obruča oko Dubrovnika na Južnom bojištu. Odlikovan je sa više odličja, posebno s najvišim Odličjem za osobnu hrabrost u borbi.

Mali slikovni zavičajni rječnik neretvanskog kraja osvojio Interliber: riječi zavičaja u srcu Zagreba!

Riječi koje su odrastale uz generacije Neretvana, odzvanjale u obiteljskim razgovorima i čuvale uspomene na ljude i nekadašnji način života u subotu, 14. studenoga 2026., zaživjele su na pozornici Interlibera. Predstavljanje Maloga slikovnog zavičajnog rječnika neretvanskog kraja u 6. paviljonu Zagrebačkoga velesajma okupilo je brojne Metkovce i Neretvane, suradnike i prijatelje projekta. Bio je to susret ispunjen ponosom, toplinom i radošću zbog knjige u kojoj su svoje mjesto pronašli i glasovi starijih i stvaralaštvo najmlađih.

O rječniku i projektu iz kojega je izrastao govorili su ravnatelj Instituta za hrvatski jezik dr. sc. Željko Jozić, izv. prof. dr. sc. Marija Malnar Jurišić, učiteljica Ana Ćužić, učenica Sara Krstičević i autorica dr. sc. Perina Vukša Nahod. Razgovor je moderirala Martina Pliestić, prof., a susret znanstvene, školske i dječje perspektive pokazao je koliko mogućnosti za istraživanje, učenje i stvaralaštvo kriju riječi vlastitoga zavičaja.

Rječnik je nastao u sklopu projekta „Rijekom neretvanskih riječi – od kuće do škole”, koji provodi Institut za hrvatski jezik uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U njegovoj su izradi sudjelovali učenici OŠ Stjepana Radića iz Metkovića te područnih škola Mlinište i Bijeli Vir, uz pomoć svojih učiteljica i članova obitelji. Zavičajne riječi, dječje ilustracije, frazemi i etimološke zanimljivosti povezani su u izdanje koje poziva na čitanje, otkrivanje i razgovor. Posebnu mu vrijednost daju QR kodovi koji omogućuju slušanje izvornih govornika: uz zapisane riječi tako se mogu čuti njihov izgovor, melodija i živost neretvanskoga govora.

Autorica i voditeljica projekta dr. sc. Perina Vukša Nahod osvrnula se na njegove početke i razvoj, istaknuvši kako projekt neprestano raste, okuplja nove suradnike i otvara prostor novim idejama. Objavljivanje rječnika jedan je od rezultata toga rada, a ujedno i poticaj za nastavak istraživanja. Uz OŠ Stjepana Radića, u projekt su uključene Gimnazija Metković i OŠ Opuzen, čime se dodatno povezuju učenici i nastavnici neretvanskoga kraja. Posebno je naglasila važnost dobroga projektnog tima, zajedničkoga planiranja i dogovaranja, zahvaljujući kojima zamisli postupno dobivaju svoj konkretan oblik.

S osobitom je pažnjom obrazložila zašto joj je bilo važno da djeca budu sustvaratelji rječnika koji je ponajprije njima namijenjen. Željela je da zavičajne riječi upoznaju sudjelujući u njihovu istraživanju i predstavljanju, da o njima razgovaraju sa svojim obiteljima te da im vlastitim crtežima daju novo, dječje viđenje. Takvim pristupom učenici dobivaju priliku prepoznati da su i njihove ideje, znatiželja i trud važni te da i sami mogu pridonijeti očuvanju baštine svojega kraja. Rječnik tako postaje i njihova knjiga, knjiga u kojoj mogu prepoznati svoj doprinos i kojoj se mogu vraćati s osjećajem bliskosti i ponosa.

Upravo se u toj povezanosti sadržaja i njegovih mladih sustvaratelja ogleda namjena ovoga izdanja. Rječnik je namijenjen djeci, ali i svima koji na jednostavan, pristupačan i zanimljiv način žele upoznati neretvanske riječi ili ih se prisjetiti. Nekima će biti prvi susret s izrazima koje još nisu čuli, a drugima podsjetnik na djetinjstvo, obiteljski dom i glasove dragih ljudi. Dječje ilustracije, objašnjenja i zvučni zapisi otvaraju ga različitim naraštajima, stvarajući prostor u kojemu svatko može nešto otkriti, prepoznati i podijeliti s drugima.

Školsku perspektivu predstavila je učiteljica Ana Ćužić, govoreći o vrijednosti uključivanja djece u ovakve aktivnosti od najranije dobi. Istražujući riječi svojega kraja, učenici uče postavljati pitanja, pažljivo slušati, bilježiti, povezivati i kreativno se izražavati. Razgovori s bakama, djedovima i drugim članovima obitelji postaju dragocjen dio učenja, a znanja i iskustva starijih dobivaju svoje mjesto u školskom životu. Djeca pritom otkrivaju da se vrijedne priče i poticaji za istraživanje nalaze i sasvim blizu, u njihovu domu, susjedstvu i svakodnevnom govoru.

Koliko takav rad djeci može biti blizak i poticajan, pokazala je učenica Sara Krstičević, koja je svojom neposrednošću i šarmom osvojila simpatije publike. Govoreći o crtanju ilustracija za rječnik, stvaranju videouradaka i priča približila je iskustvo stvaranja iz dječje perspektive i pokazala kako riječi mogu potaknuti maštu i dobiti vlastiti likovni izraz. Sara, koja je već dvaput sudjelovala na državnoj razini natjecanja Lidrano, predstavljanje je obogatila i izražajnom izvedbom narodne pripovijetke Kad se mali Ranko popeo na hrast. Njezin je nastup unio posebnu toplinu u susret i pokazao koliko uvjerljivo najmlađi mogu prenositi pripovjednu baštinu.

Izv. prof. dr. sc. Marija Malnar Jurišić izrazila je oduševljenje projektom i manifestacijom „Rijekom neretvanskih riječi” u Metkoviću, koja je, kako je istaknula, nadmašila sva njezina očekivanja. Posebno ju je dojmio duh zajedništva i kreativnosti koji povezuje sudionike različitih naraštaja. U suradnji baka i djedova, roditelja, učitelja i djece prepoznala je snagu projekta u kojemu svatko ima što dati i od drugih nešto naučiti. Zavičajne riječi u takvim susretima nastavljaju živjeti, prenoseći zajedno sa svojim značenjima i iskustva, uspomene i osjećaj pripadnosti.

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik dr. sc. Željko Jozić istaknuo je posebnost rječnika među institutskim izdanjima, opisavši ga kao jedino izdanje takve vrste i jedno od njemu dražih. Pružio je punu podršku voditeljici projekta dr. sc. Perini Vukši Nahod i svim sudionicima, prepoznajući vrijednost njihova zajedničkog rada te načina na koji se znanstveno istraživanje povezuje sa školom, obitelji i lokalnom zajednicom.

Predstavljanju je nazočila i školska knjižničarka Ivana Čarapina, pruživši podršku učenicima i projektnim suradnicima. Interliber je za nju važno mjesto susreta s autorima, novim izdanjima i idejama koje mogu obogatiti školsku knjižnicu kao prostor kreativnoga okupljanja i stvaralaštva. Podršku je pružio i ravnatelj OŠ Stjepana Radića Tomislav Tomić, koji zbog vremenskih neprilika na putu nije uspio stići na početak predstavljanja, ali je po dolasku pozdravio predstavljače.

Za vedar i osoban završetak razgovora moderatorica je sudionicima postavila pitanje o njihovoj najdražoj neretvanskoj riječi. Učiteljica Ana Ćužić odabrala je ćikaru (šalica), Sara šugoman (ručnik), Perina Vukša Nahod aktinidiju (kivi), Željko Jozić ćuku (pas), a Marija Malnar Jurišić sumpreš (glačalo). Svaki je odgovor na svoj način podsjetio na bliskost zavičajnoga govora i na to kako se uz jednu riječ mogu vezati čitavi svjetovi uspomena.

Brojni Metkovci i Neretvani okupljeni oko pozornice 6. paviljona dali su ovom predstavljanju posebno ozračje. Njihov dolazak bio je podrška autorici i svim sudionicima, ali i izraz ponosa što su riječi neretvanskoga kraja dobile svoje mjesto na Interliberu. Među knjigama i posjetiteljima velikoga sajma na trenutak se osjetila prisnost zavičajnoga susreta.

Predstavljanjem rječnika na Interliberu otvoreno je novo poglavlje projekta „Rijekom neretvanskih riječi – od kuće do škole”. Pred njegovim su sudionicima nove aktivnosti, susreti i istraživanja, prostora za kreativnost i iznenađenja još je mnogo, a u projekt će se uključiti i Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića – Metković. Ova je knjiga pokazala koliko toga može nastati kada se udruže znanje, predanost, dječja mašta i ljubav prema zavičaju  i dala dobar razlog da se s veseljem iščekuje sve što slijedi.

Potrebno je naglasiti financijsku podrušku Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Metkovića za tiskanje Malog slikovnog zavičajnog rječnika neretvanskog kraja.

Neretvanske riječi stigle su na Interliber, a njihovo se putovanje nastavlja. Dok ih djeca istražuju, crtaju, izgovaraju i prenose dalje, one dobivaju ono najvažnije: svoju budućnost.

Piše: stručna suradnica knjižničarka Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl.
Foto: OŠ Stjepana Radića – Metković

Kino Pobjeda: što je ostalo izvan kadra?

Milan Kapović, nekadašnji ravnatelj Ustanove za kulturu i sport Metković uputio je otvoreno pismo odgovornima za budućnost našega grada koje prenosimo u cijelosti:

Postoje mjesta koja s vremenom prerastu svoju prvotnu namjenu. Ne pripadaju samo prostoru u kojemu se nalaze nego i zajednici u čijem su životu ostavila trag. Za brojne generacije Metkovaca jedno od takvih mjesta bilo je Kino Pobjeda.

Zlatno razdoblje metkovskoga kina, osobito šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, zasigurno je najživlje u sjećanjima starijih sugrađana. Bilo je to mjesto prvih filmskih doživljaja, susreta, druženja i mladenačkih izlazaka. Posebno mjesto u razumijevanju njegove povijesti imaju razgovori koje sam vodio s pok. Markom Carevićem, jednim od ljudi koji su ispisivali prve stranice povijesti kina. On i pok. Nikica Mozetić pokazivali su da se i u manjoj sredini mogu postavljati visoki standardi, unatoč skromnijim mogućnostima.

Grad se ne pamti samo po događajima nego i po mjestima na kojima su se oni zbivali. Zato ne smatram da je dotrajalu zgradu staroga kina trebalo sačuvati pod svaku cijenu. Njezina zapuštenost bila je očita. Ni samo rušenje ne smatram najvećim problemom. Ono što držim propuštenom mogućnošću jest činjenica da se na istome mjestu mogla izgraditi nova, suvremeno opremljena kinodvorana s približno 170 sjedećih mjesta, prilagođena današnjim standardima udobnosti i rasporeda sjedala, umjesto nekadašnjih 378. Time bi se nastavila desetljećima duga tradicija toga prostora. Vrijednost javnoga ulaganja, naime, ne mjeri se isključivo početnom cijenom nego i dugoročnom dobrobiti za zajednicu.

Osnivanje srednje glazbene škole u Metkoviću smatram vrijednim pothvatom i važnim iskorakom u obrazovnoj ponudi grada. Glazbena tradicija, nadarena djeca i mladi zaslužuju mogućnost nastavka glazbenoga obrazovanja u vlastitoj sredini. Jednako je važno da buduća škola osigura visoke stručne, umjetničke i pedagoške standarde te okuplja nastavnike odgovarajućih kompetencija. Međutim, podržavati izgradnju srednje glazbene škole ne znači nužno podržavati i lokaciju odabranu za njezinu izgradnju.

Zašto je ostvarenje jedne važne obrazovne potrebe moralo značiti odricanje od jedne od najprepoznatljivijih lokacija gradskoga društvenog života? Zar se nije moglo pronaći drugo, funkcionalno prikladnije mjesto za školu, a na prostoru nekadašnjega Kina Pobjeda ponovno izgraditi suvremenu kinodvoranu s dodatnim sadržajima?

Pri odabiru lokacije trebalo je voditi računa o prostornim, prometnim i organizacijskim potrebama obrazovne ustanove. Glazbena škola ima posebnu dinamiku svakodnevnoga rada: individualna i skupna nastava odvijaju se u različitim terminima, uz česte dolaske i odlaske učenika. Ne treba zanemariti ni sasvim praktične okolnosti, poput dolaska djeteta s violončelom ili drugim većim i osjetljivim instrumentom, osobito za kišnih dana, kada mogućnost sigurnoga zaustavljanja vozila i nesmetanoga pristupa školi postaje posebno važna. Takve je posebnosti trebalo pažljivo razmotriti pri izboru lokacije u ionako prometno opterećenom gradskom središtu.

Ponovno otvaranje kina 2015. godine u kazališnoj dvorani Gradskoga kulturnog središta bilo je vrijedno i razumljivo rješenje u tadašnjim financijskim okolnostima. No ono što je tada predstavljalo praktičan način povratka filmskih projekcija nije moralo postati trajno rješenje. Kazalište i kino različite su djelatnosti, svaka sa svojim programskim, prostornim i tehničkim posebnostima. Zasebna kinodvorana omogućila bi samostalno oblikovanje filmskoga repertoara, dok bi kazališni prostor dobio više termina za predstave, pripreme i probe lokalnih kazališnih i drugih scenskih skupina.

Mogućnosti nekadašnjega kina nisu se morale iscrpljivati samo u filmskim projekcijama. Uz odgovarajuće arhitektonsko i funkcionalno rješenje, nova je građevina mogla postati višenamjensko središte za tribine, predavanja, radionice, predstavljanja knjiga, manje koncerte i programe udruga civilnoga društva. Takav prostor ne bi bio konkurencija postojećim ustanovama, nego dragocjena dopuna njihovim programima, osobito zato što se znatan dio javnih događanja danas oslanja na prostore Gradskoga kulturnog središta.

Kultura jednoga grada ne počiva samo na velikim manifestacijama. Ona živi i od svakodnevnoga stvaralaštva građana, od inicijativa koje često započinju skromno, ali s vremenom postaju vrijedan dio identiteta zajednice. Zato planiranje projekata koji dugoročno određuju obrazovni i društveni život grada zahtijeva mnogo šire promišljanje od uobičajenih komunalnih zahvata.

Među fotografijama nastalima tijekom rušenja nekadašnjega kina osobito je indikativan prizor dvaju starih kinoprojektora Iskra NP-21, zatečenih na terasi srušene zgrade. Barem jedan od njih trebalo bi sačuvati kao skromno svjedočanstvo metkovske kinoprikazivačke povijesti. Simbolička snaga te fotografije, međutim, nije samo u projektorima nego i u prostoru kojemu su pripadali, a čija se budućnost mogla osmisliti drukčije.

Zgrada je već srušena, a projekt nove glazbene škole ušao je u fazu u kojoj su mnoge odluke donesene. I kada je za promjenu neke odluke prekasno, nije suvišno o njoj progovoriti, osobito ako njezine posljedice nadilaze trenutak u kojemu je donesena. Pitanje je jesmo li pri odlučivanju o novoj namjeni te lokacije dovoljno promišljali o cjelini obrazovnih, umjetničkih i društvenih potreba grada.

Je li rušenje dotrajale zgrade moralo biti i posljednji valcer Kina Pobjeda na toj adresi?

Metković je mogao imati i srednju glazbenu školu i zaseban kinoprostor. Jedno nije moralo isključivati drugo.

Prigodne fraze i eufemizmi kojima se u javnosti predstavljaju ovakvi projekti ne mogu zamijeniti ozbiljno promišljanje njihovih dugoročnih posljedica. Stvarna vrijednost takvih odluka ne očituje se u načinu na koji su predstavljene, nego u onome što grad njima dobiva, ali i onome čega se odriče. Razvoj grada ne mjeri se samo onime što smo novo izgradili, nego i onime što smo znali prepoznati, sačuvati i ostaviti budućim generacijama.

Srednja glazbena škola zaslužuje primjereno mjesto za svoju budućnost. Kino Pobjeda svoje je mjesto već imalo.

Za novu školu u Metkoviću odobreno bespovratnih 13,3 milijuna eura

Prema objavi Dubrovačko-neretvanske županije, u Metkoviću je u tijeku realizacija nekoliko velikih projekata kojima će se značajno unaprijediti uvjeti obrazovanja. Za izgradnju nove osnovne škole na Kladi odobreno je 20,2 milijuna eura, od čega je 13,36 milijuna bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ostatak osigurava Dubrovačko-neretvanska županija.

Nova škola imat će kapacitet za 476 učenika i 17 učionica, uz veliku i manju sportsku dvoranu, kuhinju, blagovaonicu, knjižnicu i specijalizirane učionice. Cilj je omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu i organizaciju cjelodnevne škole.

Istodobno se provodi i rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića, projekt vrijedan 21,48 milijuna eura, za koji je odobreno 11,27 milijuna eura bespovratnih sredstava. Radovi uključuju izgradnju novog školskog krila i sportske dvorane, rekonstrukciju postojećih prostora te energetsku obnovu.

Ulaganja obuhvaćaju i srednjoškolsko obrazovanje. U tijeku je rekonstrukcija Gimnazije Metković vrijedna 2,42 milijuna eura, kojom će se dogradnjom i nadogradnjom osigurati četiri nove učionice, praktikumi i kabineti za prirodoslovne predmete i informatiku.

Uz to, započela je realizacija projekta izgradnje Glazbene škole u Metkoviću, vrijednog tri milijuna eura. Za projekt su iz državnog proračuna osigurana dva milijuna eura, dok će ostatak financirati Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Metković.

Riječ je o dijelu velikog investicijskog ciklusa Dubrovačko-neretvanske županije, koja kroz osam obrazovnih projekata vrijednih više od 82 milijuna eura ulaže u izgradnju i obnovu školskih objekata. Uz projekte u Metkoviću, obuhvaćeni su i Osnovna škola Vladimir Nazor u Pločama, Osnovna škola Vela Luka te izgradnja nove Osnovne škole Cavtat, dok se u Dubrovniku obnavlja povijesna zgrada Kule za potrebe Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Cilj svih ulaganja je stvaranje kvalitetnijih uvjeta za obrazovanje i omogućavanje jednosmjenske nastave.

Ilustracija: Dubrovačko-neretvanske županija

POSEBNA PONUDA u restoran Milano: Peka s teletinom i krumpirima za samo 12 eura po osobi!

Posebna ponuda u restoranu Milano ove srijede, 18. studenoga 2026. povodom Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje i Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata!

Obiteljski ručak ili večera za samo 12 eura po osobi – peka s teletinom i krumpirima, uz salatu i priloge uključene u cijenu.

VAŽNO! Količine su ograničene i preporuča se naručiti jelo i rezervirati stol na broj 020/688-888.

I ne zaboravite po sniženoj cijeni platu Milano te na platu Gladne oči, Leskovačku platu, vrhunski roštilj i pizzu!

Zadnje objavljeno