-

SJAJAN USJPEH! Roko Mijić i ženski četverac prvaci Hrvatske

By
K. J.
-

Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.

U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea Bunoza, Lara Volarević, Lana Bajo, Laura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).

Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.

Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.

Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.

Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.

Foto: VK Neretvanski gusar

Neretvi prijeti prodor slane vode: Mjerenja pokazuju i do 60 posto manje slatke vode

By
K. J.
-

Povodom Svjetskog dana praćenja kvalitete voda, 18. rujna, JP Park prirode Hutovo blato organizirao je obilazak mjernih postaja postavljenih u sklopu prekograničnog projekta MoWaCLIM. Sonde u Parku i Dolini Neretve u stvarnom vremenu prate kvalitetu vode i prodor mora, koji sve više ugrožavaju močvaru i poljoprivredu ovoga kraja.

Suše i prodor mora sve veći izazov

Klimatske promjene, dugotrajne suše i sve dublji prodor morske vode u dolinu Neretve i Hutovo blato veliki su izazov za poljoprivredu ovoga kraja. Kako bi se poljoprivrednici zaštitili od gubitaka, u sklopu projekta MoWaCLIM postavljene su sonde koje, uz salinitet, mjere temperaturu vode, električnu vodljivost, pH, otopljeni kisik, nitrate i okside.

Partneri projekta, zajedno sa zainteresiranim dionicima i predstavnicima medija, obišli su dvije mjerne postaje: površinsku sondu na Ustavi, koju je postavio JP Park prirode Hutovo blato, i podzemnu na području Višića, koju je postavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.

U Aluviju Hutovo blato zasad nema zaslanjenja

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica istaknuo je da su ovoga proljeća postavljene tri hidrološke stanice na vodnim tijelima Aluvij Čapljina i Aluvij Hutovo blato – dvije podzemne i jedna površinska. Prema preliminarnim rezultatima, u Aluviju Hutovo blato zaslanjenja zasad nema, dok je u Aluviju Čapljina prisutno, ali nije zabrinjavajuće.

„Poljoprivrednici su nam se javljali da im pri navodnjavanju žuti lišće. Nismo čekali, nego smo u suradnji s Hrvatskom počeli tražiti rješenja. Napravili smo platformu Hydro Agro Cloud preko koje ćemo poljoprivrednicima svakih 15 minuta davati informaciju o postotku saliniteta i tako im pomoći da odaberu pravo vrijeme za navodnjavanje. Prodor mora ne možemo spriječiti, ali radimo na otpornosti i moramo tražiti alternative, nove sorte i nove kulture“, rekao je Jurica.

Podaci važni i za upravljanje vodama

Ravnateljica Parka prirode Hutovo blato Irena Rozić naglasila je da je Park kroz projekt nabavio i postavio dvije površinske sonde za mjerenje kvalitete vode, na rijeci Krupi i na Ustavi.

„Hutovo blato u potpunosti ovisi o vodi. Suočavamo se s niskim vodostajima i nedostatkom vode, što se osjeti i u povećanom salinitetu, a to utječe i na biološku raznolikost i na poljoprivredu. Vjerujemo da će ovi kontinuirani podaci u budućnosti poslužiti i institucijama koje upravljaju vodama kao baza za dugoročno upravljanje“, rekla je Rozić.

Slani klin prisutan pri niskom protoku Neretve

Iva Aljinović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu objasnila je da je Fakultet partnerima iz Bosne i Hercegovine pomogao geofizičkim istraživanjima te odabirom lokacija novih bušotina i opreme, a na području Neretve već godinama prati podzemne i površinske vode.

„Objavili smo dva znanstvena rada o procjeni protoka na profilu Metković Most. Vidimo da je u sušnom razdoblju količina slatke vode 40 do 60 posto manja od one u službenim podacima. Kada protok padne ispod 250 kubika u sekundi, slani klin je prisutan na tom profilu i kroz samo korito zaslanjuje dolinu Neretve“, pojasnila je Aljinović.

Visoke temperature ugrožavaju i nasade mandarina

Tvrtko Jelačić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu upozorio je da visoke temperature i ožegotine već sada desetkuju urod mandarina. Mjerenja su pokazala da temperatura unutar krošnje doseže 42 °C i više, a plodovi zahvaćeni ožegotinama gube tržišnu vrijednost.

„Po završetku projekta predložit ćemo da se na zapuštenim površinama sa starim nasadima mandarina razmisli o kulturama prilagođenijima novim klimatskim uvjetima, poput avokada ili zlatnog kivija. No i one traže puno vode, pa je ključno odrediti gdje je, s obzirom na suše i prodor slane vode, sadnja uopće moguća“, kazao je Jelačić.

Cilj prilagodba poljoprivrede klimatskim promjenama

Cilj projekta MoWaCLIM je uspostaviti jedinstvena, višerazinska rješenja za prilagodbu poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama.

Projekt MoWaCLIM zajednički provode Dubrovačko-neretvanska županija, Sveučilište u Splitu – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu iz Hrvatske te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a i JP „Park prirode Hutovo blato“ d.o.o. Čapljina iz Bosne i Hercegovine.

Ukupna vrijednost projekta je 1.514.937,44 eura, a financira se sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. Projekt završava 31. kolovoza 2027.

HRT: Počela berba mandarina u dolini Neretve, zbog suše očekuju manji urod

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dolini Neretve počela je berba najranijih sorti mandarina. Procjena je da će se ove godine ubrati oko 45 tisuća tona, što je oko 20 tisuća manje nego prošle sezone, a plasirat će se najprije na domaće tržište, a zatim izvoziti u zemlje regije i Europe.

S juga kreću prve mandarine, a s njima počinju i brige neretvanskih proizvođača. I ove godine upozoravaju na jedan od najvećih problema: pojedinci na početku beru sve sorte redom i tako narušavaju tržište, objavio je HRT.

– Isključivo se smiju brati ove sorte. Ove se brati jednostavno ne smije, upozorio je proizvođač mandarina Tomislav Perojević pokazujući na različite vrste.

Za one koji su već obrali kasne sorte, kažu, sankcije ne postoje. Okrivljuju i one koji takvu robu otkupljuju za daljnje tržište.

– U dućanu različite sorte idu pod istu i kad čovjek uzme, ta roba potpuno iz komore požuti, čovjek proba ovu robu i to bude potpuno kiselo. Drugi uzme ovu, njemu bude potpuno slatka. Jednome kisela, jednome slatka, objasnio je problematiku Perojević.

Kilogram prvoklasne mandarine otkupni centri proizvođačima plaćaju od 65 do 70 centi, druga je klasa 25, a kada se odbije roba sitnog kalibra proizvođač uspije izvući prosječnu cijenu od 45 do 50 centi.

– Nama treba od 25 do 30 centi po kilogramu da bi mi uopće mogli pokriti berbu, proizvodnju i natapanje. Nema smisla je brati ako imalo cijena padne ispod ovoga, naglasio je.

– Kad povučete crtu te rane sorte su dosta isplative, a sve ono poslije je neka nula i preživljavanje, ustvrdio je proizvođač mandarina David Jakišić.

– Tržišta se javljaju, ali je još visoka temperatura. Čekamo da malo padne, ali u dolini Neretve teško. Kiša nam nije pala četiri mjeseca, vodili smo borbu s navodnjavanjem, ispričao je proizvođač i otkupljivač mandarina Gradimir Šešelj.

– Neka dođe neki grad ili krupa i sve smlati. Ja bi najviše volio da se to meni dogodi, ne drugima nego meni. Toliko mi je to totalno neisplativo, požalio se Nediljko Sršen, također proizvođač mandarina.

I ove sezone berba se isplati beračima, koji u dolinu Neretve dolaze većinom iz susjedne Bosne i Hercegovine.

– Dobijemo 60 eura i 20 eura dobijemo za gorivo za prijevoz, kazao je Denis iz Čapljine.

Tek je početak, a pred Neretvanima je oko dva mjeseca berbe. Mandarina će biti dovoljno za domaće i strano tržište.

Autor: Mateja Delija/HRT

Petar Volarević pobjednik utrke “Štit Domovine 2026.”

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dubrovniku je završena utrka koja je okupila najbolje policijske službenike iz Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Pred njima je bio težak zadatak, prelazak iznimno zahtjevne staze duge 30 kilometara, a usto je trebalo pucati na otvorenom i u zatvorenom prostoru, spuštati se niz uže i svladavati različite prepreke.

Titula najbržeg na Štitu Domovine i naziv najspremnijeg policijskog službenika ovaj su put pripali domaćem natjecatelju, objavio je HRT.

– Ovdje brzina ne igra ništa. Ovdje iskustvo i tempiranje, gdje ići brže, gdje ići sporije, to je vrlo bitno, objasnio je Petar Volarević, pobjednik utrke i član Interventne jedinice PU dubrovačko-neretvanske.

– Popeti se na Srđ, trajalo je stvarno dugo. Vidiš zastavu, a nikako do nje doći! To je najteže bilo, ispričala je Magdalena Oršić, natjecateljica iz PU bjelovarsko-bilogorske.

– Staza je bila naporna, ima teških prepreka, golema relacija, opisao je izazov Oliver Toposki, natjecatelj iz Sjeverne Makedonije.

Utrka je bila iznimno atraktivna za gledatelje, a iznimno teška za natjecatelje. Najvažnije su bile snaga i izdržljivost.

– Trebali su, osim te kondicije za pretrčati ili prehodati 30 kilometara, snalaziti se u prostoru, rastavljanje oružja, gađanje, a u zatvorenom prostoru prepoznavanje meta koje je trebalo neutralizirati te spuštanje niz konop, objasnio je Ivan Pavličević, načelnik PU dubrovačko-neretvanske.

– Tu su vam i vojno-policijska taktika uključeni, u te radne točke, tu ima gađanja s jurišnim puškama, pištoljima, taktike alpinizma, taktika ulaska u prostorije i uz korištenje FX pištolja. Tako da jako je zahtjevna, a i dugačka je staza, istaknuo je voditelj natjecanja Andrija Živković.

Dubrovački uspon dočekao je natjecatelje iz cijele Hrvatske, ali i okolnih zemalja.

– Bilo ih je ukupno 83. 59 policijskih službenika, od njih jedan je iz Civilne zaštite, 6 kolegica, dakle policijskih službenica te imamo 8 stranaca iz 4 države i 10 veterana, kazala je koordinatorica natjecanja Ines Mates Mamuzić.

Štit Domovine tako je još jednom pokazao da su domaći policajci spremni izdržati i najveće napore.

Autor: Vicko Dragojević/HRT
Foto. snimka zaslona /HRT/PU DN

Mladi rukometaši RK Metković-Zalmo potpisali prve ugovore

By
K. J.
-

RK Metković-Zalmo potpisao je prve ugovore s trojicom mladih rukometaša koji su ponikli u klupskoj školi rukometa.

Domagoj Maslać, Jure Romić i Josip Prusac potpisali su svoje prve ugovore te će svoju rukometnu karijeru nastaviti u redovima Metković-Zalma.

Riječ je o još jednom koraku u razvoju mladih igrača, ali i potvrdi klupske strategije usmjerene na pružanje prilike rukometašima koji su prve rukometne korake napravili upravo u Metkoviću.

Iz kluba su mladim igračima čestitali na potpisu i poželjeli im mnogo uspjeha u nastavku karijere.

NAJAVA! Udruga lađara Neretve poziva na akciju čišćenja Neretve u Metkoviću

By
LIKEmetkovic.hr
-

Udruga lađara Neretve poziva građane da se u nedjelju, 20. rujna, pridruže akciji podvodnog i priobalnog čišćenja rijeke Neretve u Metkoviću.

Akcija će se održati u sklopu pilot-projekta TETHYS4ADRION i mjere „Plastic-free event“, s ciljem uklanjanja otpada iz rijeke i njezina priobalja.

Okupljanje je u nedjelju, 20. rujna 2026., u 14 sati u Gradskom parku u Metkoviću.

Organizatori akcije su Udruga lađara Neretve, Udruga mladih Kolektiv, Ekološko-ronilački klub „Malo more“ i Institut POI, uz partnere Grad Metković i Institut za oceanografiju i ribarstvo Split.

Za dodatne informacije i prijave zainteresirani se mogu javiti na:

Više informacija o projektu dostupno je na tethys4adrion.interreg-ipa-adrion.eu

Nije dobro! Grožđa ima napretek, a otkupa neće biti – što se događa u najvećem dalmatinskom vinogorju

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ovih dana u vinogorju Jezero grožđa ima na pretek, a u velikom dijelu Hrvatske ga je trećina do dvije trećine manje nego lani.

Na prvi pogled riječ je o paradoksu, no Ante Zloić, vlasnik i direktor Vrgorka Vinarije d.o.o. iz Vrgorca i Vina Delmati d.o.o. iz Dubrovnika, objašnjava da je riječ o posljedici različitih hidroloških uvjeta.

-To nije proturječje nego hidrologija: polje ima vodu, krš je nema. U sušnoj godini ovo vinogorje proizvodi suprotno od nacionalnog prosjeka, i to je nešto što bi u normalnom sustavu bila prednost, a ne problem, kaže Zloić, javlja Slobodna Dalmacija.

Umjesto toga, dodaje, svake se jeseni ponavlja ista slika.

-Vinogradar stoji uz punu prikolicu, vinarija računa koliko još stane, a rasprava se svede na pitanje hoće li netko otkupiti. To je pogrešno pitanje. Pravo pitanje glasi zašto otkup ne pokriva trošak nikome – ni onome tko prodaje, ni onome tko kupuje.

Vinogorje Jezero prostire se preko Općine Pojezerje, Grada Ploča i Grada Vrgorca, odnosno preko Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije. Vrgorka Vinarija u toj cjelini otkupljuje grožđe od 105 malih vinogradara.

-Kao vinarija koja u toj cjelini otkupljuje grožđe od 105 malih vinogradara, dužni smo na to pitanje odgovoriti brojkama, uključujući i onima koje nam ne idu u prilog, ističe Zloić.

Hrvatska nema višak vina

Prema podacima Međunarodne organizacije za lozu i vino, Hrvatska je u 2025. proizvela 699 tisuća hektolitara vina, a potrošila 937 tisuća. Razlika je pokrivena uvozom od 300 tisuća hektolitara, dok je izvoz iznosio 31 tisuću hektolitara.

-Uvozimo, dakle, gotovo deset puta više nego što izvozimo, a uvoz pokriva trećinu svega što se u zemlji popije, upozorava Zloić.

Kako navodi, zemlja koja popije trećinu više vina nego što ga proizvede ne može istodobno imati višak vina.

-Ono što ima jest domaće grožđe koje se ne može prodati po cijeni po kojoj je proizvedeno, dok se police pune vinom koje je jeftinije. To su dvije posve različite dijagnoze i traže dva posve različita lijeka.

Ista sirovina, ista cijena za vinogradara, ali za trećinu niža za vinariju

Kao primjer Zloić navodi Sjevernu Makedoniju, ujedno najvažniju zemlju iz koje Hrvatska uvozi vino. Ta je zemlja 15. srpnja objavila službene otkupne cijene za ovu berbu: vranec 21,8 denara, a smederevka 20 denara po kilogramu, odnosno 35 i 32 centa.

Više pročitajte na portalu Slobodna Dalmacija.

„Kultura Grada 2026.“: U GKS-u nastupaju Marko Zupan i Marijan Đuzel

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Galeriji Gradskog kulturnog središta Metković u srijedu, 30. rujna, s početkom u 19:30 sati održat će se koncert flautista Marka Zupana i pijanista Marijana Đuzela. Koncert je dio ovogodišnjeg ciklusa „Kultura Grada 2026.“.

Marko Zupan etablirani je flautist s međunarodnom karijerom, koji djeluje kao solist, komorni i orkestralni glazbenik, pedagog i aranžer. Školovao se u Ljubljani, Parizu i Salzburgu, a tijekom karijere nastupao u brojnim europskim i svjetskim koncertnim dvoranama te surađivao s uglednim orkestrima i glazbenicima. Aktivno se bavi i proširivanjem repertoara za flautu, a vodi klasu flaute na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Marijan Đuzel, rođen u Imotskom, jedan je od zapaženijih hrvatskih pijanista mlađe generacije. Klavir je usavršavao u Hrvatskoj i na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu, gdje je diplomirao s najvećom pohvalom. Dobitnik je brojnih nagrada na domaćim i međunarodnim natjecanjima, a nastupao je kao solist uz Zagrebačku filharmoniju, Zagrebačke soliste, Dubrovački simfonijski orkestar i druge ansamble. Redovito održava solističke recitale u Hrvatskoj i inozemstvu te djeluje kao profesor na Muzičkoj akademiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Projekt „Kultura Grada 2026.“ organizira Ustanova za kulturu i sport Metković uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Metkovića. Kroz osam koncerata tijekom godine projekt donosi program klasične, komorne, jazz, world i etno glazbe, s ciljem obogaćivanja kulturne ponude grada i razvoja nove koncertne tradicije.

Ulaz na koncert je slobodan.

Đurđica Čotić: Pomažete li djetetu ili učite umjesto njega?

By
K. J.
-

Kada dijete krene u školu, roditeljska pomoć je neizbježna. Treba objasniti zadatak, pomoći organizirati vrijeme, podsjetiti na obaveze. No problem nastaje kada roditelj počne raditi ono što dijete već može samo.

U razgovoru za podcast „Rastući s djecom“, učiteljica i majka troje djece Đurđica Čotić roditeljsku ulogu uspoređuje s pomoćnim kotačima na biciklu. Potrebni su dok dijete ne nauči održavati ravnotežu, ali ih u jednom trenutku treba skinuti. „Ako će se dijete cijeli život voziti s pomoćnim kotačima, tu ravnotežu uspostaviti neće nikad“, kaže.

Ista je stvar i sa školom. U početku roditelj treba biti uz dijete, ali postupno mu treba prepuštati ono što može napraviti samo. Cilj nije da dijete nikada ne traži pomoć, nego da s vremenom zna kada i kako je zatražiti.

Što kada dijete kaže „ne mogu”?

Roditelji tu često posegnu za kritikama i etiketama poput „lijen si” ili „neodgovoran si”. No iza dječjeg „ne mogu” često se krije nesigurnost – dijete ne zna odakle početi ili mu se gradivo čini prevelikim.

Umjesto pritiska, zadatak treba razbiti na manje dijelove. Kada dijete napravi prvi korak i vidi da može, smanjuje se otpor, a tada se pojavljuje i motivacija. „Motivaciju pokreće akcija“, objašnjava Čotić.

Dobra ocjena kao medvjeđa usluga?

Poseban problem nastaje kada roditelj spašava dijete uoči ispita. Ako se sve ostavi za posljednji dan, roditelj može sjesti s djetetom, napraviti mu bilješke i pokušati u nekoliko sati nadoknaditi propušteno. Možda će rezultat biti dobra ocjena, ali dugoročno dijete uči nešto drugo – da će netko drugi uskočiti kada ono ne odradi svoju obavezu.

„Mi smo dobili jednu dobru ocjenu, a dugoročno smo si napravili štetu“, kaže Čotić.

Ocjena nije vrijednost djeteta

Još je veći problem kada školski uspjeh postane mjerilo vrijednosti djeteta, ali i roditeljstva. Čotić upozorava da smo došli do toga da ocjenu ponekad doživljavamo kao presudu: „Je li ono dobro dijete ili loše dijete?”

Zato roditeljska očekivanja ne bi trebala biti usmjerena samo na rezultat, nego na trud, radne navike i odgovornost.

Uloga roditelja nije ukloniti svaku prepreku na školskom putu, nego pomoći djetetu da ih postupno nauči savladavati samo. Ponekad je najteži dio upravo znati kada pomoći, a kada se – korak po korak – maknuti.

O tome koliko roditelji trebaju biti uključeni u školovanje djece, kako razvijati samostalnost i motivaciju te zašto dobra ocjena ponekad može skrivati lošu roditeljsku odluku, razgovarala sam s Đurđicom Čotić u novoj epizodi podcasta „Rastući s djecom“.

Foto: snimka zaslona

 

JVP Metković dobila novo specijalizirano vozilo za gašenje šumskih požara

By
LIKEmetkovic.hr
-

Javna vatrogasna postrojba Metković dobila je novo specijalizirano vatrogasno vozilo za gašenje šumskih požara, čime će dodatno unaprijediti svoje operativne sposobnosti i spremnost za intervencije na zahtjevnim terenima.

Vozilo je JVP-u Metković dodijeljeno u četvrtak, 17. rujna, na svečanoj dodjeli u Državnoj vatrogasnoj školi u Zagrebu. Riječ je o novom kontingentu specijaliziranih vozila nabavljenih sredstvima općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ), koja se raspodjeljuju putem resornog ministarstva u suradnji s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom.

Ukupno je ugovorena nabava 78 novih vozila, od čega 40 vozila kapaciteta 2.500 litara vode i 38 vozila kapaciteta 5.000 litara. Na svečanosti je dodijeljeno šest vozila, među kojima i ono namijenjeno JVP-u Metković.

Nova vozila opremljena su pogonom 4×4, spremnicima za vodu velikog kapaciteta, vatrogasnom pumpom i dodatnom vatrogasnom opremom, a namijenjena su prvenstveno gašenju šumskih požara i intervencijama na zahtjevnim terenima.

Iz JVP-a Metković s ponosom su objavili dolazak novog vozila u svoju postrojbu.

„Jučer smo napokon dočekali dolazak novog ‘šumara’ u našu postrojbu. Zahvaljujemo svima koji su pomogli da ovo vozilo završi u našim garažama, počevši prvenstveno od našeg Simbija (županijski vatrogsni zaoovijesnik Stjepan Simović, op.ur.), te gradonačelniku Grada Metkovića, kao i županu Pezi i HVZ-u – glavnom vatrogasnom zapovjedniku Tucakoviću“, poručili su iz JVP-a Metković.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković istaknuo je kako se kontinuiranim ulaganjem u vatrogasnu tehniku dodatno jačaju operativne sposobnosti hrvatskog vatrogastva.

„I ove godine se pokazalo koliko je potrebno postrojbe opremati specijaliziranim šumskim vozilima. Vozila su rađena prema dugogodišnjem iskustvu i zahtjevima s terena. Prethodno podijeljena vozila su već korištena na ovogodišnjim šumskim požarima“, rekao je Tucaković.

Pero Vićan razriješen svih funkcija u HNS-u

By
LIKEmetkovic.hr
-

Kako neslužbeno doznaej portal Dalmatinski nogomet, Pero Vićan razriješen je dužnosti člana Komisije za natjecanje HNS-a. Prijedlog za njegovu smjenu uputio je Međužupanijski nogometni odbor Nogometnog središta Split na čelu sa predsjednikom Ivom Jerkovićem i to jednoglasnom odlukom, a Izvršni odbor HNS-a taj je prijedlog prihvatio također jednoglasno.

Inicijativa je tako došla iz Dalmacije, odnosno iz tijela koje okuplja predstavnike četiriju dalmatinskih županijskih nogometnih saveza. Vićan, dugogodišnje i dobro poznato ime hrvatske nogometne administracije, ostao je bez mjesta u komisiji koja se bavi pitanjima natjecanja, a samim tim isključen je iz svih komisija i tijela.

Više detalja na portalu Dalmatinski nogomet…

Foto: DDS

123...2.233Page 1 of 2.233

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr