Povodom Svjetskog dana praćenja kvalitete voda, 18. rujna, JP Park prirode Hutovo blato organizirao je obilazak mjernih postaja postavljenih u sklopu prekograničnog projekta MoWaCLIM. Sonde u Parku i Dolini Neretve u stvarnom vremenu prate kvalitetu vode i prodor mora, koji sve više ugrožavaju močvaru i poljoprivredu ovoga kraja.

Suše i prodor mora sve veći izazov

Klimatske promjene, dugotrajne suše i sve dublji prodor morske vode u dolinu Neretve i Hutovo blato veliki su izazov za poljoprivredu ovoga kraja. Kako bi se poljoprivrednici zaštitili od gubitaka, u sklopu projekta MoWaCLIM postavljene su sonde koje, uz salinitet, mjere temperaturu vode, električnu vodljivost, pH, otopljeni kisik, nitrate i okside.

Partneri projekta, zajedno sa zainteresiranim dionicima i predstavnicima medija, obišli su dvije mjerne postaje: površinsku sondu na Ustavi, koju je postavio JP Park prirode Hutovo blato, i podzemnu na području Višića, koju je postavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.

U Aluviju Hutovo blato zasad nema zaslanjenja

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica istaknuo je da su ovoga proljeća postavljene tri hidrološke stanice na vodnim tijelima Aluvij Čapljina i Aluvij Hutovo blato – dvije podzemne i jedna površinska. Prema preliminarnim rezultatima, u Aluviju Hutovo blato zaslanjenja zasad nema, dok je u Aluviju Čapljina prisutno, ali nije zabrinjavajuće.

„Poljoprivrednici su nam se javljali da im pri navodnjavanju žuti lišće. Nismo čekali, nego smo u suradnji s Hrvatskom počeli tražiti rješenja. Napravili smo platformu Hydro Agro Cloud preko koje ćemo poljoprivrednicima svakih 15 minuta davati informaciju o postotku saliniteta i tako im pomoći da odaberu pravo vrijeme za navodnjavanje. Prodor mora ne možemo spriječiti, ali radimo na otpornosti i moramo tražiti alternative, nove sorte i nove kulture“, rekao je Jurica.

1 of 6

Podaci važni i za upravljanje vodama

Ravnateljica Parka prirode Hutovo blato Irena Rozić naglasila je da je Park kroz projekt nabavio i postavio dvije površinske sonde za mjerenje kvalitete vode, na rijeci Krupi i na Ustavi.

„Hutovo blato u potpunosti ovisi o vodi. Suočavamo se s niskim vodostajima i nedostatkom vode, što se osjeti i u povećanom salinitetu, a to utječe i na biološku raznolikost i na poljoprivredu. Vjerujemo da će ovi kontinuirani podaci u budućnosti poslužiti i institucijama koje upravljaju vodama kao baza za dugoročno upravljanje“, rekla je Rozić.

Slani klin prisutan pri niskom protoku Neretve

Iva Aljinović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu objasnila je da je Fakultet partnerima iz Bosne i Hercegovine pomogao geofizičkim istraživanjima te odabirom lokacija novih bušotina i opreme, a na području Neretve već godinama prati podzemne i površinske vode.

„Objavili smo dva znanstvena rada o procjeni protoka na profilu Metković Most. Vidimo da je u sušnom razdoblju količina slatke vode 40 do 60 posto manja od one u službenim podacima. Kada protok padne ispod 250 kubika u sekundi, slani klin je prisutan na tom profilu i kroz samo korito zaslanjuje dolinu Neretve“, pojasnila je Aljinović.

Visoke temperature ugrožavaju i nasade mandarina

Tvrtko Jelačić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu upozorio je da visoke temperature i ožegotine već sada desetkuju urod mandarina. Mjerenja su pokazala da temperatura unutar krošnje doseže 42 °C i više, a plodovi zahvaćeni ožegotinama gube tržišnu vrijednost.

„Po završetku projekta predložit ćemo da se na zapuštenim površinama sa starim nasadima mandarina razmisli o kulturama prilagođenijima novim klimatskim uvjetima, poput avokada ili zlatnog kivija. No i one traže puno vode, pa je ključno odrediti gdje je, s obzirom na suše i prodor slane vode, sadnja uopće moguća“, kazao je Jelačić.

Cilj prilagodba poljoprivrede klimatskim promjenama

Cilj projekta MoWaCLIM je uspostaviti jedinstvena, višerazinska rješenja za prilagodbu poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama.

Projekt MoWaCLIM zajednički provode Dubrovačko-neretvanska županija, Sveučilište u Splitu – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu iz Hrvatske te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a i JP „Park prirode Hutovo blato“ d.o.o. Čapljina iz Bosne i Hercegovine.

Ukupna vrijednost projekta je 1.514.937,44 eura, a financira se sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. Projekt završava 31. kolovoza 2027.