-

SJAJAN USJPEH! Roko Mijić i ženski četverac prvaci Hrvatske

By
K. J.
-

Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.

U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea Bunoza, Lara Volarević, Lana Bajo, Laura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).

Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.

Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.

Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.

Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.

Foto: VK Neretvanski gusar

U Metkoviću izmjereno 41,5 °C, u Pločama 39,6 °C

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dolini Neretve su i danas ponovno zabilježene iznimno visoke temperature. Oko 14 sati na amaterskoj meteorološkoj postaji u Metkoviću (u Mobinama) izmjereno je 41,5 °C.

Na automatskoj meteorološkoj postaji DHMZ-a na Dubravici kod Metkovića u 15 sati zabilježeno je 39,2 °C, dok je u Pločama na automatskoj meteorološkoj postaji DHMZ-a izmjereno 39,6 °C.

Visoke temperature posljedica su aktualnog toplinskog vala koji je zahvatio Dalmaciju. DHMZ je za danas, srijedu, 12. kolovoza, izdao crveno upozorenje za jadransku obalu i Dalmaciju, a crveno upozorenje vrijedi i za četvrtak, 13. kolovoza.

Građanima se preporučuje izbjegavati izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana, piti dovoljno tekućine i rashlađivati prostorije. Poseban oprez potreban je za starije osobe, djecu i kronične bolesnike.

Kapetani Gusara i Crnog puta o drami na Neretvi i zajedničkom zlatu

By
K. J.
-

Završio je još jedan Maraton lađa na Neretvi, 29. po redu. Dva su pobjednika – Crni put i Gusari Komin, čime je veliki Domagojev štit, nakon višegodišnje dominacije zagrebačkih lađara, „vraćen doma“. Nije ovo prvi put da su dvije ekipe podijelile prvo mjesto. Događalo se to do sada dva puta, zbog objektivnih razloga, odnosno tumbina na Čeveljuši. Najprije 2003. godine, kada su u cilj zajednički ušli UL Komin i Rogotin, a onda 2020., Zagreb i Stablina, piše Rogotin.hr.

Dojmovi se još sliježu, ekipe analiziraju svoje nastupe, neke već slažu kockice za iduću utrku, a mi smo porazgovarali s kapetanima ovogodišnjih pobjedničkih ekipa. Goran Odak (Gusari Komin) i Dragan Volarević (Crni put) iznijeli su nam svoje impresije i otkrili što se događalo na Neretvi i što je prethodilo zajedničkom ulasku u cilj u Pločama.

Utrka je krenula dobro za lađare Crnog puta. Neposredno nakon starta izdvojili su se na pristojnu razdaljinu u odnosu na grupu pratitelja, u kojoj su bili i Gusari. U tom se trenutku, s obzirom na to da su lađari s Crnog puta pobjeđivali u svim kup-utrkama prije Maratona, činilo da će to biti rutinska pobjeda momaka u crnim majicama.

„Naravno da nismo tako mislili, niti nas je dobar start zavarao. Preduga je ovo utrka, a znali smo da su i naši najveći konkurenti dobro pripremljeni. Imali smo i mi problema s lađom Zagreba na samome startu pa smo morali upotrijebiti sve svoje vještine da se što prije izvučemo iz gužve i oslobodimo prostor na regatnoj stazi“, kaže Volarević.

„Nismo gubili vjeru kad je Crni put odmakao na početku utrke. Znali smo da smo dobro pripremljeni, da moramo ostati hladne glave i da ih snagom i upornošću možemo stići. Najprije smo se izdvojili iz grupe lađa u kojoj smo bili, a onda, malo po malo, smanjivali njihovu prednost. U Kominu smo im se dosta približili i znali smo da ništa nije izgubljeno kada je u pitanju prvo mjesto“, dodaje Odak.

Obojica ističu poteškoće na samome startu u Metkoviću, kada mnoge ekipe nisu ni čule znak za start, nego su počele voziti kada su vidjele da to rade druge ekipe. Osim toga, kako kažu, na ovogodišnjem natjecanju, za razliku od prošle godine, kada se to držalo pod kontrolom, mnoge su brodice išle ispred lađa i stvarale valove, čime su im dodatno otežavale vožnju. Zato su obje ekipe jedva čekale ulazak u Crnu riku, u mirnije vode.

A upravo je taj ulazak, slažu se obojica, odlučujuće utjecao na konačan ishod Maratona, jer je, odmah nakon mosta u Banji, Crni put prosuo prednost i Gusari su se izjednačili s njima.

„Imali smo loš ulazak u Crnu riku, a kada tome dodamo valove koje je stvarao jedan brod u blizini i koji su nas usporili, morali smo se pomiriti s činjenicom da je dotadašnja prednost izgubljena i da počinje mrtva trka do Ploča“, opisuje nam Volarević.

Za razliku od njih, Gusari su, naglašava Odak, dobro odradili ulazak u Crnu riku, u potpunosti anulirali prednost Crnog puta i krenuli po pobjedu.

Ekipe su se stalno izmjenjivale u vodstvu. Nije to više bila velika ili nenadoknadiva razlika, bilo je, u šali će dometnuti, i manjih verbalnih provokacija s obje strane. Polako su se približavali već spomenutom tumbinu na Čeveljuši, ali nijedna ekipa nije uspjela ostvariti odlučujuću prednost. Znali su da nešto moraju poduzeti jer najbliži pratitelji, Baćina i Sv. Ilija, nisu bili daleko.

Tako se i dogodio krajnji epilog – zajednički ulazak u cilj, na obostrano zadovoljstvo. Sada slijede slatke brige, organizacija tradicionalne Noći prvaka i pripreme za idući Maraton lađa.

A za ovaj, Crni put se, upoznaje nas Volarević, počeo pripremati početkom siječnja. Najprije su odradili suhe pripreme, a onda u travnju izašli na Neretvu, gdje su odradili 65 treninga. Kominjani su počeli još u studenome prošle godine, ali, naglašava Odak, nekompletni. Na rijeci su počeli s treninzima u ožujku i odradili ih otprilike kao i Crni put.

A očekivanja za idući Maraton? Obojica su složni da će njihove ekipe opet biti među glavnim favoritima. Smatraju također da je Baćina značajno napredovala, posložila odličnu ekipu te da bi i oni iduće godine mogli napasti prvo mjesto. Među ekipe koje smatraju najozbiljnijom konkurencijom ubrajaju i Zagreb, ali pod uvjetom da ostane u ovogodišnjem sastavu.

Piše: Ante Šunjić
Foto: Rick Sonnemann / rogotin.hr

Turistički promet u Općini Slivno: više od 108 tisuća noćenja u prvih sedam mjeseci

By
LIKEmetkovic.hr
-

Turistička zajednica Općine Slivno bilježi 16.365 dolazaka i 108.793 noćenja u razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja 2026. godine. Prosječno trajanje boravka iznosilo je oko 6,65 dana, što potvrđuje da gosti u Slivnu ostaju gotovo tjedan dana.

Najveći dio turističkog prometa ostvarili su privatni iznajmljivači, odnosno komercijalni paušalci, kod kojih je evidentirano 10.388 dolazaka i 71.393 noćenja.

U komercijalnom smještaju koji se naplaćuje po noćenju, poput hotela i obrta, ostvareno je 3.326 dolazaka i 10.911 noćenja.

Značajan udio čine i nekomercijalni gosti, odnosno vikendaši, koji su ostvarili 2.651 dolazak i 26.489 noćenja.

Prema podacima Turističke zajednice Općine Slivno, među najbrojnijim gostima su turisti iz Bosne i Hercegovine, Poljske, Njemačke, Češke, Slovenije i Ukrajine.

Podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju kako Općina Slivno i dalje privlači goste iz različitih europskih zemalja, uz značajan udio domaćih i regionalnih posjetitelja, a prosječan boravak od gotovo sedam dana govori o tome da se gosti na ovom području zadržavaju duže, a ne samo kratkotrajno.

Foto: ilustracija

Cvjeta biznis na Pelješcu! Načelnik: “Ne želimo postati Vir, evo koliko košta kvadrat”

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Sreseru na poluotoku Pelješcu vidljiva je ekspanzija gradnje novih objekata. Tako je nedavno završena gradnja zgrade s osam stanova, od kojih je većina već prodana. Investitor je bosansko-hercegovačka tvrtka Inproz Group d.o.o. iz Tuzle. Na njihovim stranicama nalazi se detaljan opis građevine. Smještena je okomito na pristupnu ulicu s koje ima kolni pristup, te se prostire u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Tlocrtna projekcija objekta iznosi 206,60 m2. Građevina je katnosti P+2, prizemlje i dva kata. Građevina ima 8 stanova, a na otvorenom parkiralištu je 8 parking mjesta, piše Dubrovački vjesnik.

Prvi red do mora

Ovoj tuzlanskoj tvrtki ovo nije jedina investicija na Pelješcu.

Kako donosi portal tuzlanski.ba, ‘kompanija već najavljuje dva nova projekta na posebno atraktivnim lokacijama, na Draču i u Dingaču. Ističu da će oba buduća objekta biti smještena u prvom redu do mora, što će predstavljati značajan iskorak u ponudi kompanije i nastavak njenog pozicioniranja u segmentu stambenih i apartmanskih nekretnina na jadranskoj obali.

Osim na Pelješcu, u Hrvatskoj je tvrtka izgradila i luksuzni apartmanski kompleks Terra Mare u Opatiji.

Posljednjih godina, točnije od izgradnje Pelješkog mosta, vidljiva su pojačana ulaganja u građevinske projekte na području svih peljeških općina. Grade se zgrade sa stanovima, niču nove vile i hoteli. Na Draču je nedavno dovršen kompleks od 12 luksuznih vila pedesetak metara od mora, koje su većinom kupili bosansko-hercegovački državljani. Njima je još od vremena Jugoslavije Pelješac bio glavna atrakcija za ljetni odmor, a mnogi su i danas vlasnici kuća i apartmana na ovom poluotoku.

Nazvali smo dugogodišnjeg načelnika Općine Janjina na čijem području su Drače i Sreser, Vlatka Mratovića, s pitanjem o ekspanziji nekretninskih ulaganja u općinu:

Veće širenje, veći troškovi

– Zadnjih godinu – dvije dana intenzitet izgradnje je nevjerojatan. Grade se zgrade s po 8 i 12 stanova. Puno se toga napravilo, a dosta je toga u postupku ishođenja dozvola, zgrada i s po 20 i 25 stanova – otkrio je Mratović.

– Većina tih stanova proda se prije nego se zgrada počne graditi. Kupci su i naši i stranci. Dosta ih je iz Hercegovine. Tko će znat‘ zašto kupuju. Hoće li sutra tu živjeti ili iznajmljivati, tko će to znati.

Na pitanje je li to pozitivno utjecalo na proračun Općine, načelnik kaže:

– Koliko god se uplate doprinosi, toliko Općinu košta ulaganje u infrastrukturu, asfalt, javnu rasvjetu, održavanje. Tako da to manje-više dođe na isto. Što je veće širenje, veći su i troškovi Općine.

A što je s kanalizacijom?

– U postupku je izrade dokumentacije i lokacijske dozvole. Sad bi trebalo krenuti s izradom glavnog projekta za građevinsku dozvolu. Projekt Aglomeracije je ugovoren još prije tri godine.

Općina je doživjela nekretninsku ekspanziju, možda i najveću među četiri pelješke općine?

– Da vam budem iskren, ne odgovara nam ovaj način niti želimo da se sutra pretvorimo u Vir ili Makarsku, što bi se s ovakvim intenzitetom moglo dogoditi. U postupku smo ciljanih izmjena tekstualnih odredbi Prostornog plana, gdje ćemo maksimalno pooštriti uvjete za ishođenje dozvola. Ove koje su trenutno u obradi su po starom Prostornom planu. Zadnje izmjene su bile 2021. godine. Po novom će biti uvedene restrikcije, da ta izgradnja bude kontrolirana i prilagođena našim uvjetima i ambijentu. Siguran sam da će jedna od mjera biti potpuno ukidanje mogućnosti izgradnje stambenih zgrada – istaknuo je pelješki načelnik Vlatko Mratović.

– Bili smo svjesni da će s Pelješkim mostom doći i veći interes za gradnju, ali nitko nije očekivao ovakav interes i bum izgradnje! Na Draču i u Sreseru kvadrat stana se sada prodaje i po 4.000 eura. To nitko nije očekivao. Kvadrat građevinske zemlje je 250 do 300 eura, ovisi o lokaciji – zaključio je načelnik Općine Janjina.

Piše: Dubravka Marjanović Ladašić/Dubrovački vjesnik

OBAVIJEST o prikupljanju ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja

By
LIKEmetkovic.hr
-

Prikupljanje ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinula na zakonom propisan način planirano je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 19. 8. 2026. (srijeda), od 10:00 do 13:00 sati, na lokaciji ispred POLJOPROMETA d.o.o. (adresa: Jasenska bb, Opuzen).

Transportna ambalaža, kao i ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža mineralnih gnojiva), ne prihvaća se.

Korisnicima je osiguran besplatan povrat prazne ambalaže isključivo sljedećih tvrtki: AGROCHEM-MAKS, AGRONOM, ALBAUGH TKI (PINUS AGRO), AGROZOV, AGLON, BASF CROATIA, BAYER CROP SCIENCE (MONSANTO), CERTIS BELCHIM HR (ORCHEM), CHROMOS AGRO, CORTEVA AGRISCIENCE (DOW AGROSCIENCES), EUROAZIJSKI PESTICIDI (SHARDI), NUFARM, FLOREL, NOVAG AGROCHEMICALS (GENERA), STOCKTON, SYNGENTA AGRO.

VID Održan prvi koncert pučkih napiva „Majka Maru dozivala“

By
LIKEmetkovic.hr
-

U autentičnom ambijentu stare kamene ulice u Vidu, 4. kolovoza održan je prvi koncert pučkih napiva „Majka Maru dozivala“, u organizaciji HSŠKD Narona i Ženske pivačke skupine „Kolarice“.

Večer je bila posvećena majkama i bakama koje su kroz generacije čuvale običaje, ognjišta i tradicijsku pjesmu. U programu su sudjelovali Podrujničke, Neretvanke, A sekcija KUD-a Metković, domaći Pruđani i Kolarice.

Posebnu vrijednost imale su obnovljene pjesme iz Župe Vid, koje su Kolarice tijekom godine marljivo pripremale i tako ih sačuvale od zaborava. Koncert je tako postao susret prošlosti i sadašnjosti te doprinos očuvanju bogate tradicijske baštine.

Večer je zaključena zajedničkom izvedbom pjesme „O mila Majko nebeska“, u duhu zajedništva, vjere i zahvalnosti u čast Gospi Ledenoj.

Organizatori zahvaljuju svim izvođačima, gostima, sponzorima i donatorima koji su pomogli u realizaciji događaja, a posebna zahvalnost upućena je Karlu Bukovcu za veliki doprinos organizaciji, pripremi pozornice i podizanju cijelog programa na profesionalnu razinu.

„Majka Maru dozivala“ neka bude tek početak lijepe priče o pjesmi, baštini i ljudima koji je s ljubavlju čuvaju za buduće naraštaje.

Fotogaleriju pogledajte na portalu kolarice.vid.hr.

Cabaretom „Ča je život vengo…“ završen ovogodišnji Festival Skala

By
LIKEmetkovic.hr
-

Završnica ovogodišnjeg Festivala Skala održana je sinoć, 11. kolovoza, u vrtu pored Barbirovih skala, gdje je izveden cabaret „Ča je život vengo…“.

Cabaret, inspiriran stvaralaštvom Momčila Popadića, izveli su Marjan Nejašmić Banić, Petar Salečić i Bojan Brajčić, uz spoj kazališta, glazbe i Popadićevih pjesama, aforizama i proznih tekstova.

Na programu su bile poznate pjesme poput „Oprosti mi pape“, „Adio kumpanji“, „Skitnica“ i druge, a izvedbom cabareta zaključen je ovogodišnji Festival Skala, koji je tijekom ljeta donio niz kulturnih i umjetničkih programa na različitim lokacijama u Metkoviću.

Festival je organizirala Ustanova za kulturu i sport Metković uz potporu Grada Metkovića.

Foto: metkovic.hr

Nova pravila: Evo što ćete uskoro moći graditi bez građevinske dozvole, ali postoji jedna kvaka…

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine otvorilo je javno savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o građevinama i radovima za koje nije potrebna građevinska dozvola. Zainteresirani građani, stručnjaci i druge zainteresirane strane svoje primjedbe mogu dostaviti putem eSavjetovanja do 3. rujna 2026.

Novi pravilnik trebao bi zamijeniti dosadašnji Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Ministarstvo pritom uvodi novu strukturu koja bi trebala jasnije razlikovati različite situacije, piše Dubrovački vjesnik.

Nova pravila trebala bi donijeti jasniji odgovor na pitanje koje zanima gotovo svakog vlasnika kuće i zemljišta: što se smije graditi bez građevinske dozvole? Prijedlog novog pravilnika donosi drukčiju strukturu i razdvaja građevine i radove prema tome treba li glavni projekt, prijava početka građenja ili građevinska dozvola. No, jedna stvar ostaje ključna: bez građevinske dozvole ne znači automatski i bez ikakvih uvjeta.

Tri skupine građevina bez građevinske dozvole

Prema predstavljenom konceptu, Pravilnik građevine i radove za koje nije potrebna građevinska dozvola razvrstava u nekoliko skupina.

U prvoj skupini nalaze se građevine i radovi koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta.

Druga skupina obuhvaća građevine koje se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, ali u skladu s glavnim ili tipskim projektom.

Treća skupina odnosi se na građevine i radove za potrebe turizma.

Posebno se izdvajaju i građevine i radovi za koje je potrebna prijava početka građenja, ali se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta.

Takva podjela trebala bi građanima olakšati razumijevanje procedure – jer nije isto graditi malu nadstrešnicu, bazen, pomoćnu građevinu ili izvoditi zahvat na postojećoj kući.

Bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta

U ovu skupinu ulaze jednostavniji zahvati i manje građevine, među kojima su:

  • nadstrešnice do propisanih dimenzija
  • terase uz postojeću zgradu
  • cisterne za vodu do propisanog volumena
  • septičke jame do propisanog volumena
  • određene građevine za komunalni otpad
  • određene manje građevine za čuvarsku službu
  • pješačke i biciklističke staze
  • boćališta
  • određene privremene građevine na gradilištu
  • grobnice i spomen-obilježja
  • određene promatračnice
  • određeni plastenici i građevine za biljnu proizvodnju
  • određene građevine za držanje stoke
  • čeke i hranilišta
  • druga oprema i manje građevine posebno navedene pravilnikom.

Ali i ovdje vrijedi najvažnije ograničenje: građevina mora biti dopuštena na konkretnoj lokaciji.

Nadstrešnica, terasa, cisterna…

Među jednostavnijim zahvatima nalaze se određene manje građevine i radovi za koje se ne traži građevinska dozvola niti glavni projekt, uz ispunjavanje uvjeta propisanih pravilnikom i prostornim planom.

Tu se, među ostalim, pojavljuju nadstrešnice, terase, cisterne i određene druge manje građevine i oprema.

Za građane je posebno važna činjenica da se kod takvih zahvata ne može gledati samo kvadratura. Potrebno je provjeriti i gdje se građevina nalazi, što dopušta prostorni plan, kakva je postojeća građevina te postoje li posebni uvjeti.

Drugim riječima, činjenica da je neki zahvat naveden kao građevina za koju nije potrebna građevinska dozvola ne znači da ga je moguće napraviti bilo gdje.

Jedna od zanimljivijih mogućnosti odnosi se na bazene.

Prijedlog predviđa mogućnost određenih bazena bez građevinske dozvole, ali uz uvjete i dokumentaciju propisane pravilnikom. To je važna razlika u odnosu na popularnu interpretaciju prema kojoj bi se bazen mogao jednostavno izgraditi bez ikakve procedure.

Pomoćni objekti

Slično vrijedi i za druge zahvate kod kojih se građevinska dozvola ne traži, ali je glavni projekt i dalje potreban.

Za vlasnike obiteljskih kuća ovo je možda i najvažniji dio novih pravila.

Prijedlog predviđa mogućnost gradnje određenih pomoćnih građevina bez građevinske dozvole, ali uz propisane uvjete i odgovarajuću projektnu dokumentaciju.

To otvara prostor za praktične objekte koji prate osnovnu kuću – primjerice spremišta, garaže ili druge pomoćne sadržaje – ali njihove dopuštene dimenzije, položaj i namjena ne mogu se promatrati odvojeno od prostornog plana i pravila za konkretnu građevinsku česticu.

Kuća od 120 četvornih metara?

Jedna od najvažnijih stvari koju treba naglasiti jest da novi pravilnik ne znači da će se nova obiteljska kuća od 120 četvornih metara moći izgraditi bez građevinske dozvole.

To što nova regulativa govori o jednostavnijim postupcima i određenim građevinama koje se mogu graditi bez dozvole ne znači da je uvedena mogućnost izgradnje stambene kuće proizvoljne veličine bez građevinske dozvole.

Zato je za građanina koji ima građevinsko zemljište i želi izgraditi, primjerice, obiteljsku kuću od 120 m² i dalje ključno provjeriti uvjete prostornog plana i postupak izdavanja odgovarajuće građevinske dozvole.

Mobilne kućice na privatnom zemljištu

Veliku pažnju izaziva i pitanje mobilnih kućica.

Ministarstvo je posebno istaknulo da novi pravilnik uređuje njihov pravni status. Međutim, to ne znači da će vlasnik privatnog zemljišta moći jednostavno dovesti mobilnu kućicu i postaviti je gdje želi.

Prema objašnjenju Ministarstva, mobilne kućice u kampovima trebaju biti povezane s lokacijskom dozvolom kojom se određuju njihove lokacije. Sam kamp mora biti predviđen prostornim planom, a za njegovu izgradnju potrebna je građevinska dozvola.

To je važna poruka za sve koji razmišljaju o mobilnoj kućici kao alternativi klasičnoj kući: mobilnost objekta sama po sebi ne znači da za njegovo postavljanje ne vrijede prostorna i građevinska pravila.

Novi sustav obuhvaća i različite energetske i infrastrukturne zahvate, među kojima su određeni sustavi sunčanih kolektora i sunčane elektrane, uz uvjete koji proizlaze iz pravilnika i drugih propisa.

Građevinska dozvola i dalje ostaje potrebna za obiteljsku kuću.

Ali nakon što kuća bude izgrađena, novi pravilnik mogao bi otvoriti više mogućnosti za ono što građani najčešće žele napraviti oko nje – nadstrešnicu, bazen, pomoćni objekt, terasu, spremnik, solarni sustav i druge zahvate, ovisno o konkretnim uvjetima na parceli.

Bez građevinske dozvole, ali uz glavni projekt

  • pomoćne građevine
  • bazeni do 100 m²
  • određeni sustavi sunčanih kolektora
  • određeni spremnici goriva
  • dječja igrališta
  • određene ograde
  • određeni potporni zidovi
  • pojedine pješačke i biciklističke konstrukcije
  • određena parkirališta
  • pojedine građevine i oprema u turizmu
  • određene sunčane elektrane, uz uvjete propisane pravilnikom i drugim propisima.

Dakle, za ovakve zahvate građevinska dozvola nije potrebna, ali glavni projekt može biti obvezan.

Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik

Turizam u Dolini Neretve: Metković i Ploče rastu, Opuzen i Slivno bilježe pad

By
LIKEmetkovic.hr
-

Turistički promet u Dolini Neretve tijekom prvih sedam mjeseci 2026. godine donio je potpuno različite rezultate među turističkim zajednicama. Dok Metković i Ploče bilježe jedan od najvećih rastova turističkog prometa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Opuzen i Slivno suočavaju se sa značajnim padom, prenosi jugoinfo.hr.

Najuspješniji je Metković, koji je u srpnju ostvario 5.515 noćenja, odnosno 4,66 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Još su bolji kumulativni rezultati – od početka godine ostvareno je 16.555 noćenja, što predstavlja rast od 5,44 posto, najveći među svim turističkim zajednicama u županiji.

Vrlo dobre rezultate ostvaruju i Ploče. U srpnju je zabilježeno 14.393 noćenja, uz rast od 1,37 posto, dok je u prvih sedam mjeseci ostvareno 37.089 noćenja, odnosno 4,41 posto više nego prošle godine. Time se Ploče također svrstavaju među vodeće destinacije prema stopi rasta turističkog prometa.

S druge strane, Opuzen bilježi najslabije rezultate u županiji. U srpnju je ostvareno 2.129 noćenja, što je čak 32,21 posto manje nego prošle godine. Negativan trend prisutan je i u kumulativnim rezultatima, gdje je ostvareno 6.959 noćenja, odnosno 24,24 posto manje nego u prvih sedam mjeseci 2025. godine.

Pad turističkog prometa zabilježen je i u Slivnom. Tijekom srpnja ostvareno je 22.743 noćenja, odnosno 5,14 posto manje nego lani, dok je od početka godine ostvareno 65.803 noćenja, što predstavlja pad od 5,17 posto.

Podaci pokazuju kako Dolina Neretve ove godine nema jedinstven turistički trend. Dok Metković i Ploče potvrđuju da kontinentalni i aktivni oblici turizma mogu ostvarivati kontinuirani rast, Opuzen i Slivno suočavaju se s osjetnim padom turističkog prometa u odnosu na prošlu godinu. Razlike među destinacijama upućuju na to da će završetak glavne sezone biti ključan za konačne ovogodišnje rezultate.

NAJAVA! Klapa Kaše u nedjelju nastupa u Gradskom parku

By
K. J.
-

U sklopu manifestacije Metkovsko ljeto 2026., u nedjelju, 16. kolovoza, s početkom u 20:30 sati, u Gradskom parku održat će se koncert dubrovačke Klape Kaše.

Klapa Kaše osnovana je početkom 2007. godine u Dubrovniku, a ime je dobila po lukobranu Kaše, smještenom ispred stare gradske luke. Od osnutka njeguje tradiciju višeglasnog pjevanja dubrovačkog kraja, a članovi klape u početku su bili isključivo studenti, zbog čega je klapa ubrzo djelovala pod okriljem Sveučilišta u Dubrovniku.

Iako relativno mlada, Kaše je tijekom godina nastupala na brojnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, gdje je osvajala brojna priznanja. Među najznačajnijim uspjesima ističu se pobjede na jednom od najpoznatijih klapskih festivala, 2012. i 2014. godine.

Posebno mjesto u radu klape zauzima koncertni program „Tragom Republike“, kojim su članovi klape okupili i ponovno predstavili 16 izvornih pjesama dubrovačkog kraja. Program, uz klapsko pjevanje, uključuje i ljericu, zdravice, glumu i ples te donosi glazbeni prikaz dubrovačke kulturne i glazbene baštine.

Klapa Kaše objavila je 2013. godine svoj prvi nosač zvuka „Rego“, dok je godinu kasnije objavljen i album „Tragom Republike“.

Koncert u Gradskom parku organiziraju Ustanova za kulturu i sport Metković i Turistička zajednica Grada Metkovića, uz potporu Grada Metkovića.

Ulaz na koncert je slobodan.

123...2.212Page 1 of 2.212

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr