Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.
U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea Bunoza, Lara Volarević, Lana Bajo, Laura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).
Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.
1 of 5
Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.
Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.
Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.
Kako su nakon petnaest godina odgonetnute osobe s fotografija na kartonu koje je Mario Talajić, Metkovac i kolekcionar sa zagrebačkom adresom, kupio na sajmu antikviteta na Britanskom trgu u Zagrebu? Evo priče o obitelji Dall’Era čiji se članovi nalaze na tim fotografijama. Fotografije je kupio jer se na jednoj poleđini nalazio potpis metkovskog fotografa s kraja 19. stoljeća Juraja Nikolca.
Tek kada je zagrebački povjesničar Mijo Igor Ostojić počeo istraživati ovu izuzetno interesantnu metkovsku obitelj s korijenima iz Lombardije, klupko se počelo odmatati. U svom istraživanju došao je i do Gorana Matovine, unuka Ljubice Dall’Ere koja se nalazi na fotografiji. Goran živi u Novom Sadu i pomogao je u raspoznavanju većine osoba na fotografijama. Prva fotografija nastala je povodom proslave 50. godišnjice braka Marca i Marije Dall’Era 1902. godine, u mjesecu svibnju. Fotograf je već spomenuti Juraj Nikolac, koji je oženio unuku Marca Dall’Ere.
Donji red slijeva sjede: nepoznata djevojčica – Giuseppina (Bepina) Dall’Era, udana za metkovskog trgovca Aleksandra Dianu, drži svoju kćer Mariju Ameriku (kćer su nazvali imenom Amerika jer su već ranije planirali svoj odlazak u SAD do kojeg je i došlo) – Domenika (Doma) udana za Kazimira Vrdoljaka iz Imotskog – Marija Dall’Era rođ. Begurović (Palazzi) drži unuku Mariju (Mici) – Marco Dall’Era, drži unuku Ljubicu – Luigia Dall’Era udana u Imotski za Pietra Colombanija – Anetta Dall’Era udana za Leopolda Pečara koja drži sina Albina.
Dvije tragedije
Marco Dall’Era rođen je u Imotskom 1828. godine. Još za vrijeme vladavine Turaka u BiH otišao je živjeti u Mostar i tamo se razvio u uspješnog trgovca i ugostitelja. Zanimljivo je da ga je metkovski načelnik Ivan Gabrić duže vrijeme nagovarao da dođe s obitelji živjeti u Metković. Ponudu prihvaća oko 1890. godine. Marcov otac Paulo rođen je 1802. godine u Makarskoj. Otac mu Giacomo doseljava krajem 18.stoljeća iz Lombardije u Imotski, u kojem se bavi postolarskim obrtom.
Obitelj Dall’Era pogodile su dvije tragedije. Prvo se je u Mostaru 1886. godine, u sedamnaestoj godini života, skokom sa Starog mosta utopio Marcov treći sin, nazvan po ocu. Druga tragedija pogodila je obitelj 1912. godine, kada se u Metkoviću utopio osmogodišnji Marco, sin Pave, koji je dobio ime po djedu.
Nakon dolaska u Metković obitelj se nastanila u Orašini. U proljeće svake godine, na 25. travnja Marco Dall’Era slavio je svoju krsnicu sv. Marka (ovaj tradicionalni oblik proslave obiteljskog sveca zaštitnika među Hrvatima katolicima u Neretvanskoj krajini službeno je u svibnju 2026. godine proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske). Organizirao bi veliko slavlje, okupila bi se cijela obitelj, „pilo se i pivalo, smijalo, ćakulalo i obilato jelo“.
Krsnica sv. Marka
Unuka Mimi zabilježila je svoje sjećanje na taj dan te zapisala: „Sjećam se jednog proljetnog danka, baš na blagdan svetog Marka, kad naš nono krsnicu slavi, sve tri smo imale bile fjoke u glavi, i sa cvićem u ruci otpjevale: Uvik nono, mislimo na te i Bogu se molimo za te, da doživiš stare dane, mnoge sretne imendane!“ Mnoge obiteljske priče je Vilma – Mimi Dall’Era udana Pečuvčić počela zapisivati još 1918. godine, da bi njezin sin Hrvoje Pečuvčić to nastavio te ih priredio s rodoslovljem 1995. godine. Ovdje smo prenijeli samo jedan manji dio tih priča.
Pavo se rodio u Imotskom 1866. godine, okružen s osmero braće i sestara. Bio je najstariji muški potomak nakon smrti brata Pelegrina, koji je preminuo u šestoj godini života. S deset godina odlazi s obitelji u Mostar, gdje pomaže ocu u njegovim poslovima, da bi se oko 1890. godine preselio, kao i ostatak obitelji, u Metković.
Tada počinje raditi s ocem i bratom u restauraciji na željezničkoj postaji Metković, koja je prema izjavama obitelji bila „rudnik zlata“. Metkovska željeznička postaja tada je bila početna postaja za putovanje u BiH, kao i glavna konekcija za dužobalna putovanja prema Splitu, Rijeci i Trstu. Svaki dan kroz nju je prolazilo mnoštvo putnika u oba smjera. Pavo prelazi na posao u Šumariju. Volio je taj posao – šume i polja, prelijepa okolica, a prilika za lov napretek. Kada brat Andrija ode u Ameriku, preuzima ponovno restauraciju i daje joj novo ime: „Pavo Dall’Era – Restauracija – Podrum dalmatinskih vina i rakije i maslinovog ulja – Tvornica soda vode i limunade – Metković“.
Fila, rođena Trpanjka, bila je žena čvrste ruke i još čvršće volje, vodila je posao i rađala djecu. Pavo se posvetio uobičajenim muškim poslovima: lovu, društvu, kartanju i nabavi robe. Jedna od uspomena koja je ostala zapisana kod nasljednika bila je i kako su stari Metkovci jedni drugima čestitali Badnjak. Pred ponoć bi preko Neretve izviknuo ime svoga prijatelja ili rođaka s druge strane, a kada bi se on javio, Pavo bi uzviknuo „dobro ti došla Badnja večer“ i opalio iz puške u zrak. Odmah zatim bi uslijedio odgovor s druge strane Neretve istim riječima i pucnjem. Ovaj običaj je bio raširen među lovcima, ali i drugim građanima; međutim, prestao je za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Ivan Dall’Era, posljednji muški potomak obitelji – Gradišćanski Hrvat Ivan Mikula oženio je Ljubicu Dall’Era
Gradišćanski Hrvati
Ostojić je otkrio i sljedeće bračne i rodbinske veze članova obitelji Dall’Era.Godine 1919. udaje se Ljubica, starija kći Andrije Dall’Ere, za Ivana Mikulu, koji je u Prvom svjetskom ratu vojno službovao u Metkoviću. Mikula je rođen 1889. godine u Novom Selu, na području Hatske krajine, najsjevernijem etnografskom području gradišćanskih Hrvata. U međuraću on redovito posjećuje rodbinu u Gradišću, kao i starijeg brata Matu, poduzetnika u Beču. Godinama su metkovski sugrađani bili Mikula i Klement Visković, prvi podučavatelj sviranja tamburice kod Hrvata u Gradišću. Postoji mogućnost da je Mikula preko svoga brata pomogao Viskoviću u „snalaženju“ prilikom školovanja u Beču. U rodnom selu, Mikula je bio i mesar, dok u Metkoviću (u kojem je preminuo 1938. godine) vodio sa suprugom gostionicu, a bavili su se i proizvodnjom soda – vode, krahera i drugih sokova. Kuća im je bila iznad Male rive te je srušena, kao i crkva sv. Nikole, izgradnjom stambene zgrade. Ovo je možda prvi brak gradišćanskog Hrvata i neke Dalmatinke te ga zato posebno i ističemo.
Priča o Marcovu unuku, sinu najstarije kćeri Dominice (Dome), Ljubomiru Vrdoljaku rođenom 1872. godine, prvorođencu Kazimira (činovnik u c.k. konzulatu u Mostaru, te politički pristav u nekoliko gradova širom BiH) zaslužuje poseban osvrt. Ženi se 1897. godine u Pragu barunicom Wilhelminom, pranećakinjom državnika baruna Franza Xavera (III.) von Pillersdorfa, predsjednika Ministarskog vijeća (premijera) Austrijskog Carstva. Ni manje ni više! Ljubomir je uz ujaka Andriju Dall’Eru činovnik u metkovskoj filijali vodeće špediterske kuće u BiH (Speditionsbureau d.b.h. Staatsbahn). Bračni par stanuje u hotelu „Austria“, najprimjerenijem mjestu u Metkoviću za jednu barunicu. U Metkoviću im se 1898. godine rađa prvorođenac Vilhelm Kazimir Kamil Ljubomir (koji je preminuo te iste godine), te je pokopan na groblju sv. Ivana u Metkoviću.
Bankar i redatelj
Ljubomir sudjeluje u društvenom i kulturnom životu Metkovića. Na devetu obljetnicu osnutka Hrvatske neretvanske čitaonice 1900. godine režira tragediju „Posljednji Zrinski“ Higina Dragošića. Po odlasku iz Metkovića Ljubomir radi u bankarstvu. Ispred Živnostenske banke (tada vodeće češke banke iz Praga), izabran je 1907. godine u odbor bečke podružnice Udruženja bankovnih činovnika. Prije Prvog svjetskog rata, sumnjičen je za upletenost u više bankarskih, diplomatskih i špijunskih afera. U međuraću posjećuje majku i sestre u Metkoviću koje i dalje žive u kući u Orašini (danas nepostojeća).
Ivica Dall’Era sin Pave posljednji je muški potomak loze Dall’Era, preminuo je 1989. godine. Nakon očeve smrti, prvo njegova mama Filomena, a kasnije i on nastavljaju obiteljsko poslovanje ugostiteljstva i proizvodnje soda vode i sokova kod obiteljske kuće na desnoj obali Metkovića. Nakon Drugog svjetskog rata bave se proizvodnjom sve do 1962. godine. Danas se njihovi susjedi obitelj Nalis još uvijek bavi proizvodnjom sokova u Metkoviću, te se tako tradicija po kojoj je Metković nekada bio poznat nastavlja i dalje.
Fotografije: iz zbirke Maria Talajića i obiteljska zbirka Višnje Dall’Era i Goran Matovina
Piše: Ante Šunjić / Slobodna Dalmacija
Restoran Milano pripremio je novu ponudu za sve ljubitelje mesnih specijaliteta – mesnu platu „Milano“, bogatu kombinaciju domaćih mesnih delicija i priloga.
Na plati se poslužuju šiš ćevapi, batak bez kosti, vratina i domaći ćevapi, uz pomfrit ploške, pečene šampinjone, kajmak, ajvar, kapulu i domaći kruh.
A najbolja vijest je cijena – samo 12 eura po osobi!
1 of 3
U ponudi su i domaći šiš ćevapi te gurmanska pljeskavica punjena sirom i pancetom, za one koji žele nešto posebno.
Bilo da dolazite na ručak, večeru ili druženje s ekipom, plata „Milano“ nudi bogat izbor okusa po pristupačnoj cijeni.
Mladi čuvari baštine iz KUD-a „Metković“ još su jednom dostojanstveno i s velikim ponosom predstavili bogatu tradiciju i kulturu neretvanskog kraja. Ove su godine sudjelovali na 23. Festivalu dječjeg folklora Hrvatske, održanom u sklopu čuvenih Dječjih Vinkovačkih jeseni.
Nakon što su prošle godine na 22. izdanju festivala osvojili visoko treće mjesto u natjecateljskom dijelu, Metkovci su se u Vinkovce vratili s jednakim entuzijazmom te još jednom ostavili izvrstan dojam i zasluženo pobrali pljesak publike.
Pjesmom i plesom predstavili neretvanski kraj
Djeca su s ponosom izvodila pjesme i plesove neretvanskog kraja uz pratnju mandolinskog orkestra. Pjesmu i ples uvježbala je njihova voditeljica Anđelina Jerković, dok je mandolinski orkestar pripremio Tomislav Herceg.
Osim što je vodila dječju skupinu, Anđelina Jerković održala je i predavanje na seminaru dječjeg folklora „Dječje igre i igre Hrvatske“, namijenjenom odgojiteljima, nastavnicima i voditeljima dječjih folklornih skupina, na temu „Tradicijske dječje igre, pjesme i plesovi neretvanskog kraja“.
Druženje s folklorašima iz cijele Hrvatske
Mlada skupina KUD-a „Metković“ svoju je točku izvela u revijalnom programu, a potom je ponosno koračala i u svečanom mimohodu Dječjih Vinkovačkih jeseni.
Osim samih nastupa, mladi su folkloraši aktivno sudjelovali na tradicijskom druženju „Žablji divani“, gdje su kroz pjesmu i ples poučavali vršnjake iz drugih krajeva Hrvatske plesovima neretvanskog zavičaja, istovremeno učeći korake i običaje ostalih regija.
Uz očuvanje i promoviranje neretvanske baštine, najvrjedniji dio ovakvih putovanja i susreta upravo su druženja te mnoga nova prijateljstva s vršnjacima iz cijele Hrvatske.
1 of 14
Bogato ljeto ispunjeno nastupima
Putovanjem u Vinkovce KUD „Metković“ uspješno je priveo kraju bogatu ljetnu sezonu svojih gostovanja i nastupa. Nakon izrazito emotivnog Završnog koncerta, koji je poslao važnu poruku ljubavi i zajedništva, članovi KUD-a gostovali su u Bjelovaru, Vrgorcu, Zagrebu, Žrnovu, Blatu na Korčuli, Sinju, Zemuniku, Slanom, Dubrovniku te Odžaku (BiH).
Osim toga, članovi KUD-a „Metković“ nastupili su i na važnim događanjima u svome gradu – na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom obilježavanja Dana grada i blagdana sv. Ilije, na kojoj je profesor Vidoslav Bagur dobio nagradu za životno djelo, na Svečanoj akademiji povodom 20. obljetnice Udruge lađarica „Metkovke“, na koncertu kojim je njihov dugogodišnji folkloraš Branko Medak obilježio 20 godina glazbene karijere te na Noći prvaka u organizaciji Udruge lađara „Crni put“.
Također, vrlo uspješno odradili su i tradicionalni koncert „Sjećanje na Olivera“ u sklopu Metkovskog ljeta.
S novim žarom u novu folklornu godinu
Škrinju sjećanja i ovo su ljeto napunili prekrasnim uspomenama, a sada, nakon upisa u novu folklornu godinu, ponosno i s istim žarom nastavljaju čuvati tradiciju svoga neretvanskog kraja.
Zbog radova na vodoopskrbnoj mreži prema Kominskom Ušću, na dijelu Jadranske magistrale bit će uspostavljena posebna regulacija prometa. Gužve se stvaraju i na području Jasenske kod Opuzena gdje se izvode radovi na brani na Neretvi.
Sudionici u prometu pozivaju se na povećan oprez i poštivanje privremene prometne signalizacije tijekom izvođenja radova.
Vozačima se preporučuje da, ako je moguće, prilagode brzinu uvjetima na cesti i računaju na moguće usporavanje prometa na navedenoj dionici.
Radovi će se odvijati uz privremenu regulaciju prometa do njihova završetka.
Tvrtka Studenac podnijela je jučer zahtjev za otvaranje predstečajnog postupka, čime je pokrenut postupak radi uređenja odnosa s vjerovnicima i stvaranja uvjeta za nastavak poslovanja. Predstečajni postupak služi kao mogućnost da se financijske obveze i dugovanja urede kroz dogovor s vjerovnicima, uz istodobno nastojanje da se očuva poslovanje društva.
Iz Studenca su se oglasili priopćenjem u kojem su potvrdili da je podnesen prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka:
„Zbog financijskih problema u ispunjavanju naših obveza i nemogućnosti dogovora o produženju kreditnih aranžmana, podnijeli smo prijedlog za pokretanje predstečajne nagodbe. Očekujemo da će na temelju našeg zahtjeva, u zakonom određenim rokovima, Trgovački sud donijeti formalnu odluku o pokretanju predstečajnog postupka“, piše Index.
„Pokretanje predstečajnog postupka odgovoran je i transparentan korak“
Podnošenje prijedloga za pokretanje predstečajnog postupka odgovoran je i transparentan korak koji poduzimamo kako bismo osigurali financijsku stabilnost, nastavak poslovanja i njegovu dugoročnu održivost.
Nadamo se i očekujemo da ćemo s našim partnerima, dobavljačima i kreditorima kroz ovaj uređeni postupak uspjeti postići nagodbu i usuglasiti se oko provedivog plana restrukturiranja, na dobrobit svih uključenih. Konstruktivan i racionalan pristup svih uključenih strana rezultirat će, vjerujemo, očuvanjem i uspješnim restrukturiranjem poslovanja.
„Radimo na planu restrukturiranja“
Studenac zapošljava više od 7000 ljudi i ima više od 1000 prodajnih mjesta, ne samo u velikim gradovima već i u mnogim malim sredinama diljem zemlje. Očekujući odluku suda o pokretanju predstečajnog postupka, već radimo na planu restrukturiranja.
U međuvremenu nastavljamo s poslovanjem. Naši zaposlenici nastavljaju raditi i obavljati svoje poslove, naše trgovine ostaju otvorene, a proizvodi naših dobavljača dostupni našim potrošačima i sugrađanima.
U Hrvatskoj postoji niz primjera kompanija kojima je uređen zakonski okvir kakav osigurava postupak predstečajne nagodbe dao prostor za postizanje nagodbe i dugoročno održivo restrukturiranje poslovanja te vjerujemo da će i Studenac biti jedna od njih“, poručili su.
Dugovi dobavljačima i zatvaranje trgovina
Zahtjev dolazi nakon višednevnih informacija o ozbiljnim problemima s likvidnošću. Studenac se posljednjih godina snažno širio, uglavnom uz pomoć zaduživanja, a krajem 2025. imao je oko 288,9 milijuna eura bankovnog duga i još 160,5 milijuna eura obveza po zajmovima, odnosno ukupno gotovo 450 milijuna eura.
Tvrtka je u međuvremenu počela zatvarati dio svojih trgovina.
Studenac danas ima mrežu od oko 1400 prodajnih mjesta i više od 7000 zaposlenih, zbog čega bi ishod predstečajnog postupka mogao imati znatan utjecaj na dobavljače, radnike i cijelo maloprodajno tržište.
Studenac je osnovan 1991. godine u Omišu, a 2018. godine preuzeo ga je poljski private equity fond Enterprise Investors. Nakon toga počela je faza brzog širenja i preuzimanja drugih trgovačkih lanaca. Velik dio tog rasta financiran je zaduživanjem.
Tvrtka je 2024. pokušala prikupiti dodatni kapital izlaskom na burzu, ali planirana javna ponuda dionica vrijedna oko 80 milijuna eura nije provedena. Financijski pritisak posljednjih mjeseci postao je sve vidljiviji kroz kašnjenja plaćanja, rast dugova i zatvaranje pojedinih prodajnih mjesta.
RK Metković-Zalmo vraća se na domaći parket u sklopu Paket24 Premijer lige – skupine B. Nakon dva gostovanja, tijesnog poraza u Čakovcu i vrijedne pobjede u Karlovcu, Metkovci u subotu dočekuju ekipu Osijeka.
Bit će to prva domaća utakmica nakon dužeg vremena, a iz kluba pozivaju navijače da ispune tribine Gradske sportske dvorane i podrže momčad u novom prvenstvenom susretu.
RK Metković-Zalmo – Osijek Subota, 26. rujna 2026. u 18:00 sati GSD Metković
Nakon nekoliko stabilnijih dana, četvrtak donosi postupnu promjenu vremena. U Dalmaciji će veći dio dana prevladavati sunčano vrijeme, no poslijepodne će zapuhati jugozapadnjak, a sa sjevera će postupno pristizati sve više oblaka.
Jutarnja temperatura u Dalmaciji bit će od 11 do 16 °C, dok će u unutrašnjosti biti svježije, od 7 do 10 °C. Najviša dnevna temperatura bit će oko 23 °C.
Prema prognozi DHMZ-a, prema večeri i tijekom noći očekuje se sve češća kiša, lokalno uz pljuskove i grmljavinu. Na sjevernom Jadranu očekuje se naglo jačanje bure, koja će ponegdje imati i olujne udare.
U petak prolazno nevrijeme, potom razvedravanje
Kiša će do petka ujutro prestati, najkasnije u unutrašnjosti Dalmacije. U petak su na Jadranu mogući izraženi pljuskovi s grmljavinom, koji će se brzo proširiti prema jugu, a zatim prestati uz jačanje bure.
Za vikend slijedi stabilnije i pretežno sunčano vrijeme. Bura će postupno slabjeti i tijekom dana okretati na sjeverozapadnjak, dok će dnevna temperatura ponovno biti u porastu. Jutra će ostati razmjerno svježa, a ponegdje je moguća i magla.
Opuzenski gradonačelnik Ivan Mataga podnio je Dubrovačko-neretvanskoj županiji zahtjev za proglašenje elementarne nepogode od suše za područje grada Opuzena, na temelju procjene Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda za područje Grada Opuzena.
Na temelju provedene analize raspoloživih podataka, stručne procjene stanja na terenu i usporedbe utvrđenih pokazatelja, Povjerenstvo je zaključilo da se ukupno smanjenje očekivane proizvodnje agruma procjenjuje na najmanje 30 posto.
Utvrđeni postotak predstavlja stručnu procjenu Povjerenstva izrađenu na temelju svih raspoloživih i relevantnih pokazatelja za predmetno područje. Procjena predstavlja osnovu za daljnju obradu i iskazivanje štete sukladno važećim propisima.
Cilj je pomoći proizvođačima agruma
Gradonačelnik Ivan Mataga zahvalio je članovima Povjerenstva na odrađenom poslu, istaknuvši kako je na temelju njihove analize i procjene podnesen zahtjev Županiji za proglašenje elementarne nepogode od suše.
Na ovaj način Grad želi pomoći domaćim proizvođačima agruma koji su pretrpjeli štetu zbog smanjenog prinosa uzrokovanog sušom, ali i zbog drugih problema s kojima se suočavaju na tržištu te sa sredozemnom voćnom muhom.
Za mjere protiv sredozemne voćne muhe 250 eura po hektaru
Gradonačelnik je također naglasio da je, nakon prethodno izrađenog Plana i dopune Plana provedbenih mjera za suzbijanje sredozemne voćne muhe (Ceratitis capitata) u dolini Neretve, u pripremi Sporazum o sufinanciranju provedbe mjera sanitacije prema JLS-ovima u dolini Neretve.
Dio sredstava JLS-ovi, pa tako i Grad Opuzen, putem javnog poziva dodijelit će proizvođačima u približnom iznosu od 250 eura po hektaru za provedbu planiranih mjera.
Grad Opuzen zahvaljuje Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na osiguranju sredstava za borbu protiv sredozemne voćne muhe, čime će se barem djelomično pomoći domaćim proizvođačima agruma u ovoj teškoj situaciji.
Most Metković upozorio je na kriterije prema kojima će se dodjeljivati 30 stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje te zatražio odgovor Grada je li lista prvenstva na temelju koje će se stanovi dodjeljivati još uvijek važeća.
Gradski vijećnik Mosta Nedo Ereš upozorio je da prema Odluci Grada Metkovića svako dijete predškolske dobi ili dijete na redovnom školovanju donosi tri boda, dok podnositelj koji 20 godina neprekidno ima prebivalište u Metkoviću dobiva dodatnih deset bodova.
„Troje djece donosi devet bodova, a dvadeset godina prebivališta deset. To nije moja procjena, nego ono što doslovno piše u Odluci koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Metkovića. U gradu koji se na svakoj svečanoj sjednici hvali demografijom i natalitetom moramo se zapitati kakvu poruku takvi kriteriji šalju mladim obiteljima“, poručio je Ereš.
Prema aktualnoj listi, devet podnositelja koji nemaju nijedno dijete rangirano je ispred obitelji s četvero djece, a petero od njih su samci.
Vrijeme prebivanja u Metkoviću pritom nema gornju granicu u bodovanju pa je jedan od podnositelja po toj osnovi skupio 57 bodova.
„Da bi obitelj isti broj bodova dobila preko djece, trebala bi ih imati devetnaestero. I nije se nikome potkrala pogreška u računu. To je rezultat formule koju smo sami napisali i sami izglasali“, rekao je Ereš.
Most Metković otvorio je i pitanje zašto ove godine nije raspisan novi javni poziv.
U siječnju 2023. na konačnoj listi bilo je 85 podnositelja, dok ih je na pročišćenoj listi danas 41.
U međuvremenu nije izgrađen nijedan stan, a Grad je u ožujku ove godine pročistio postojeću listu umjesto da raspiše novi poziv.
„U međuvremenu su ljudi zasnovali obitelji, dobili djecu i promijenili životne okolnosti. Da je raspisan novi poziv, i oni bi se mogli prijaviti. Ovako za sve mlade metkovske obitelji koje su nastale u protekle četiri godine ovaj program jednostavno ne postoji“, upozorio je Ereš.
Naglasio je da Most ne osporava pravo 30 obitelji koje će dobiti stanove niti traži poništavanje postupka.
„Iskreno mi je drago zbog tih 30 obitelji. Ti ljudi čekaju godinama i zaslužili su svoje. Ali POS stanovi trebali bi prije svega pomoći onima kojima su najpotrebniji, mladim obiteljima i ljudima koji godinama žive kao podstanari. Naši kriteriji to ne rade“, rekao je Ereš.
Na sjednici Gradskog vijeća Erešu je, kako navodi, odgovoreno da se radi o uvjetima APN-a.
Međutim, Zakon o društveno poticanoj stanogradnji propisuje da uvjete, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, ovisno o lokalnim potrebama i prilikama.
Odluku koja se primjenjuje u Metkoviću donijelo je Gradsko vijeće 21. lipnja 2022. godine.
„Pravila su naša. Napisali smo ih mi i izglasali mi. Zato se odgovornost za njih ne može prebacivati na APN“, poručio je Ereš.
Most Metković posebno traži odgovor na pitanje valjanosti postojeće liste. Članak 25. Odluke propisuje da lista prvenstva vrijedi najdulje tri godine od dana njezina utvrđenja. Konačna lista utvrđena je 26. siječnja 2023., a njezin ispravak 16. veljače iste godine. Pročišćena lista utvrđena je 25. ožujka ove godine.
„Pitam gradonačelnika postoji li odluka kojom je lista uredno produžena i gdje je objavljena. To pitanje postavljam prije svega zbog tih 30 obitelji. Ako lista nije važeća, netko tko ne dobije stan može osporavati cijeli postupak, a onda će posljedice snositi upravo ljudi koji godinama čekaju. Bolje je to razjasniti danas nego za dvije godine pred sudom“, rekao je Ereš.
Na listi je 41 podnositelj, a gradi se 30 stanova, što znači da će najmanje 11 podnositelja ostati bez stana.
„Na svakoj svečanoj sjednici govorimo da je Metković grad mladih i da brinemo o obiteljima. Otvorimo onda članak 11. naše Odluke i pogledajmo koliko vrijedi dijete. Pa otvorimo članak 7. i pogledajmo koliko vrijedi to što se netko nije odselio. Neka svatko sam procijeni kome je ovaj grad zapravo namijenjen. Za koga Metković gradi stanove?“, zaključio je Nedo Ereš.
