Za gradnju HE Dabar osigurano je 50 milijuna KM, a kreće i masovna eksproprijacija zemljišta. Projekt ulazi u novu fazu i otvara pitanje posljedica koje bi mogao imati na prirodne resurse i hidrološki sustav Hercegovine.

Profesor Muriz Spahić, eminentni hidrolog, u razgovoru za Dnevni avaz ističe da projekt Gornji horizonti, čiji je dio HE Dabar, predstavlja prevođenje krških voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice.

Korist investitorima

– To je prema međunarodnim standardima inače zabranjeno bez velikih potreba. U ovom slučaju te potrebe nisu važne i nanijet će više štete nego koristi. Donijet će korist investitorima, a ne vidim da će opća društvena zajednica imati veliku korist, koliko će imati štetu – rekao je Spahić.

Gornji horizonti, ističe, obuhvaćaju porječje rijeke Zalomke, koja je na višoj nadmorskoj razini od Dabarskog polja.

– Iz Nevesinjskog polja voda će se podzemnim tunelom prevoditi prema Dabarskom polju, gdje se gradi velika HE kapaciteta 160 MW. Iz Dabarskog polja već je probijen tunel prema Fatničkom polju, gdje je planirana još jedna HE. Odatle se kroz tunel krške vode provlače prema Bilećkom jezeru, čija se voda koristi za proizvodnju struje od 1970-ih godina. Odatle se voda dalje preusmjerava prema Rijeci dubrovačkoj, odnosno Ombli, gdje već postoji jedna HE snage oko 140 MW, a planirana je još jedna koja će raditi na temelju voda koje budu prevedene iz Gornjih horizonata, odnosno iz Neretve prema Trebišnjici – pojasnio je Spahić.

Začepljen ponor

Dodao je da bi tako gornji dio Nevesinjskog polja i ponor Biograd bili zahvaćeni zahvatima kojima bi se ponor zatvorio, a vode koje su ondje ponirale preusmjerile bi se u tunel prema Dabarskom polju. Time bi, tvrdi Spahić, bilo onemogućeno podzemno dotjecanje voda prema vrelima Bune, Bunice i Bregave te dijelom prema Hutovu blatu. Tako bi, kaže, sva voda koja dolazi iz polja istočne Hercegovine bila oduzeta od hidrografskog sustava Neretve.

Prirodni sustav bio bi, kaže Spahić, potpuno zamijenjen umjetnim načinom preusmjeravanja voda iz ponora, što je, prema njegovim riječima, nedopustivo u hidrografskom smislu.

– To je veliki problem jer više neće biti vode na izvorištima Bune, Bunice i Bregave kao što je dosad bilo. Bit će je puno manje, a bojim se da je neće biti nikako – zaključio je Spahić.

Hutovo blato i Bregava

Spahić ističe da je ugroženo i Gornje Hutovo blato, a posebno Bregava.

– Bregava je poseban slučaj. Ona protječe kroz Stolac i tijekom sušnog razdoblja godine gotovo presahne. Sad, u ovakvim vještačkim okvirima, bojim se da je uopće neće biti – kazao je Spahić za Dnevni avaz.