-

SJAJAN USJPEH! Roko Mijić i ženski četverac prvaci Hrvatske

Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.

U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea BunozaLara VolarevićLana BajoLaura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).

Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.

Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.

Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.

Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.

Foto: VK Neretvanski gusar

JEDRENJE | Neretvani preuzeli Hydru i odmah zasjali na regatama

Pod okriljem Jedriličarskog kluba Hydro, na čijem je čelu predsjednik Ivan Grgić, Neretvani su započeli organizirano sudjelovati u službenim jedriličarskim regatama, ostvarujući pritom zapažene rezultate.

Ulaskom u klub, Neretvani su ujedno preuzeli značajnu ulogu u njegovu djelovanju. Hydro danas okuplja tridesetak članova s područja Dubrovnika, Metkovića, Ploča i Sarajeva (Pelješac). Kao dodatni iskorak, nabavili su i sedam metara dugu regatnu jedrilicu, čime su dodatno ojačali svoje natjecateljske kapacitete.

Prošloga tjedna nastupili su na regati Orebić–Dubrovnik, gdje su osvojili prvo mjesto u ukupnom poretku. Iako su se natjecali protiv tri veće i snažnije jedrilice, Neretvani su pokazali iznimnu vještinu u čitanju vjetra i odabiru smjera plovidbe. Konkurencija je bila izuzetno izjednačena – nakon prijeđenih 50 milja razlika među posadama iznosila je tek tri minute.

Za Hydru su na ovoj regati nastupili: Vido Jeramaz, Jozo Rajič, Frane Dugandžić, Oliver Primorac i Damir Lucević.

Ovoga vikenda održavala regata Dubrovnik–Elafiti na kojoj je sudjelovao 36 jedrilica. Nakon dva dana natjecanja, Neretvani su nakon prva dva dana držali prvo mjesto u ukupnom poretku, a današnjom regatom tu to i potvrdili.

Za JK Hydro natupili su: Ivan Grgić (skiper), Vido Jeramaz, Frane Dugandžić, Jozo Rajič, Damir Lucević, Laura Čavala i Maroje Grgić.

Prva pričest u crkvi sv. Nikole

Danas, u nedjelju Dobroga Pastira, u metkovskoj župnoj crkvi sv. Nikole bila je svečana sv. misa na kojoj su djevojčice i dječaci po prvi put primili sv. pričest.

Misno slavlje je predvodio župnik don Davor Bilandžić uz suslavlje don Igora Goleša. Pjevanje je predvodio župni zbor pod ravnanjem s. Marijane Cvitanović.

Danijel Daji Kuzić pobjednik 7. memorijalnog pikado turnira „Marijo Gnječ“

U Krvavcu je održan 7. memorijalni pikado turnir „Marijo Gnječ“ u organizaciji ŠKU Krvavac. Turnir je i ovoga puta okupio velik broj prijatelja i ljubitelja pikada koji su se okupili u znak sjećanja, potvrđujući važnost i značaj ovog memorijala.

Natjecanje je proteklo u izvrsnoj atmosferi, ispunjenoj sportskim duhom, druženjem i emocijama. Ukupno je sudjelovalo 58 natjecatelja, a najuspješniji među njima bio je Danijel Daji Kuzić, koji je zasluženo osvojio prvo mjesto. Drugo mjesto pripalo je Mati Bulumu, dok je treće mjesto osvojio Ivan Krtalić.

Organizatori su uputili veliko hvala svima koji su sudjelovali i doprinijeli realizaciji ovog događaja, uz posebne zahvale Pikado klubu Amigo, Pikado klubu Predolac, Općini Kula Norinska, Mateasu Koleru, obrtu Nikolić (Oprema za vjenčanja i druge svečanosti – iznajmljivanje) te Elektroputniku.

Foto: SKU Krvavac

Mislite da ste sigurni na internetu? Razmislite još jednom

Većina nas svakodnevno koristi internet bez previše razmišljanja. Provjeravamo e-mail, kupujemo online, ulazimo u internet bankarstvo, pregledavamo društvene mreže ili tražimo informacije. Sve to radimo s osjećajem da je sve pod kontrolom. No, stvarnost je malo drugačija, a sigurnost na internetu često je stvar navike i znanja ne same tehnologije.

Problem je u tome što većina korisnika vjeruje da se “loše stvari događaju drugima”. Upravo zato mnogi zanemaruju osnovne korake zaštite.

Nisu sve web stranice iste

Jedan od najčešćih pokazatelja sigurnosti web stranice nalazi se doslovno ispred vaših očiju – u adresnoj traci preglednika. Male razlike u početku URL-a mogu značiti puno više nego što se čini.

Kada stranica koristi https, to znači da je komunikacija između vašeg uređaja i web stranice šifrirana. U praksi, to otežava trećim stranama da presretnu podatke koje šaljete, poput lozinki ili podataka o karticama. Iako to ne znači da je stranica automatski potpuno sigurna, to je osnovni korak bez kojeg se ne bi trebalo koristiti ozbiljnije online usluge.

Unatoč tome, mnogi korisnici i dalje ne obraćaju pažnju na ove detalje, pogotovo kada brzo klikaju na linkove ili pretražuju ponude.

Javne Wi-Fi mreže nisu bezazlene

Besplatan internet u kafićima, hotelima ili trgovačkim centrima danas je standard. No, upravo su takve mreže među najrizičnijim. Kada se spojite na javni Wi-Fi, ne znate tko je sve još na toj mreži niti kakva je njezina razina zaštite.

U takvim situacijama podaci koje šaljete mogu biti izloženiji nego što mislite. To ne znači da će se nešto loše nužno dogoditi, ali rizik postoji, pogotovo ako pristupate osjetljivim računima.

Zbog toga sve više korisnika koristi dodatne alate zaštite, među kojima je i besplatan VPN, koji omogućuje sigurnije povezivanje i dodatno skriva vaše aktivnosti na mreži. Takva rješenja posebno dolaze do izražaja upravo na javnim mrežama.

Koliko podataka zapravo dijelite?

Mnogi ne razmišljaju o tome koliko informacija svakodnevno ostavljaju na internetu. Od pretraživanja i klikova do lokacije i navika kupnje, sve to stvara digitalni profil.

Ti podaci koriste se za personalizaciju sadržaja, ali i za ciljanje oglasa, analizu ponašanja i druge svrhe. Iako to može imati svoje prednosti, postavlja se pitanje gdje je granica između korisnosti i narušavanja privatnosti.

Korisnici koji postanu svjesni tih procesa često počinju tražiti načine kako ograničiti količinu podataka koje dijele.

Najčešće greške koje radimo

Sigurnosni problemi rijetko nastaju zbog jedne velike pogreške. Češće su rezultat niza malih navika koje se ponavljaju:

  • korištenje istih lozinki na više stranica
  • klikanje na sumnjive linkove bez provjere
  • prijava na osjetljive račune putem javnih mreža
  • ignoriranje sigurnosnih upozorenja u pregledniku

Svaka od tih radnji sama po sebi možda ne djeluje opasno, ali u kombinaciji mogu povećati rizik.

Male promjene koje čine razliku

Dobra vijest je da za veću sigurnost nisu potrebne velike promjene. Dovoljno je nekoliko jednostavnih koraka:

  • obraćati pažnju na to koristi li stranica https
  • koristiti različite i jače lozinke
  • izbjegavati unos osjetljivih podataka na nesigurnim mrežama
  • razmisliti o dodatnim alatima zaštite poput VPN-a

Ove navike ne oduzimaju puno vremena, ali mogu značajno smanjiti izloženost riziku.

Sigurnost je stvar svijesti

Tehnologija se stalno razvija, ali isto vrijedi i za prijetnje. Upravo zato sigurnost na internetu nije nešto što se “jednom riješi”, nego proces koji se stalno prilagođava.

Najveći problem nije nedostatak alata, nego nedostatak svijesti. Kada razumijemo kako internet funkcionira i koje rizike nosi, lakše donosimo pametne odluke.

Na kraju, pitanje nije jeste li potpuno sigurni na internetu, nego koliko ste spremni učiniti da povećate svoju sigurnost. Male promjene u načinu korištenja interneta mogu imati velik učinak i to već danas.

Foto: Unsplash

3. NL JUG: Neretva poražena u Omišu, Zagora na plus četiri

Zagora je u najvažnijem dvoboju dana napravila sve što je trebalo — na jednom od najtežih gostovanja sezone, u Zadru, izvukla je preokret i tri boda (1:2). Zadar je poveo golom Jurića u 39. minuti, no Unešićani su odgovorili gotovo trenutno — Rodić je izjednačio u 41., a mladi Grbeša zapečatio pobjedu u 73. minuti. Gosti su u tim trenucima već znali što se događa u Omišu, pa je slavlje bilo dvostruko, piše Dalmatinski nogomet.

A iz Omiša su stigle sjajne vijesti za Zagoru. Neretva je doživjela pravi brodolom — kući se vraća s visokim porazom 3:0. Kuvačić je udario već u 4. minuti, Pezo u 17., a nesretni autogol Pejičića u 50. bio je samo potvrda crnog dana Metkovaca. Zadar – Zagora 1:2 i Omiš – Neretva 3:0 u kombinaciji Unešićanima donose prednost od čak četiri boda. S pet kola do kraja, Zagora čini veliki korak prema naslovu.

U ostalim dvobojima nije bilo uzbuđenja. Hrvatski Vitez uvjerljivo je svladao Vodice 3:0 s dva gola Župana i euro golom Vukadinovića. Val je svladao Šibenik 3:0, a junak je bio Leo Andrić koji je postigao hat-trick. Primorac je kod kuće bio bolji od GOŠK-a Dubrovnik 1919 s 3:1, a Sloga Mravince je na domaćem terenu remizirala s GOŠK-om iz Kaštela 0:0.

Foto: ilustracija

Krizma u Župi sv. Ilije na Dubravici

Danas, tijekom svečane sv. mise u svetištu sv. Ante na Dubravici don Eduard Punda podijelio je krizmu.

Uz krizmatelja su bili župnik fra Denis Šimunović, župni vikar fra Valentino Radaš, đakon fra Josip Brandejs te fra Ante Crnčević, profesor na KBF-u u Zagrebu.

Ukupno 91 djevojka i mladić primili su sakrament potvrde. Misno slavlje uveličao je župni bend Znak Jonin.

NAJAVA! 9. memorijalni biciklistički maraton “Navik on živi ki zgine pošteno” Prevlaka- Vukovar-Ilok 2026.

BK Metković organizira 9. memorijalni biciklistički maraton “Navik on živi ki zgine pošteno” Prevlaka- Vukovar-Ilok 2026. u spomen na 12 ubijenih redarstvenika u Borovu Selu. U 6 dana (od 26. travnja do 2. svibnja 2026.) biciklistička karavana prijeći će 1000 km od rta Oštro na Prevlaci do Iloka, te na taj način simbolično spojiti krajnji jug i istok Hrvatske.

Restoran Milano: Obiteljski ručak nedjeljom – peka s teletinom i krumpirima!

Ponuda u restoranu Milano bez premca – obiteljski ručak: peka s teletinom i krumpirima na jelovniku je nedjeljom, salata i prilozi uključeni su u cijenu.

I ne zaboravite plata Gladne oči, Leskovačka… vrhunski roštilj na drva i pizza iz krušne peći!

Narudžba i rezervacija na: 020/688-888.

Učenici iz Metkovića na svečanom prijamu kod nadbiskupa Zdenka Križića

Svečani prijam za najuspješnije sudionike Vjeronaučne olimpijade upriličen je u četvrtak, 23. travnja, u Dvorani Ivana Pavla II. u Splitu, u organizaciji splitsko-makarskog nadbiskupa Zdenka Križića. Susret je protekao u ozračju radosti i zahvalnosti, a okupio je vjeroučenike i njihove mentore koji su tom prigodom primili priznanja za svoj trud, znanje i postignuća na svim razinama natjecanja.

Program je započeo predstavljanjem najuspješnijih ekipa. U kategoriji osnovnih škola prvo mjesto osvojila je OŠ Blatine-Škrape iz Splita pod vodstvom mentora don Ivana Zovka, drugo mjesto pripalo je OŠ Stjepana Radića iz Metkovića s mentoricom Elenom Jelčić-Sulić, dok je treće mjesto zauzela OŠ Ivan Leko iz Prološca uz mentorstvo Maje Ivanko.

U kategoriji četverogodišnjih srednjih škola najbolja je bila IV. gimnazija „Marko Marulić“ iz Splita s mentorom Nikolom Milanovićem, drugo mjesto osvojila je NKG „don Frane Bulić“ iz Splita s mentoricom Zrinkom Plenković, a treće I. gimnazija iz Splita pod vodstvom mentora Anite Vuletin i Jerka Župe.

Među trogodišnjim srednjim školama posebno se istaknula Srednja škola Metković iz Metkovića pod vodstvom mentorice Rosande Lovrić. Iz Sinja su prijemu prisustvovali i učenici Gimnazije „Dinka Šimunovića“ uz mentorstvo s. Natanaele Radinović.

Sve nazočne srdačno je pozdravila predstojnica Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije Jadranka Garmaz, zahvalivši nadbiskupu na podršci ovom natjecanju i vjeronauku u školama. Istaknula je kako je uspjeh rezultat velikog zalaganja, ali i podsjetila da je, iz kršćanske perspektive, najveća pobjeda ona nad vlastitim slabostima te življenje u skladu s Božjom voljom.

U svom obraćanju nadbiskup Zdenko Križić čestitao je učenicima na postignutim rezultatima, naglasivši da ih doživljava kao svoje suradnike i dio velike crkvene zajednice. Zahvalio je i vjeroučiteljima te predstojnici Katehetskog ureda na njihovom predanom radu u promicanju vjere među mladima.

Nakon dodjele prigodnih darova, sudionici su se okupili na zajedničkom fotografiranju ispred reljefa sv. Ivana Pavla II., a potom su obišli kapelicu sv. Tita. Druženje je nastavljeno u vrtu, a na kraju su vjeroučenici imali priliku razgledati Riznicu splitske katedrale, unutrašnjost prvostolnice te se popeti na zvonik sv. Dujma.

Foto: smn.hr

GI “Za zaštitu prirode Dragovije” reagirala na jučerašnje priopćenje UOTB Dragovija

Nakon što se jučer UOTB Dragovija obratila javnosti vezano uz gradnju sunčane elektrane na Drragoviji, na istu je ispred GI “Za zaštitu prirode Dragovije” Ante Vučić. Izjavu prenosimo u cijelosti:

Iznimno nam je drago vidjeti da nas je UOTB Dragovija podržala u našoj namjeri da selo Dragovija, Ograđ i Podrgrede konačno u 21. stoljeću dobiju električnu energiju. Podsjećamo kako je naša inicijativa još 8. travnja prva javno istupila sa zahtjevom za dovođenje struje u navedena mjesta.

Drago nam je konstatirati da smo potaknuli udrugu, koja postoji još od 2008. godine, na aktivnije djelovanje i njihovo prvo otvoreno pismo u borbi za elektrifikaciju Dragovije, čime su se pridružili građanskom aktivizmu, koji je jedan od temelja civiliziranog društva u zaštiti prirode, odnosno “divljine”, kako je oni nazivaju.

Pozivamo navedenu udrugu da nam se, uz borbu za elektrifikaciju Dragovije, sukladno vlastitim ciljevima pridruži i u borbi za očuvanje prirode. Naime, jedan od ciljeva gore navedene udruge prema njihovom statutu jest: podizanje svijesti o potrebi očuvanja prirodnog okoliša te organiziranje i provođenje aktivnosti u tu svrhu.

Ne krijemo, niti smo ikada krili, da uskoro pokrećemo daljnje aktivnosti, među kojima je i prikupljanje potpisa podrške očuvanju prirode i zabrani izgradnje solarne elektrane na navedenom području. Naglašavamo da sve svoje aktivnosti provodimo sukladno zakonima Republike Hrvatske, uz uvažavanje svih dionika i bez dovođenja u pitanje bilo čijih namjera.

U otvorenom pismu pogrešno je navedeno da studija ima pozitivno mišljenje. Takva interpretacija nije točna. Studija utjecaja na okoliš ne daje odobrenje za projekt, već procjenjuje njegove utjecaje, pri čemu se jasno navodi da će doći do gubitka staništa i promjene prostora.

Ponovno naglašavamo kako ne dovodimo u pitanje elektrifikaciju Dragovije, niti samu tehnologiju, već isključivo lokaciju na kojoj je planiran zahvat.

Izjednačavanje izgradnje solarne elektrane s revitalizacijom sela predstavlja pogrešnu pretpostavku. Takvi projekti ne stvaraju trajna radna mjesta, ne potiču povratak stanovništva, a infrastruktura se razvija primarno za potrebe samog postrojenja.

Elektrifikacija sela kroz ovaj projekt također nije zajamčena. U dostupnoj dokumentaciji ne postoji obveza investitora da osigura elektrifikaciju sela, niti postoji službeni dokument koji to potvrđuje.

Neprihvatljivo je i postavljanje lažne dileme između “divljine” i izgradnje elektrane. Ovo nije pitanje izbora između prirode i razvoja, već pitanje gdje i kako razvijati projekte na način koji najmanje narušava prostor.

Kada govorimo o onima koji su “najizravnije pogođeni”, ne smijemo zaboraviti na zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste te na područja koja imaju međunarodnu zaštitu, uključujući ona obuhvaćena Ramsarskom konvencijom.

Na kraju, upućujemo i jednu ljudsku molbu. Molimo da se ne stvara nepovjerenje prema građanskom aktivizmu niti da se insinuira postojanje “skrivenih” aktera iza inicijative. Bili ste prisutni na javnoj tribini koju smo organizirali, razgovarali ste s nama, upoznali nas i naše stavove, zahtjeve i planirane korake.

Pozivamo vas da nas podržite u očuvanju prirode našeg i vašeg kraja te da zajednički radimo na rješavanju pitanja elektrifikacije Dragovije, Ograđa i Podrgreda. Vjerujemo da uz dobru volju postoji način da se to ostvari bez ugrožavanja prostora.

Zadnje objavljeno