Sjajan uspjeh VK Neretvanski gusar na Prvenstvu Hrvatske u veslanju koje se ovoga vikenda održava na zagrebačkom Jarunu. Za sada su osvojili ukupno 5 odličja od koji su dva zlatna: ženski četverac s kormilarom i Roko Mijić u skifu.
U kategoriji kadetkinja, četverac s kormilarom, Andrea Bunoza, Lara Volarević, Lana Bajo, Laura Mijić i Anja Pokrajac (kormilar) su osvojile prvo mjesto, a u kategoriji stariji kadeti, skif, stazu dugu 500 metara je najbrže izveslao Roko Mijić (2:01,89).
Za pola sekunde je zlato izmaklo Reini Bebić, ona je bila srebrena u kategoriji kadetkinja – skif, brža od nje je bila Nika Cetina (VK Glagoljaš) i to za 47 stotinki.
1 of 5
Srebrene su i kadetkinje Maris Gluščević i Ema Bebić u dvojcu, od njih su za 3,46 sekundi bile brže cure iz VK Arupinum.
Nikola Mijić je u skifu osvojio broncu na 1000m.
Popodne u 17:10 nastupit će seniorka Nataša Šustić.
Velika kamena lavina dogodila se u srijedu ujutro iznad mjesta Gradac, na predjelu Šapašnik. Radi se o biokovskom vrhu visokom 920 metara iznad mora i koji dominira iznad starog sela Zaostrog.
Kako su nam potvrdili planinari iz Planinarskog društva Adrion, kamena lavina bila je vrlo intenzivna. Pretpostavlja se da je lavina posljedica iznimno dugotrajnog kišnog razdoblja koje traje od Božića, a lavini je mogao doprinijeti i jučerašnji potres s epicentrom kod Livna, koji se prilično osjetio i na ovom području, piše Dalmacija danas.
Nekoliko stotina metara
Odlomio se dio litice ispod grebena što je posljedično imalo kamenu lavinu u dužini od nekoliko stotina metara.
Kako nam kažu stanovnici Zaostroga, radi se o području između posljednjih kuća iznad Gradca, na području Grme, u pravcu Šapašnika.
Nesigurne litice
Upravo područjem zahvaćenom lavinom prolazi planinarska staza, a o lavini su izvijestili iz Planinarskog društva Grabovica iz Ploča. Ovo je društvo zbog lavina odgodilo planirani izlet.
“Danas ujutro dogodio se veliki odron na stazi prema Prosiku podno Šapašnika. Zbog kiša i potresa, litice Biokova postale su nesigurne. Dok se situacija ne smiri, preporučujemo svim planinarima da pripaze na sigurnost”, poručili su planinari iz Ploča.
Prema podacima EMSC, večeras je u 21:48 zabilježen potres u području Jadransko more magnitude 3,3 po Richteru. Epicentra je bio nekoliko kilometara južno od otoka Mljeta na dubini od 6 kilometara.
Potres se osjetio i u Neretvanskoj dolini i u susjednoj Hercegovini. – Kratko, ali se dobro osjetilo… Više se čuo, nego osjetio… Baš zatutnjalo, neki su od komentara.
Korizmeno vrijeme ove je godine započelo 18. veljače, na Čistu srijedu ili Pepelnicu, slavljima svetih misa u metkovskim crkvama.
Središnje večernje euharistijsko slavlje u prepunoj župnoj crkvi Crkva sv. Ilije predvodio je župnik fra Denis Šimunović, okružen brojnim ministrantima. U prigodnoj propovijedi vjernike je pozvao na obraćenje, molitvu, post i djela milosrđa kao temeljne odrednice korizmenog hoda.
Nakon homilije uslijedio je obred blagoslova pepela, a sam čin pepeljavanja obavljen je na završetku svete mise, kao snažan simbol pokore i prolaznosti zemaljskog života.
Liturgijsko pjevanje animirao je Veliki mješoviti zbor, pridonijevši svečanom i sabranom ozračju slavlja.
Uoči večernje mise vjernici su izmolili devetnicu i krunicu u čast sv. Josipa, koje je predvodio đakon fra Josip Brandejs, čime je zajednička priprava za početak korizme započela u molitvenom duhu.
U preventivno-represivnoj akciji koju su noćas, 17./18. veljače, proveli policijski službenici Policijske postaje Ston, a koja je bila usmjerena na najteže prometne prekršaje kolokvijalno nazvane četiri ubojice u prometu, čak pet osoba sankcionirano je zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola.
Izdvajamo slučaj 44-godišnjeg državljanina RH kojem je tijekom prometne kontrole na Mljetu izmjerena koncentracija alkohola u krvi od 1,84 g/kg.
Vozač je isključen iz prometa i doveden u prostorije policije gdje je zadržan do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 1320,00 eura.
Nadalje, jutros, oko 9,20 sati, tijekom redovne kontrole prometa, isti policijski službenici su u mjestu Orebić zatekli hrvatskog državljanina u dobi od 32 godine koji je vozilom upravljao bez korištenja sigurnosnog pojasa i pod utjecajem alkohola od 2,29 promila.
Vozač je isključen iz prometa i doveden u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega će biti prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 1.450,00 eura.
Podsjećamo:
Upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i droga težak je prekršaj, a novčane kazne rastu ovisno o izmjerenoj količini alkohola u krvi pa su kazne u rasponu od 90 do 2.650,00 eura, a za razinu alkohola iznad 1,5 promila propisana je i kazna zatvora u trajanju do 60 dana.
Odbijanje testiranja na alkohol i droge je kažnjivo!
Kažnjivo je odbijanje vozača u prometu da se podvrgnu ispitivanju prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina i to novčanom kaznom od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana, a moguće je i provođenje mjere privremenog oduzimanja vozila ukoliko se radi o recidivistu u činjenju prekršaja.
Sigurnosni pojasevi jedan su od elemenata zaštite vozača i putnika u motornim vozilima, namijenjeni zaštiti osoba prilikom sudara i iznenadnog zaustavljanja vozila. U trenutku prometne nesreće, funkcija sigurnosnog pojasa je zadržavanje vozača i putnika u sjedištima te time sprječava udare tijelom o unutrašnje dijelove vozila i ispadanje iz vozila. Novčana kazna za ne korištenje sigurnosnog pojasa iznosi 130,00 eura.
Nepropisnom uporabom mobitela i drugih uređaja sigurno upravljanje vozilom postaje ozbiljno narušeno i rizično. Naime, vozači koji koriste mobitel nemaju dobar pregled prometne situacije ispred sebe, misli im nisu usmjerene na promet, što u kombinaciji s ne držanjem obje ruke na volanu produžava reakciju na neočekivane događaje u prometu.
Novčana kazna za nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje iznosi 130,00 eura, objavila je PU dubrovačko-neretvanska
Još jedne maškare su za nama, u duhu pokladne tradicije Marko Krnjeval je žrtvovan za sve nedaće koje su nas pogodile u prošloj godini, jednostavno: Kriv je!
Čitajući presudu na koju nije bilo moguće uložiti žalbu, sudac pokladnog suda je nabrajao puno toga, spomenuo je puno ljudi i sudbina, tko to sve može nabrojiti…
Uglavnom, nitko mu nije prigovorio, pa ni Marko Krnjeval kojega su u povorci odnijeli na Malu rivu i spalili, a sve je pratila Gradska glazba i znatiželjna publika.
Gotovo 7 kilometara važne dionice državne ceste na samom jugu Hrvatske, između mosta u Rogotinu i benzinske crpke u Opuzenu, u jako je lošem stanju i treba rekonstrukciju. No, prije samog postupka, moralo se provjeriti traži li zahvat provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš. Ovaj mjesec, nadležno ministarstvo radovima je dalo zeleno svjetlo. Stoga mogu krenuti zamjena kolničkog zastora i drugi zahvati kojima će se riješiti loše stanje ceste i odvodnje, objavio je portal Bauštela.hr.
Rekonstrukcija državne ceste D8, poznatije kao Jadranska magistrala, u dolini Neretve, trebala je dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Za dionicu planiranog zahvata Rogotin-Opuzen, na području Grada Ploča, Ministarstvo je donijelo rješenje 13. siječnja 2026. Temeljem Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti prirode i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, ministarstvo je prosudilo da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliša, a nositelj projekta su, naravno, Hrvatske ceste (HC).
Od mosta do benzinske
Prema Elaboratu iz 2025. godine, zahvat je planiran u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na administrativnom području Grada Ploča. Dionica državne ceste DC8 proteže se od mosta Rogotin do područja prije benzinske crpke INA u Opuzenu, u rasponu od približno km 7+000 do km 13+900, odnosno ukupne je duljine od oko 6,9 kilometara. Cesta je uglavnom izvedena na nasipu koji ima funkciju zaštite okolnog područja od poplava.
Postojeći kolnik širine je između 7,0 i 7,5 metara, a njegovo stanje ocijenjeno je vrlo lošim, s izraženim mrežastim pukotinama, udubljenjima, naborima i kolotrazima u kojima se zadržava oborinska voda, što predstavlja sigurnosni rizik za promet. Odvodnja se trenutačno odvija poprečnim nagibom kolnika prema rubovima, nakon čega voda preko bankina otječe u uzdužni oborinski kanal ili na okolni teren.
– U poprečnom profilu cesta se sastoji od kolnika s rubnim trakama, betonske pasice, rigola, bankina promjenjive širine te djelomično izgrađenog nogostupa kod autobusnih stajališta. Raskrižja su uglavnom neuređena i neadekvatna, a duž dionice prisutan je i velik broj neprikladno uređenih prilaza poljoprivrednim parcelama i objektima, dok se u cestovnom pojasu povremeno odvija i prodaja poljoprivrednih proizvoda na prilagođenim ili neuređenim površinama, stoji u opisu postojećeg stanja.
Planirana rekonstrukcija projektirana je na postojećoj trasi, pri čemu se osovina nove ceste postavlja po sredini postojeće prometnice, bez značajnih izmjena tlocrta i nivelete jer su horizontalni elementi ocijenjeni dobrima. U zadanoj trasi planirano je uklopiti postojeći asfalt na početku i kraju zahvata. Predviđene su korekcije uzdužnih i poprečnih nagiba, poboljšanje križanja i prilaza te izgradnja sporedne ceste na većem dijelu trase, ponajprije s desne strane, kako bi se objedinili brojni postojeći priključci. Veća raskrižja, uključujući ulaz za Ušće i prilaze poljoprivrednim parcelama, bit će preprojektirana uz dodavanje lijevih skretača i uređenje priključaka kao nekanaliziranih raskrižja.
Bez procjene utjecaja na okoliš
Postupak je pokrenut na zahtjev HC-a od 28. studenoga 2024., uz koji je priložen Elaborat zaštite okoliša izrađen u studenome 2024., a dopunjen u srpnju 2025. godine. O zahtjevu je javnost informirana objavom na internetskim stranicama Ministarstva u ožujku 2025., a tijekom postupka zatražena su i mišljenja nadležnih tijela, uključujući Upravu za zaštitu prirode, Upravu vodnoga gospodarstva i zaštite mora, Dubrovačko-neretvansku županiju i Grad Ploče.
Nakon provedenog postupka, utvrđeno je da za rekonstrukciju dionice DC 8 nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, kao ni glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Naravno, uz primjenu svih potrebnih mjera zaštite okoliša.
Mjere uključuju odabir asfaltnih materijala prilagodljivih na povećanje temperature, organizaciju radova izvan razdoblja visokih vodostaja na poplavnim područjima, projektiranje rasvjete s usmjerenim i ekološkim svjetiljkama te maksimalnu zaštitu vrijedne vegetacije južno od trase, uz nadomjestak u slučaju uklanjanja. Ministarstvo je pritom uvažilo mišljenja nadležnih tijela koja su ocijenila da Elaborat obrađuje ključna pitanja upravljanja vodama i zaštite prirode te da zahvat, uz propisane mjere, nema značajan negativan utjecaj na okoliš. Rješenje vrijedi dvije godine od izvršnosti, uz mogućnost jednokratnog produljenja, a prestaje važiti ako se u tom roku ne zatraži lokacijska dozvola ili drugi odgovarajući akt, objavio je portal Bauštela.hr.
Pepelnicom ili Čistom srijedom započinje korizma (četrdesetodnevnica), odnosno vrijeme od 40 dana posebnog oblika pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva (smrt, ukop i uskrsnuće Kristovo).
Sam naziv korizma potječe iz latinskog jezika, od korijena riječi quadragesima što bi značilo četrdesetdnevnica. Za pripravno vrijeme uoči najvećeg kršćanskog blagdana izabrano je 40 dana po uzoru na Isusov 40-dnevni boravak u pustinji, koliko je proveo i Mojsije na Sinaju, i Ilija na putu do Horebu, a ponekad se simbolično uspoređuje i s 40 godina koliko su Židovi lutali pustinjom.
Simbolika Pepelnice
Prvi dan korizme je Čista srijeda ili Pepelnica koju tako nazivamo zbog posipanja vjernika pepelom na svetim misama. Običaj je to koji se ustalio krajem 11.stoljeća.
Pepeo kojim se vjernici posipaju ili im se pepelom križa čelo dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice, a na takav su način svečani Kristov ulazak u Jeruzalem i klicanje naroda, kao i početak Kristove muke, koje slavimo na Cvjetnicu, posipanjem pepela na Čistu srijedu svojevrsni podsjetnik na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost sudjelovati svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u toj Kristovoj žrtvi. Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru, poniznost i spremnost na novi život, a upravo nas na to podsjećaju riječi: Obratite se i vjerujte evanđelju!, dok nas formula starijih obrednika (Sjeti se, čovječe da si prah…!) podsjeća na našu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se u punoj poniznosti podložimo Bogu, svome Stvoritelju.
Kako Pepelnica uvijek pada u srijedu i kako je riječ o pozivu na unutrašnje čišćenje, jasno je zašto se naziva i Čista srijeda.
Post i nemrs
Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.
Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso (obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi). Naglasak je, dakle, na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.
Post obvezuje sve vjernike katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve katolike koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.
Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.
Nakon što je prošle nedjelje odgođeno zbog lošega vremena, HPD Gledavac u ovu nedjelju, 22. veljače 2026., organizira uspon na Babinu gomilu u znak sjećanja na našega prerano preminuloga sugrađanina i planinara Ljudevita Brečića Ljudu.
Plan izleta:
u 8 sati okupljanje kod groblja u Desnama
jedna grupa će ići preko Šišina, a druga od crkve sv. Nikole, sasanak na vrhu
na vrhu hrana i piće iz ruksaka, druženje i fotografiranje, gradele će biti spremne za sve one koji žele nešto ispeći
povratak prema dogovoru.
– Dođite, obnovimo priče i sjećanja na Ljudin široki osmijeh i strast za planinarenjem, a posebno ljubav prema ovom vrhu. Vidimo se i nadamo se da ce biti vedro, poručuju iz HPD Gledavac.
Danas oko 17 sati i 30 minuta dogodio se potres s epicentrom u Livanjskom polju koji se osjetio i u Neretvanskoj dolini.
Prema informacijama EMSC-a, potres je bio magnitude 4,4 po Richteru s epicentrom na području Bosne i Hercegovine, oko 51 km sjeveroistočno od Splita te 9 km zapadno-jugozapadno od Livna, na dubini od oko 10 kilometara
Potres se snažno osjetio i jasno čuo na području Dalmacije i zapadne Hrecegovine. Za sada još nisu poznati detalji o eventualnoj šteti.
Zove u ponedjeljak navečer prijatelj iz Trpnja Miki Jurić, prekaljeni ratnik, dragovoljac Domovinskog rata, priču započinje Braco Ćosić, novinar Slobodne Dalmacije.
– Prijatelju, savjest mi neće biti čista ako ti ovo ne kažem, a ima razloga da to objavi i naša Slobodna Dalmacija. I u ratu i sada u slobodi volim junake i junaštvo, posebno ako se radi o našoj mladeži. Dat ću ti broj i nazovi jednoga hrabrog Trpanjca, mladog studenta, koji je u subotu navečer uz svoje prijatelje spasio jedan ljudski život. Kako ovdje nemamo nekoga da bi tu vijest plasirao i da ona bude vodilja i drugima, molim te, učini nešto – reče nam Miki…
Dalje nije trebao puno govoriti. Dobili smo broj mobitela toga studenta te čuli istinitu priču s lijepim završetkom, koja je u subotu navečer digla Trpanj na noge.
Zove u ponedjeljak navečer prijatelj iz Trpnja Miki Jurić, prekaljeni ratnik, dragovoljac Domovinskog rata.
– Prijatelju, savjest mi neće biti čista ako ti ovo ne kažem, a ima razloga da to objavi i naša Slobodna Dalmacija. I u ratu i sada u slobodi volim junake i junaštvo, posebno ako se radi o našoj mladeži. Dat ću ti broj i nazovi jednoga hrabrog Trpanjca, mladog studenta, koji je u subotu navečer uz svoje prijatelje spasio jedan ljudski život. Kako ovdje nemamo nekoga da bi tu vijest plasirao i da ona bude vodilja i drugima, molim te, učini nešto – reče nam Miki…
Dalje nije trebao puno govoriti. Dobili smo broj mobitela toga studenta te čuli istinitu priču s lijepim završetkom, koja je u subotu navečer digla Trpanj na noge.
– Da, zovem se Vinko Milinović, student sam četvrte godine nautike u Dubrovniku. Sa svojim prijateljima imali smo tu na “Faraonovu” igralištu jednu kup nogometnu utakmicu i poslije sam s djevojkom i nekoliko prijatelja otišao doma. Gledali smo neku utakmicu engleske lige kada mi je u našu grupu pristigla vijest kako se jedna naša starija sumještanka udaljila od kuće i kako je pokrenuta potraga za njom. Bilo je to nešto oko 20 sati, padala ja jaka kiša. Čuli smo kako su u potrazi i naši vatrogasci, naši mještani i nije bilo dvojbe da nas nekoliko Trpanjaca i dva prijatelja iz Orebića ostavimo udobnost gledanja televizije i krenemo u potragu.
Znao sam da je postarija gospođa Mira Bauman često šetala prema crkvi sv. Roka, na jednom od naših trpanjskih brežuljaka. Kada je naša skupina došla na tu lokaciju, doznali smo da je ona već pročešljana od strane naših sumještana, tako da smo se razdvojili, pa smo krenuli po dvoje u potragu. Moj prijatelj Anton Orhanović iz Orebića i ja već smo bili i kod njezine kuće te doznali da je nema već dva i pol sata. Kiša je padala još jače i svaki je trenutak bio važan za tu staricu. Nešto me vuklo opet prema crkvi sv. Roka bez obzira što smo znali da su prije nas tu tražili naši vatrogasci i mještani. Jedina rasvjeta bila nam je svjetiljka naša dva mobitela.
Ovaj put kod crkve smo ugledali njezina psa. To je bio već dobar znak. Smirili smo ga, on je lajao na nas, pa smo polako pogledali preko jedne ograde. Zvali smo prijatelje i vatrogasce da smo naišli na njezina psa. I pas nas dovede do te ograde, a dolje niže ispod, na jedno tri-četiri metra, čujemo šuškanje granja, jer gospođa, budući da slabo govori, javljala nam se samo rukama, pokušavajući nam nešto reći. Moj prijatelj i ja svijetlili smo mobitelom, ali zbog jake kiše i mraka može vam se svašta pričiniti. I vidjeli smo gospođu Miru pokislu kako leži na nekim granama. Odmah sam zvao Olivera iz naših vatrogasaca i ostale spasioce. Baš je bila na vrlo nezgodnom mjestu da ju je zaista bilo teško pronaći. Bilo je to negdje oko 20.25. Poslije je došla Hitna pomoć i sada znamo da je gospođa Mira bila u bolnici, uz neznatne ozljede od grana, ništa ozbiljnije… Eto, ne bih sada pripisivao tolike zasluge nama dvojici, njezin pas odigrao je glavnu ulogu, ali i taj naš instinkt da ponovno pročešljamo taj dio terena, jer po onakvoj kiši i nevremenu ne znam što bi se dogodilo s našom starom sumještankom – govori nam mladi Trpanjac Vinko Milinović.
