Matea Gutić, učenica OGŠ Metković, osvojila je Prvu nagradu (96,50 bodova) i Nagradu za najbolju izvedbu zadane skladbe na prestižnom Međunarodnom natjecanju Mladi virtuoz koje organizira GŠ Pavla Markovca u Zagrebu.
Matea će nastupiti u nedjelju na završnom koncertu najuspješnijih natjecatelja na kojem će izvesti Etidu br. 2 D. Palanovića i Koncert za violinu i orkestar u C-duru, op. 48 1. stavak D. Kabaljevskog.
Mateina mentorica je prof. Irena Kaleb.
– Matei je korepetirao maestralni Domagoj Guščić kojem se ovim putom zahvaljujemo na suradnji, poručuju iz OGŠ Metković.
Matejin nastup možete pogledati na You Tube kanalu natjecanja (od 40. min.).
Natjecanje Mladi virtuozi, Zagreb, utemeljeno je 1994. godine u Glazbenoj školi Pavla Markovca na inicijativu profesorice Jelice Kuzmin pod imenom Etide i skale za ruke male. Natjecanje se od 1998. godine nazivalo Međunarodno natjecanje Etide i skale, a od 2014. je dobilo i današnji naziv – Mladi virtuozi, Zagreb. Prvotno zamišljeno kao školsko natjecanje za učenike klavira osnovnih glazbenih škola u Zagrebačkoj županiji, natjecanje ubrzo prerasta te okvire te mu se već sljedeće godine pridružuju i violinisti. Od tada se natjecanje odvija svake godine, naizmjenično za klaviriste i violiniste. Godine 1996. povećava se broj kategorija, proširuju dobne granice natjecatelja i tehnički zahtjevi, te natjecanje postaje međunarodno.
Posebnost natjecanja je natjecateljski program koji, uz ostalo, obuhvaća obveznu izvedbu etide-studije hrvatskog skladatelja namjenski pisane za svako natjecanje. Svake se godine tiskaju i notna izdanja zadanih skladbi.
Na svetkovinu Gospe Lurdske, u utorak, 11. veljače u Bijelom Viru bila je proslava blagdana nebeske zaštitnice župe i 50. obljetnice posvete župne crkve.
Središnje misno slavlje u 10 sati predslavio je dekan Neretvanskog dekanata, don Davor Bilandžić.
Večernju svetu misu u 17 sati predslavio je don Nedjeljko Kešina, umirovljeni svećenik.
Proslavi je prethodila tijekom koje su sv. mise predvodilii don Damir Bistrić, bjelovirski župnik don Stipe Jerković i don Igor Goleš.
U povodu jučerašnjeg obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, jednog od najvažnijih dana u kalendaru informacijske sigurnosti, koji se svake godine obilježava drugog dana, u drugom tjednu, drugog mjeseca – veljače, policijski službenici Policijske postaje Metković održali su predavanje učenicima Srednje poljoprivredno i tehničke škole u Opuzenu.
Kao uvod u predavanje učenici su testirani o svjesnosti svoje sigurnosti na internetu kroz deset pitanja, na temelju čega su mogli dobiti sliku o tome koliko sigurno koriste internet i društvene mreže. Kroz predavanje je prikazano kako mnogi nisu uvijek svjesni svih opasnosti koje vrebaju na internetu, a koje mogu imati ozbiljne posljedice.
Učenici su tijekom edukacije imali priliku doznati koji su najčešći oblici internetskih prijevara: cyberbullying (online nasilje), krađa identiteta, neprimjereni ili opasni sadržaj, lažni profili i prijevare. Učenicima su podijeljeni i letci o savjetima za sigurno korištenje interneta, posebno društvenih mreža.
Dan sigurnijeg interneta obilježava se u oko 200 zemalja na svim kontinentima i doseže milijune ljudi diljem svijeta, a ima za cilj podići svijest o novonastalim izazovima u pogledu sigurnosti na internetu.
Koristimo priliku građanima uputiti nekoliko savjeta kako se zaštititi na internetu:
budite oprezni jer sve što zvuči predobro da bilo istinito, obično nije istinito;
nemojte davati svoje osobne podatke putem nepoznatih telefonskih poziva ili neprovjerenih internetskih stranica;
ako smatrate da ste prevareni, dojavite policiji putem telefona ili maila ili dođite direktno u najbližu policijsku postaju;
nemojte brisati digitalne tragove kako bi policija došla do počinitelja.
No to nije sve! Puno korisnih savjeta o instalaciji raznih aplikacija, zlonamjernim softverima, internetskoj sigurnosti doma, sigurnom radu na daljinu možete pronaći na internetskoj stranici Web heroj.
U gradskoj vijećnici Grada Opuzena održana je prezentacija projekta Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Neretve. Projekt su predstavili predstavnici Hrvatskog telekoma i tvrtke Konektor kao izvođača radova.
Župan Nikola Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako je projekte razvoja infrastrukture za širokopojasni internet Dubrovačko-neretvanska županija pokrenula prije desetak godina ističući njihovu važnost.
‘Kao što znamo, za dubrovačko područje ovakav projekt je pri kraju, evo krećemo i ovdje u Neretvi te se nadamo da će uskoro krenuti i projekt za područje otoka i poluotoka Pelješca. Pristup internetu ujedno je i poticaj razvoju’, rekao je župan.
Rok za realizaciju ovog projekta, koji obuhvaća oko 60 kilometara nove infrastrukture u svim jedinicama lokalne samouprave na neretvanskom području, je lipanj 2026., a vrijedan je oko pet milijuna eura. Nositelj projekta je Grad Opuzen, dok su projektni partneri gradovi Metković i Ploče te općine Zažablje, Pojezerje, Sivno i Kula Norinska.
Uz domaćina, gradonačelnika Opuzena Ivana Matagu, predstavljanju su nazočili i predstavnici ostalih jedinica lokalne samouprave.
HPD Gledavac u nedjelju, 16. veljače 2025, organizira uspon na Babinu Gomilu u znak sjećanja na našega prerano preminuloga sugrađanina i planinara Ljudevita Brečića Ljudu.
Plan izleta:
U 8 sati okupljanje ispred stare robne kuće u Metkoviću ili u 8:30 doći kod kapele svetog Nikole (Desne) (polazišna točka uspona)
na vrhu hrana i piće iz ruksaka, druženje i fotografiranje
gradele će biti spremne za sve one koji žele nešto ispeći
Za povratak će se formirati dvije grupe, jedna se spušta na Šišin ,a druga na mjesto polazišta, kapela svetog Nikole.
S obzirom da je vremenska prognoza za nedjelju upitna, konačna objava o izletu bit će u petak kasno navečer.
Muškarac u dobi od 23 godine s područja Sisačko-moslavačke županije uhićen je u jutarnjim satima u ponedjeljak, 10. veljače, na području Dubrovnika.
Radi se o muškarcu za kojeg se operativnim radom policijskih službenika Odjela kriminaliteta droga došlo do saznanja da kroz dulji vremenski period prodaje marihuanu i kokain maloljetnim osobama, odnosno osobama koje su u vrijeme kupnje imale 17 godina.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako im je navedenu drogu prodavao u razdoblju od rujna 2023. g. do studenog 2024. g.
Marihuanu je prodavao u količinama od 10 do 25 grama za iznos od oko 40 eura za 10 grama, dok je kokain prodavao u manjim količinama za iznose od 100 eura po gramu.
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni je, uz kaznenu prijavu, zbog sumnje da je počinio produljeno kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, doveden pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a potom i sudcu istrage koji mu je odredio istražni zatvor.
Osumnjičenog muškarca je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska i u studenom prošle godine kazneno prijavila za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama. Naime, tada je pretragom njegovog stana pronađeno preko 83,8 grama kokaina i gotovo 300 grama marihuane, digitalna vaga i više od 3 tisuće eura protupravno stečene imovinske koristi.
U godini u kojoj se obilježava 150 godina kazališnog života u Metkoviću prenosimo tekst Anđele Vidović, doktorandice na Filozofskom fakultetu u Osijeku, objavljen u zborniku radova Prvih 600 godina Metkovića, u kojem autorica na analitički način obrađuje temu metkovskog kazališnog života.
Metkovski kazališni krvotok ili kako na bogatoj tradiciji izgraditi budućnost
Jedinu sveobuhvatnu studiju metkovskog kazališnog života, koja obuhvaća sad već 147 godina kazališnog amaterizma, napisao je povjesničar Ivan Jurić. Njegov ”Kazališni život u Metković 1875 – 2008” ne ulazi u teatrološke analize bilo repertoara, bilo povijesnih silnica i skretanja, nego na jednom mjestu istraživaču podastire vrijedne putokaze. Pažljivijem čitatelju oni služe poput kronike uspona i padova kulturnog života u gradu, koji posebno kad je riječ o kazalištu, izrasta oko hotelskih ili pozornica kasina i kockarnica. Ambicija rada nije prepričati čitavu povijest našeg kazališta, ona je uostalom dostupna u monografiji i sjećanjima mnogih naših sugrađana, nego zapravo ukazati na najblistavije trenutke te povijesti kako bismo osvijestili ne samo važnost kazališta u životu jednog grada, nego i osvijestili što se događa kad je jedini sadržaj praznina popodneva u ispijanjima kava. Isprva je i kazališno djelovanje bilo upravo to, dokolica, diletantska zabava, a s razvojem u mnogim sredinama postupno i nerijetko podrugljivi te hrabri prokazivač narodnih mana i vrlina. Ukratko, nimalo bezazleni društveno-politički komentator. Kazališna tradicija Metkovića nije tu nikakva iznimka, osim što zadnjih godina uz povremena buđenja ipak stagnira. U prvome redu kad je riječ o gostovanjima bez obzira je li riječ o dramskom programu ili gostovanjima predstava za djecu i mlade.
Kazališna je tradicija kao i u ostatku Hrvatske začeta s djelovanjem narodnih čitaonica. Godine 1873. osnovana je Narodna čitaonica Neretvanska, a već dvije godine kasnije unutar nje se osniva kazališna sekcija čije je djelovanje nažalost nezabilježeno. Iako je tijekom godina kazališna sekcija mijenjala imena, a kontinuitet je bio krhak poput lutke na koncu, kazališni diletantizam bio je kontinuirano prisutan. Kazalište određuje prostor, pa su tako prve zabilježene predstave nastale zbog izgradnje pozornice u hotelu ”Austria”, u devedesetim godinama 19. stoljeća. Igrane su prigodničarski poput održavanja maškara ili plesa. Zanimljivo, igran je prvi pučki igrokaz Josipa Freudenreicha, ”Graničari'”, premijerno izveden u Zagrebu 1857. Komad nastao pod snažnim utjecajem bečke pučke komedije, prije svega Johanna Nepomuka Nestroya, pohvalio je tad i naš prvi kazališni kritičar, Dimitrije Demeter ”Istina je, da izraz nije posvud baš narodan, da ima komad duljina i da je gdje gdje pokoja dosjetka odviše krupna, ali je svakako općinstvu pribavio ugodnu večernu zabavu” (prema Senker: 1984: 10). Prvi se put na našoj pozornici nakon Držića i Brezovačkog čuo izvorni narodni govor. Izvedene su još popularne povijesne tragedije ”Kraljević Radovan” Ide Fürst i ”Posljednji Zrinjski” Higina Dragošića (koji će MAK poslije i obnoviti). Izvođene predstave najavljuje postupno osamostaljivanje, ali i uobičajenu ranu okrenutost pučkim igrokazima.
Općenito povijest metkovskih diletanata ili amatera obilježena je ne samo nužnim kontekstom, nego i borbom za prostor, kao što je uostalom bio slučaj s većinom hrvatskih družina. Iako je postojala dvorana 1933., a poslije i scena u dvorani hotela ”Zagreb”, za koju je zaslužan Cvjetko Pavlović, prekid djelovanja tijekom dvaju svjetskih ratova, požari i neimaština, otežavali su profesionalizaciju i održavanje kontinuiteta. Nacrti za samostalan prostor, današnje Gradsko kulturno središte Metković u kojem je održan stručno-znanstveni skup ”Metković 600 godina”, pojavili su se i prije Drugog svjetskog rata. Imena su se mijenjala iz ”Sokolskog ” u ”Narodni dom”, a sama zgrada završena je nakon silnih napora 1977. Stipe Šuvar prerezao je vrpcu. Ideja da se u poraću kazalište ”na brzinu” profesionalizira ima svoje prethodnike u međuratnom razdoblju, u knjižicama i uputama Ljubomira Marakovića i Aleksandra Freudenreciha, zagrebačkog arhitekta koji je projektirao buduću metkovsku pozornicu i gledalište. Njih dvojica nisu mogli biti različitiji, no slagali su se u jednom – pučko kazalište važan je dio narodnog života, odnosno nacionalnog kulturnog identiteta. Pučki teatar kakav su oni zamišljali uz Mesarića i Senečića održavao se od 1950-ih u dijelu razgranatog i strašno poticanog kazališnog amaterizma uglavnom u manjim gradovima i na selu.
Upravo se na toj tzv. ”nestručnoj pozornici” odvijala ”svečana igra monumentalnog karaktera” prvo u režija Drage Bušića i Ivice Gluščevića, a kasnije u njihovih nasljednika od Marija Miszmera, Matka Brljevića do profesionalnih gostujućih redatelja poput Dražena Ferenčine ili Radovana Marčića. Ono što je posebno zanimljivo upravo su ambiciozni početci gdje je i granica između amaterizma i profesionalizma najviše zamućena – naime od 1945. pa do najuspješnije sezone 1948./49. tad još bez dvorane u Metkoviću igrali su Gogolja, Cankara, Nušića, Držića, Jožu Horvata, Steriju Popovića, Čapeka, Tucića. S ”Ljubovnicima” gostuju u Zagrebu. Bitna im je bila scenografija i kostimografija. Svega nekoliko godina poslije javlja se jedna od najvažnijih i najzanimljivijih inicijativa u gradu s nepostojećom lutkarskom tradicijom. Nastavnik Živan Bjelovučić pokreće radionicu kazališta lutaka u sklopu osnovne škole te se 1953. događa i prva premijera, ”Dugonja, Trbonja i Vidonja”. Predratna i poratna uspješnica Mladena Širole nastala je 1936. prema češkoj narodnoj pripovijetci koju je objavio Karel Jaromír Erben, a u hrvatskim je lutkarskim kazalištima mnogo puta izvođena i nagrađivana. Radionica se na neko vrijeme gasi da bi bila ponovno pokrenuta na prijelazu iz 1957. u 1958., izrađuju se ginjoli, lutke koje se navlače kao rukavica s tri prsta. Već 1960. postavljen je lutkarski ”Dundo Maroje”. Šezdesetih godina prošlog stoljeća učenici Magica i Bernard Čupić te Hrvoje Šakota izrađuju lutke i gledaju lutkarske predstave, dok su današnja djeca sretna ako u Metkoviću pogledaju pokoju gostujuću generičku ili amatersku inačicu ”Maše i medvjeda”.
Amateri zbog spomenute borbe za prostor, nedostatka infrastrukture, nerazumijevanja politike koje je rak-rana svih kulturnih politika, ali i smjene generacije od 1955. do 1981. praktički prestaju s radom. Kad se napokon vraćaju igraju Nušića, Katunarića, Hadžića, Raosa, Ayckbourna, Feydeaua, Dušana Kovačevića. Gostuju antologijski Bourekov ”Hamlet”, splitski HNK, Teatar u gostima i mnogi drugi. Javljaju se i prvi domaći kritičari poput nastavnice Ivanke Ujdur, poslije će o MAK-u pisati Jakša Fiamengo i Anatolij Kudrjavcev, nimalo neobična pojava u vremenu gdje su se pisali kritički osvrti i o primjerice, radiodramskom stvaralaštvu. S Domovinskim ratom i poraćem kazalište ulazi u novu fazu – religioznu, nabožnu, prigodničarsku, uglavnom oslonjenu na komedije. Uz radijske igre, obnove određenih starih predstava, mjesto nalaze Ivo Brešan i Jolanda Tudor (njezin ”Jedan je Bog”, obilježava moju generaciju i odrastanje na prijelazu devedesetih u dvijetisućite). O kaotičnosti tih vremena svjedoče ponovno gostovanja – dok u Gavelli 1997. gostuje MAK, to se kazalište istodobno potiho odriče Ivice Vidovića. Na pozornici tadašnjeg Doma kulture gostuju predstave Ivice Boban, Renea Medvešeka, Georgija Para, Nenni Delmestre, Durbešića… Imena koja su od 2010. sve rjeđa, prepuštena inicijativama i financijama pojedinih institucionalnih ili komercijalnih kazališta koja su dovoljno jaka da rade isključivo putujuće predstave, kao što je bio slučaj s gostovanjem ”Bella figure” Yasmine Reza u režiji Borisa Liješevića te produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu 2016.
Nekadašnji entuzijazam i pokretačku silu pojedinaca zamijenila je inercija, ali i velika promjena u strukturi stanovništva. Istiskivanje dramskih programa iz školskih kurikula postavio je Lidrano kao usamljenika u kreativnim susretima mladeži. Uspjesi na tom natjecanju posljedično su potaknuli i jednog od talentiranijih mladih dramaturga i redatelja, Ivana Penovića (koji je pohađao Gimnaziju Metković), da iz kulturno nepoticajne i inertne sredine oblikuje osebujan kazališni jezik te potvrdi sad već uvrijeđenu tezu o stihijskom razvoju kulture u našim sredinama. Tu su još glumica Josipa Anković (odnedavno članica ansambla Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh) i redatelj Dražen Krešić (Hrvatsko narodno kazalište Varaždin, Teatar &TD, Lisinski). Zavidan ili malen broj, ovisno kamo naginjemo, optimizmu ili pesimizmu. Smatramo li kulturnu politiku, ili nekadašnju pogrdno nazivanu društvenu nadogradnju, važnim dijelom života naših sugrađana, neophodnu u prvome redu kad se osvrćemo na najmlađe koji su zbog sve manje kulturne razmjene zakinuti za mnoge, razvojno važne elemente kazališta od lutkarstva, kazališta sjena, neverbalnog kazališta do dječjih mjuzikala. Povijest MAK-a nije važna u smislu zadovoljenja crtice sudjelovanja na amaterskim smotrama. Nije isključivo važna kad smo s pravom ponosni na nagradu za najbolju glumicu Manuele Šiljeg Malezija u predstavi ”Da nije ljubavi” Petra Slovinića i režiji Radovana Marčića na 63. Festivalu amaterskih kazališta Hrvatske. Ona je kao i u prošlosti most između amaterizma i profesionalizma, života i kazališta. MAK-ova borba za prostor ispisuje kulturnu povijest grada. Tu je da nas podsjeti i obvezuje što sve propuštamo kad kontinuitet kazališnog djelovanja uzmemo zdravo za gotovo oblikujući polivalentne kulturne prostore. Zaboravljajući njihove prvotne namjene brišemo vrijedna mjesta memorije. Ne odgajamo generacije, živimo praznije. Sjediti u gledalištu Gradskog kulturnog središta Metkovića znači biti dijelom iste one Freudenrecihove vizije koja je oblikovala blokove centra Zagreba, kao i mnoge domove kulture u Hrvatskoj. Znači biti dijelom nečeg što je veće od nas samih.
Potres magnitude 5,2 pogodio je područje Dalmacije. Prema prvim informacijama epicentar je 13 km od Posedarja. Potres se jako osjetio u Splitu i na širem području Zadra, a osjetio se i u Dolini Neretve.
Prema prvim informacijama potres se dogodio u 18.43 na zadarskom području jačine 5,2 po Richteru na dubini od 10 kilometara.
U organizaciji Gradskoga društva Crvenoga križa Metković jučer je u Dnevnoj bolnici Metković održana prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi.
U akciji je prikupljeno 40 doza krvi, a pristupilo je i devet novih darivatelja. Prikupljena krv namijenjena je Odjelu za transfuziju Opće bolnice Dubrovnik.
Hrvatsko narodno kazalište Zadar gostuje u Gradskom kulturnom središtu Metković s predstavom ‘Laž’ autora Floriana Zellera. Predstava je na rasporedu u srijedu, 12. veljače s početkom u 19:30, a ulaz je slobodan.
Režiju i adaptaciju predstave potpisuje renomirana redateljica Nenni Delmestre, a tekst je prevela Ursula Burger. Uloge tumače Alen Liverić, Tamara Šoletić, Dominik Karakašić i Mia Zara Burčul. Scenografiju, kostimografiju i odabir glazbe potpisuje Lina Vengoechea, oblikovatelj svjetla je Galen Matulina, a inspicijent predstave Mimi Zadarski.
Ne propustite ovu kazališnu poslasticu- intrigantnu priču o ljudskim odnosima u kojemu ništa nije onako kako se čini. Ova inteligentna komedija s dramskim elementima donosi vam istinu koja je sve, samo ne očekivana.
O predstavi:
Bračni par je pozvao na večeru drugi bračni par, svoje najbolje prijatelje. Ali stvari se kompliciraju jer supruga iz prvog bračnog para vjeruje da je ugledala supruga svoje prijateljice kako ljubi drugu ženu na ulici. Želi otkazati večeru jer osjeća da svojoj prijateljici mora reći istinu. Međutim, muž je pokušava uvjeriti da je u životu ponekad potrebno izreći laž ili sakriti istinu kao znak ljubavi te se nema smisla petljati u tuđe živote. Ta se etička dilema ubrzo pretvara u labirint prijevara, istina i laži u kojem više nitko ne zna tko koga vara i s kim, jesu li njih četvero zapravo vjerni ili nevjerni svojim partnerima.
Hoće li se labirint laži raspetljati? Hoće li bračni parovi nastaviti zajedničke živote i hoće li njihovo prijateljstvo opstati unatoč “izdajama”?
Predstava ‘Laž’ dio je programa obilježavanja 150 godina kazališnoga života u Metkoviću.
Dan sigurnijeg interneta obilježava se u oko 200 zemalja na svim kontinentima i doseže milijune ljudi diljem svijeta, a ima za cilj podići svijest o novonastalim izazovima u pogledu sigurnosti na internetu.
Slika: DNŽ
