-

3. HNL JUG: Neretva nije uspjela, Splićani su iz Metkovića odnijeli sva tri boda

Odigravanjem zaostaloga 17. kola danas je bez gledatelja počelo natjecanje u 3. HNL jug. NK Neretva je Iza Vage ugostila RNK Split koji je na kraju slavio 2:3.

Prvo poluvrijeme je pripalo gostima koji su poveli već u 4. minuti golom Primorca glavom kojega je iz kornera idealno poslužio Alavez. Neretva u prvih pola sata nije zaprijetila Splićanima za koje Gale u 30. minuti postigao drugo gol. Opet je glavnu ulogu odigrao Alvez. U kontri je pretrčao pedesetak metara, zaobišao golmana Kozinu te nesebično poslužio Galu.

Neretva je prednost Splićana smanjila u 36. minuti preko Okića, silovitim udarcem s dvanaest metara.

U drugom dijelu Neretvini igrači se bude i bivaju konkretniji. U 59. minuti su uspjeli izjednačiti, strijelac je bio Radoš koji je nakon ubačaja skrenuo loptu u gol.

U zadnjih desetak minuta susreta obje su momčadi imale priliku za vodstvo. Prvo je Neretva propustila svoju u 83. minuti. Marić je idealno ubacio, ali je Jerković neometan pucao visoko preko gola. Tri minute kasnije Splićani su bili uspješniji. Grešku domaće obrane iskoristio je Tomičić, izbio je sam pred Kozinu i zabio za pobjedu Splićana.

Rezultati današnjih utakmica:

  • NERETVA – SPLIT 2:3(Okić, Radoš // Primorac, Alvarez, Tomičić)
  • ZAGORA – OSK 6:2 (Barada, Lukić, Petranić, Gabrić, Mihanović ag, Rodić // Kuliš, Barać)
  • VODICE – GOŠK DUBROVNIK 2:2 (N.Marić 11m, Matić ag // Smrdelj, Cicijelj)

Foto: Arhiva

HRT: Luka Ploče, nova ulazna ruta droge u Hrvatsku?! Nabavlja se mobilni rendgen…

Dubrovačko-neretvanska policija već godinama vodi borbu protiv krijumčarenja droge. U posljednjih deset godina imala je više od 5600 zapljena. Posljednja od njih je velika zapljena u luci Ploče. Ekipa HRT-a provjerila je postaje li ta luka nova ulazna ruta droge u Hrvatsku.

U kontejteru koji je u Hrvatsku stigao iz Južne Amerike policija je pronašla više od 72 kilograma kokaina, vrijednog između 50 i 70 milijuna kuna. Druga je to velika zapljena droge u dolini Neretve u posljednjih nekoliko mjeseci. Za razliku od ostalih zapljena, ovu su pratila i uhićenja. Sav teret koji stiže u luku Ploče kontrolira carina, a ona je povezana s ostalim službama RH i EU-a.

– Krijumčarima su uglavnom zanimljive te luke. S obzirom na položaj luke Ploče, blizinu granice s BIH za daljnje distribucijske kanale. Vjerojatno je na neki način i pogodna za to. Mi se trudimo da ih u tome onemogućimo, kaže Zoran Tikvica, voditelj Službe kriminalističke policije PU dubrovačko-neretvanske.

Stiže mobilni rengen vrijedan 2 milijuna dolara

Sav kontejenerski promet s drugih kontinenata prema Europskoj uniji, najprije se prijavljuje u luke u Italiji, Grčkoj ili Malti, gdje ulazi u sustav, pretovaruje se na manje brodove, takozvane “fidere” i ide prema drugim lukama. U luci Ploče tako najmanje 24 sata ranije znaju koji teret dolazi i otkuda.

Kontrole u luci carinicima će uskoro olakšati novi uređaj. U završnoj fazi je isporuka ranije ugovorenog mobilnog rendgenskog uređaja vrijednosti 2 milijuna dolara, ističe predstavnica Carinskog ureda Ploče Ivanka Božić.

U Hrvatsku ušlo više od tone kokaina?

Krijumčari većinom biraju kontejnerski promet, a njega je teško u cijelosti pregledati. Stručnjak za kriminalistiku smatra da se otkrije samo 10 posto od ukupne količine droge koja dođe u Hrvatsku.

– Što je pošiljka veća, u njoj je lakše sakriti krijumčarenu robu. Ako je nešto rijeđe, veća je mogućnost da će se pregledati i kontrolirati. Ako je ovdje uhvaćeno nekakvih 70-tak kila, to znači da je u međuvremenu u Hrvatsku ušlo više od tone – zasigurno, objašnjava kriminalist Željko Cvrtila. Fizički je nemoguće, dodaje Zoran Tikvica, pregledati i nadzirati sve što dolazi. Promet je velik, ali nadzor usmjerite na teret ovisno o saznanjima.

Velike zapljene i uhićenja ipak na neko vrijeme zaustave krijumčare. Tako je nakon zapljene 340 kilograma marihuane na graničnom prijelazu Karasovići nakratko prekinut južni krak balkanske rute.

Video prilog HTV-a možete pogledati  OVDJE.

Autor: Vicko Dragojević/Dnevnik/HRT

Granična policija pretragom vozila pronašla 36 kg marihuane

Policijski službenici Postaje granične policije Gruda, u suradnji s djelatnicima carine, pretragom vozila pronašli su ukupno 36 kg i 350 g marihuane.

U poslijepodnevnim jutarnjim satima jučer, 12. ožujka, ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići pristupilo je osobno vozilo srpskih nacionalnih oznaka u kojem su se nalazili dvojica državljana Srbije u dobi od 27 godina.

Tijekom obavljanja granične kontrole posumnjalo se na krijumčarenje opijata pri čemu je na prisutnost droge u vozilu reagirao i službeni policijski pas za detekciju droga Lily zbog čega je od nadležnog odvjetništva i sudca istrage zatražen nalog za pretragu vozila.

Policijski službenici Postaje granične policije Gruda, u suradnji s djelatnicima carine, pretragom vozila pronašli su ukupno 36 kg i 350 g marihuane. Droga je bila parkirana u 73 paketa, a pronađena je u posebno izrađenom prostoru ispod sjedala vozača i suvozača. Također je utvrđeno da su na osobno vozilo kojim su pristupili graničnoj kontroli stavili ne pripadajuće registarske pločice.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, kao i kazneno djelo krivotvorenja isprava, dvojica srpskih državljana će tijekom današnjeg dana, uz kaznene prijave, biti predati pritvorskom nadzorniku PU dubrovačko-neretvanske.

U Metkoviću se danas cijepilo 300 osoba protiv COVID-a

Dom zdravlja Metković, uz podršku epidemiološke službe Metković, je po treći put proveo masovno cijepljenje na posebno organiziranom punktu. Prošlog vikenda to je bilo u Opuzenu, a danas u u gimnazijskoj sportskoj dvorani u Metkoviću.

Cjepivom AstraZeneca cijepilo se ukupno 300 osoba.

– Danas se na punktu u sportskoj dvorani u Metkoviću tražila doza više, bilo je jako malo odustajanja i nadamo se da će nam tako i ostati. Strah kod ljudi postoji i to je neminovno ali uz stručno i profesionalno osoblje svi strahovi se prebrode. Svakako su dobrobiti puno veće nego samo odbijanje te mi kao zdravstvene organizacije želimo pridonijeti u što bržem izlasku iz ‘novog normalnog’ i zaštiti našeg pučanstva. – kažu u DZ Metković.

Do sada se na punktovima u Metkoviću i Opuzenu s Pfizer BionTech i AstraZeneca cjepivom cijepilo ukupno 900 osoba (prva doza).

Naglašavamo da se u ordinacijama liječnika obiteljske medicine također cijepe pacijenti sa cjepivom kada dođe u manjoj količini u kojima se jednako koriste i Pfizerova, AstraZenecina i Modernina cjepiva.

Naručivanje na cijepljenje provodi se isključivo kod liječnika obiteljske medicine koji sukladno pristiglim dozama cjepiva poziva prijavljene pacijente na određeni termin. Velik teret je upravo na ordinacijama obiteljske medicine koji ulažu velik trud i dio svoga vremena na reduciranje popisa koji su poprilično veliki. Interes za cijepljenje je velik i doista su prisutna velika nastojanja cijepljenja po prioritetnim skupinama.

STOŽER: U Županiji 55, a u Metkoviću 10 novozaraženih

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 55 novih slučajeva zaraze koronavirusom (28 utvrđeno brzim antigenskim testom).

Radi se o 25 osoba iz Dubrovnika, deset iz Metkovića, osam iz Župe dubrovačke, četiri iz Konavala, tri iz Korčule, dvije iz Orebića te po jednoj iz Opuzena, Ploča i Stona.

Ukupno je zaraženo 26 muških i 29 ženskih osoba, a 36 ih ima utvrđenu epidemiološku vezu.
Preminule su dvije muške osobe: jedna iz Dubrovnika (rođ. 1935.) i jedna iz Župe dubrovačke (rođ. 1949.).

Izliječeno je 59 osoba: 23 iz Dubrovnika, 22 iz Konavala, 13 iz Župe dubrovačke te jedna iz Metkovića.

U posljednja 24 sata obrađena su 324 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 48 719 uzoraka.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno je aktivno 705 slučajeva zaraze koronavirusom, od čega na širem području Dubrovnika njih 594 (Dubrovnik 315, Konavle 129, Župa dubrovačka 128, Dubrovačko primorje 15 te Ston sedam slučajeva).

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 61 osoba pozitivna na koronavirus. Sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, od čega je šest na invanzivnoj ventilaciji.

U samoizolaciji je 1099 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su tri kršenja mjere samoizolacije (dva na granici). Od početka pandemije zabilježeno je ukupno 471 kršenje mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Novac na žiro i tekućim računima sada je popularniji od oročene štednje

Visoka kunska likvidnost banaka uz niske kamatne stope na oročenu štednju potaknut će štednju po viđenju, ocjenjuju analitičari Raiffeisen banke (RBA) komentirajući HNB-ove podatke o depozitima kod poslovnih banaka.

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem siječnja ove godine iznosili su 329,5 milijardi kuna, čime je usporio njihov rast na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj zabilježena stagnacija.

Rast na kraju siječnja iznosio je 27,6 milijardi kuna, prilikom čega je zabilježeno usporavanje s 9,4 posto na 9,1 posto na godišnjoj razini te je nastavljen pozitivan trend godišnjih kretanja prisutan od kraja 2011. godine.

S druge strane, godišnji rast je prije svega bio potaknut rastom depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu, dok su štedni i oročeni depoziti porasli u značajno manjoj mjeri.

Naime, uz porast na mjesečnoj razini od 1,2 posto ili 1,5 milijardi kuna, depozitni je novac u siječnju iznosio 127,8 milijardi kuna, što je u ukupnim depozitima udio od 38,8 posto.

Godišnja stopa rasta je na kraju siječnja ubrzala na 20,5 posto, s 18,9 posto u prosincu, a depozitni novac je u apsolutnim iznosima porastao za 21,8 milijardi kuna.

Zašto hrvatska Vlada želi oslabiti medije?

Hrvatska Vlada priprema za drugo čitanje novi Zakon o elektroničkim medijima. Javna rasprava o njemu do sada je uglavnom bila koncentrirana na pitanje komentara čitatelja na web portalima. Izdavači su dovedeni u poziciju da moraju birati između cenzuriranja komentara ili preuzimanja odgovornosti za njih i plaćanja eventualnih kaznih. Ali ovaj prijedlog zakona otvara i pitanje poslovnog opstanka medija u Hrvatskoj. Dva su tu posebno problematična područja – kažnjavanje uspješnosti i sprječavanje vertikalne integracije, donosi N1

U prvom, Zakon zaključuje da će onaj medij koji dosegne godišnju prosječnu gledanost ili slušanost od 45% postati dominantan i narušiti medijski pluralizam. Kako i zašto automatizmom mediji postaju narušavatelji, ne objašnjava se. Ne definira se ni tko će i na koji način mjeriti rezultate o kojima ovise tako drakonske ocjene, niti se razmatraju puno razmjernije metode kojima se može osigurati sloboda medija i pratiti poslovanje nekog medija. Ali se zato propisuje da takav uspješan medij neće moći dobiti novu dodatnu koncesiju niti širiti poslovanje novim proizvodima.

Drugi je problem vertikalna integracija, koju Zakon i dalje brani u potpunosti, i to jednom jedinom rečenicom: “Operator koji obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog ili radijskog programa ne može biti nakladnik televizije i ili radija te pružatelj medijskih usluga…” Samo četiri članice EU ograničavaju ovakvu vrstu integracije, ali ni one to ne rade ovako, u potpunosti. To su Mađarska, Slovenija, Grčka i Austrija, no ni one to ne brane u potpunosti. Pitanje je što se ovakvim potezom može postići po pitanju pluralizma medija a da se ne bi moglo postići drugim i uobičajenim propisima koji mogu jamčiti uređivačku neovisnost i tehnološku neutralnost, odnosno dostupnost tehnološke usluge svima.

No ono što se ovime sigurno postiže jest ograničavanje poslovanja medija i njihovih izdavača koje nije u skladu sa standardima EU, ali i vezivanje utega za nogu medijima koji su izloženi globalnoj konkurenciji lišenoj takvih ograničenja. Tehnološka pravila igre stalno se i nepredvidivo mijenjaju i ovakva zakonska rješenja mogu samo ugroziti uspješnost medija, objavio je N1.

U iščekivanju drugog čitanja ovog Zakona nameće se zato pitanje za Vladu Republike Hrvatske – jesu li svjesni da na ovaj način, suprotno svojim izjavama, zapravo oslabljuju medije i čine ih ranjivima, smanjuju pluralizam medija i ograničavaju medijske slobode?

Božo Petrov je kandidat za župana dubrovačko – neretvanskog

Božo Petrov, predsjednik MOST-a kandidat je za župana dubrovačko – neretvanskog na nadolazećim lokalnim izborima. Svoju kandidaturu istaknuo je na Facebook profilu.

“Kandidiram se za župana Dubrovačko-neretvanske županije!”, napisao je Božo Petrov.

Osim Petrova (Most) i aktualnog župana Nikole Dobroslavića (HDZ), kandidaturu za dubrovačko-neretvanskog župana potvrdio je i Marko Giljača (Srđ je Grad), a najavili su je Terezina Orlić (Dubrovački demokratski sabor) i Roko Tolić (nezavisni).

30 posto Hrvata danas je odbilo cijepljenje

NAKON što je deset zemalja u posljednja dva dana objavilo da privremeno obustavlja cijepljenje cjepivom AstraZenece protiv covida-19, danas je velik broj ljudi u Hrvatskoj odbio cijepiti se navedenim cjepivom, piše Index.hr.

“Otprilike 30 posto ljudi u cijeloj Hrvatskoj je, kako sam se čula s kolegama iz cijele zemlje, danas odbilo doći na zakazani termin za cijepljenje AstraZenecom. Ono što sam čula od kolega, kao i što sam vidjela u svojoj ordinaciji, ljudi su se jako prepali. Dio pacijenata naručenih za danas otkazao je dolazak na cijepljenje, a oni kojima smo ga ponudili nakon što su ovi otkazali, također su odbili cijepljenje AstraZenecom”, rekla je za Index dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Navodi kako su pacijenti i prije ovog privremenog obustavljanja cijepljenja u drugim zemljama imali puno pitanja o AstraZeneci, no da su ipak na kraju dolazili cijepiti se.

“Ljudi su i prije imali dvojbe, ali bi ipak došli”

“Imali su dvojbe, ali ipak bi došli. Danas masovno odbijaju. Nastala je baš jedna teška situacija u praksi. Normalno je da su ljudi zbunjeni i preplašeni, naše krovne institucije bi trebale bolje iskomunicirati situaciju s AstraZenecinim cjepivom prema javnosti i pacijentima. Pri tome mislim na HALMED, HZJZ, Ministarstvo zdravstva i HZZO. Očito je da ljudima nije dovoljno jasno što je s tim cjepivom čim se toliko boje cijepiti. Ove bi institucije trebale u više medija i više puta objaviti konkretne informacije o stanju s tim cjepivom”, objasnila je dr. Ban Toskić.

Navodi kako su obiteljski liječnici stavljeni u dosta nelagodan položaj.

“Mi nemamo informacije koje ćemo cjepivo dobiti, kad i u kolikoj količini će nam stići, i to nas stavlja u dosta nezgodan položaj jer se nalazimo na prvoj liniji komunikacije s pacijentima. Postoji opasnost da i jedini snosimo posljedice tužbi ljutite djece pacijenata, jer mi smo kao cjepitelji jedina odgovorna osoba ako pacijentima nešto bude, a istovremeno nemamo utjecaja na to koje ćemo cjepivo dobiti. Mi se moramo držati službenih smjernica, ne možemo sad odbiti cijepljenje AstraZenecom temeljem odluka drugih država. U problematičnoj smo situaciji jer ako ne cijepimo pacijente tim cjepivom koje smo dobili, onda smo krivi, a ako ih cijepimo, opet možemo biti krivi. Bilo bi krajnje korektno prema nama i pacijentima da se intenzivno obavještava javnost o novonastaloj situaciji s AstraZenecom”, smatra dr. Ban Toskić.

Dr. Ban Toskić: U velikim smo problemima

Navodi i kako je problem što u većini županija nema mobilnih timova za cijepljenje po kućama za nepokretne i slabo pokretne pacijente.

Posebno ih, kaže, zabrinjavaju informacije koje pristižu do njih da će liječnici morati sami ići po kućama i cijepiti pacijente.

“To u ovim okolnostima ne dolazi u obzir. Da cjepitelj sam dolazi i riskira neki nepovoljni ishod, nema šanse. Mi trebamo imati timove koji su opremljeni za slučaj neke alergijske reakcije i da mogu odmah pružiti prvu pomoć pacijentu. Isto tako, iznimno je važno poštivati pravila hladnog transporta cjepiva, prenositi ga u hladnjaku, a to može samo mobilni tim, a ne da pojedinac ide sa svojom torbicom i javnim prijevozom ili u svom automobilu bez frižidera i ičega. I što ako tad dođe do neželjenog događaja, onda optužite liječnika da nije adekvatno transportirao cjepivo. Puno je tu problema. Iskreno, nevjerojatno je da do danas nisu osnovani mobilni timovi u svim gradovima i županijama, a cijepljenje traje već tri mjeseca”, kazala nam je dr. Ban Toskić.

O cijepljenju smo razgovarali s obiteljskom liječnicom dr. Tanjom Pekez koja je rekla da će idući tjedan vidjeti kako će se odvijati situacija s cijepljenjem, no da je zasad sve išlo dobro u njenoj ordinaciji.

Liječnica opisala kako je dosad išlo cijepljenje

“Zasad je bilo dobro, s obzirom na to da smo sestra i ja uložile jako puno vremena i truda. Za 42 prva pacijenta smo sestra i ja potrošile 8 sati, od određivanja tko će biti pozvan, pa smo ih sve nazvali, pa smo uputile pozive rezervnim pacijentima jer su neki pozvani odustali, onda je krenulo cijepljenje. Što se tiče daljnje situacije s cijepljenjem, nitko ne može znati kako će se stvari odvijati jer je sve postalo stvar politike. Naime, nije se vodilo računa o Brexitu kada nam je Velika Britanija pokupila ogromnu količinu cjepiva, pa eksplozija tvornice cjepiva u Indiji. Onda je tu i pitanje ulaska ruskog i eventualno kineskog cjepiva na europsko tržište. Znači, predviđanja oko cijepljenja su više u domeni politike i to su trebali predvidjeti političari, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj EU, i koordinirati se”, kazala nam je dr. Pekez.

Navodi i kako su se pacijenti počeli više interesirati za cijepljenje nakon što su u medije izašle informacije o tome tko se sve preko reda cijepio, ali ne zna kako će se stvari odvijati nakon najnovijih događanja u EU.

“Za kraj bih samo dodala kako mislim da smo zbog mentalnog zdravlja mladih i srednje generacije trebali prvo njih cijepiti, tako bi imali veću slobodu kretanja. I trebalo bi konačno početi sankcionirati neodgovarajuće ponašanje”, kazala nam je.

Podsjetimo, devet europskih zemalja i Tajland obustavili su cijepljenje AstraZenecom jer je zabilježeno više slučajeva problema s grušanjem krvi nakon cijepljenja te dva smrtna slučaja u Italiji i po jedan u Danskoj i Austriji.

Evo tko je sve obustavio cijepljenje

Danska, Norveška i Island privremeno su obustavili cijepljenje AstraZenecom, dok su Italija i Austrija iz predostrožnosti prestale koristiti određene serije tog cjepiva. Obustave u Italiji i Austriji uključuju različite serije cjepiva – u Austriji to je serija ABV5300, a u Italiji ABV2856. Estonija, Latvija, Litva i Luksemburg obustavili su korištenje serije koju je obustavila i Austrija. Tajland je također objavio da obustavlja cijepljenje AstraZenecom.

Danas je na konferenciji za medije Krunoslav Capak, šef HZJZ-a, komentirao situaciju s AstraZenecom.

Hrvati opet mogu u susjednoj državi kupiti robe do 2200 kuna bez da plate PDV

Nakon odluke da žitelji pograničnih područja Hrvatske mogu uvesti samo robe u vrijednosti do 300 kuna (75 KM) kupljene u BiH umjesto dosadašnjih 2200 kuna po osobi (550 KM), reagirali su mnogi, koji su svoje probleme iznijeli Zvonku Milasu, državnom tajniku za Hrvate izvan RH. I reakcija je uspjela. Stvari su vraćene na staro, piše Večernji list BiH.

Bez alkohola, duhana…

Iz Udruge gospodarstvenika Posušje objasnili su za Večernji list što se konkretno događalo proteklih mjeseci i što se dogovorilo s obzirom na niz različitih informacija koje su se pojavljivale.

– Kupac iz Splita, primjerice, mogao je i do sada kupiti robe, osim alkohola, duhana, prehrambenih i ostalih proizvoda koji su posebno navedeni u pravilniku, u vrijednosti do 2200 kuna i uvesti u Hrvatsku bez plaćanja PDV-a i to nije bilo sporno. Problem je nastao kada je na snagu stupio novi pravilnik o oslobađanju PDV-a pri uvozu robe u RH u osobnoj prtljazi i primjeni toga pravilnika na carini na osobe koje imaju uobičajeno mjesto stanovanja u pograničnim zonama u BiH i RH. Zbog toga Imoćani nisu mogli robu kupljenu u Posušju i Grudama u vrijednosti iznad 300 kuna uvesti u Hrvatsku bez plaćanja PDV-a, a nisu mogli ni Posušani niti Goričani. Ravnatelj Carinske uprave Republike Hrvatske Hrvoje Čović rekao je kako svi oni koji ulaze u RH preko graničnih prijelaza, koji nisu pogranični, mogu uvoziti robu u osobnoj prtljazi u vrijednosti do 2200 kuna – kazali su, između ostalog, iz Udruge koja se još jednom pokazala kao važna pokretačka snaga gospodarstva ne samo općine u kojoj djeluju već i šire. Trgovine u blizini granice, mogu odahnuti.

Trgovci čekaju bolje dane

– I ovako smo prisiljeni zatvarati te smanjiti obujam posla i proizvoda dok se nešto konkretno ne dogodi s granicama, a da je ovo ostalo na snazi, to bi bio zadnji čavao u lijes. Ovako čekamo bolje dane. Nadamo se boljoj zdravstvenoj situaciji, idemo i prema ljepšim danima, a onda možda i ova pošast bude iza nas. Gledajući prema ranijim pandemijama, dvije godine su neki okvir trajanja pa se nadamo kako će tako i ova priča završiti – govori nam jedan od trgovaca koji posljednjih mjeseci zbrajaju minuse zbog aktualne situacije.

U pograničnim područjima Hrvatske, pak, zadovoljni su što se sve vratilo na staro, ali Mate iz Imotskoga priča nam kako postoje i brojne nelogičnosti koje treba riješiti.

– Meso i mlijeko te proizvode od mesa i mlijeka ne mogu kupiti u BiH i prevesti u RH, a s Farskih Otoka, Grenlanda i Islanda mogu – 10 kg. I to, zamislite, piše u pravilniku. Mogli su napisati tisuću kilograma mesa besplatno s Farskih Otoka, ja bih ga radije kupovao i plaćao u Hercegovini. Zatim, dopušten je uvoz dva kilograma meda i jaja po osobi. To je smiješno i te se stvari moraju što prije mijenjati – zaključuje sugovornik, ali pozdravlja činjenicu da se vratilo sve na staro barem kad je mogućnost potrošnje do 550 KM u BiH i unos tih proizvoda u Hrvatsku.

Nada se i kraju pandemije te ulasku BiH u Europsku uniju kako problemi o kojima se sada priča više ne bi zauzimali mjesto u javnom prostoru.

Zadnje objavljeno