Ove godine se obilježava 150 godina kazališnog života u Metkoviću: od 1875.i Sekcija kazališnih amatera u sastavu Narodne čitaonice pa do Metkovskoga amaterskoga kazališta.
Proslavu će obilježiti niz aktivnosti i to od subote, 8. veljače do subote, 15, veljače.
Bogat program obilježavanja predstavljen je sinoć na konferenciji za medije na kojoj su govorili predsjednica MAK-a Željka Bulić, autor i redatelj umjetničkoga dijela programa Goran Matić, dugogodišnji članovi MAK-a Manuela Šiljeg Maležija,Jure Talajić i prof. Marija Tomić Veraja.
Program se sastoji od izložbe fotografija, različitih predstava te svečane akademije, a važno je istaknuti kako je ulaz za svako događanje slobodan!
Proslava 150. obljetnice kazališnoga života u Metkoviću trajat će tijekom cijele godine. Tako će krajem godine biti predstavljena i knjiga o kazališnome životu u Metkoviću koju za MAK priprema prof. Marija Tomić Veraja. Knjiga će obuhvatiti rad i djelovanje Metkovskoga amaterskog kazališta od 2008./2009. godine do 2025. godine na temelju dokumenata, fotografija, izvadaka iz novina i s mrežnih stranica te plakata. Uz uvodnu riječ i predgovor, sadržavat će i kratki presjek monografije prof. Jurića koji je obuhvatio kazališni život u Metkoviću do 2008. godine, tako da će ova knjiga biti i ujedno nastavak već postojeće monografije. Sadržaj knjige bit će sve ono što su MAK-ovci pripremili i htjeli da bude zabilježeno, tako da će svi koji su dio kazališnog života Metkovića, od 2008./2009. do 2025., moći pridonijeti boljoj i temeljitijoj sadržajnosti knjige. Knjiga će tako sadržavati i sve vezano za ovu sedmodnevnu proslavu u veljači i ostatak događaja u sklopu obilježavanja 150. obljetnice kazališnoga života u Metkoviću.
Arheološki muzej Narona s veseljem najavljuje otvorenje izložbe „Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu “ koja će biti otvorena na Valentinovo, 14. veljače 2025. godine u 18 sati. Autorica izložbe je kustosica Arheološkog muzeja u Zagrebu Nikoleta Perok.
Izložbom će biti predstavljeno rimsko prstenje iz fundusa Zbirke rimskog zlatnog i srebrnog nakita Arheološkog muzej u Zagrebu. Manji broj predmeta izložen je u stalnom postavu, a ovom izložbom predstavljen je nastavak rada na Zbirci i predmeti koji dosad nisu bili izlagani. Prvi dio nakita iz Zbirke predstavljen je izložbom “Rimske zlatne naušnice iz Arheološkog muzeja u Zagrebu”, 2013. godine u AMZ-u, a zatim i kroz gostovanja u Dubrovniku (Tvrđava Revelin, 2017. godine) i Vidu kod Metkovića (Arheološki muzej Narona 2018. godine).
Prstenje unutar Zbirke najčešće su slučajni nalazi pronađeni na raznim antičkim lokalitetima, dospjeli u Muzej kao poklon ili putem otkupa. Posebnu grupu čini prstenje pronađeno na području Siska, prilikom jaružanja korita rijeke Kupe, u nekoliko navrata između 1900. i 1913. godine. Uz originalne predmete u vitrinama, izložbu će pratiti izložbeni panoi i legende s uvećanjima fotografija prstenja.
Ova tematska arheološka izložba donosi 80 izuzetnih primjeraka rimskog zlatnog prstenja iz Zbirke rimskog nakita Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Poseban ugođaj otvorenju izložbe pružiti će nastup ženske klape Kolajna.
Dobrodošli u Arheološki muzej Narona na jedinstveno arheološko iskustvo!
Nakon uspješnih jednodnevnih bojkota trgovina diljem Hrvatske, platforma “Halo, inspektore” najavila je novi korak u borbi protiv visokih cijena. Prema rezultatima ankete provedenoj 5. veljače 2025., potrošači su odlučili da će prvi pojedinačni tjedni bojkot biti usmjeren na trgovački lanac Konzum. Bojkot će trajati od subote, 8. veljače, do petka, 14. veljače 2025., piše Dalmacija danas.
Anketa je zabilježila ukupno 211.638 glasova od 144.732 glasača. Tijekom glasanja došlo je do tehničkih poteškoća zbog velikog odaziva, uključujući pad servera i probleme s telekomunikacijama, što je djelomično utjecalo na reprezentativnost rezultata.natoč tome, odluka je jasna: Konzum je prvi na listi trgovačkih lanaca koji će biti bojkotirani tjedan dana.
“Lista trgovačkih lanaca koja je nastala na ovaj način, voljom svih koji su sudjelovali u anketi, referentna je za sljedeće tjedne bojkote. Nastave li se prosvjedi potrošača protiv previsokih cijena i postojećih trgovačkih praksi tjednom dinamikom, nakon prvog tjedna i prvog trgovačkog lanca, svaki slijedeći tjedan potrošači će bojkotirati trgovački lanac prema redoslijedu s ove liste, kako su sami odredili.
Potrošač može promijeniti svoje ponašanje, svoje preferencije i sklonosti. Uskratiti povjerenje. Smanjiti potrošnju. To je njegov alat na tržištu. I sada se učimo zajedno kako ga koristi u zaštiti svojih interesa”, istaknuli su.
Prethodni jednodnevni bojkoti pokazali su značajan utjecaj na promet trgovina.ako je, primjerice, tijekom bojkota 24. siječnja 2025. zabilježen pad prometa u trgovinama na malo za 53% u odnosu na isti dan prethodnog tjedna, dok je broj izdanih računa smanjen za 44%.
Platforma “Halo, inspektore” najavila je da će se, nastave li se prosvjedi potrošača protiv visokih cijena i postojećih trgovačkih praksi, tjedni bojkoti nastaviti prema redoslijedu trgovačkih lanaca određenom u anketi.
Cilj ovih akcija je potaknuti trgovačke lance na smanjenje cijena i prilagodbu poslovnih praksi u korist potrošača. Potrošači su pozvani da se suzdrže od kupovine u Konzumu tijekom navedenog razdoblja te da podrže inicijativu usmjerenu na zaštitu njihovih interesa na tržištu, piše Dalmacija danas.
Najlakše je biti general poslije bitke, ali mogu se opravdati time da me, za razliku od Babe Vange i Vidovitoga, Milana nitko uoči Svjetskoga rukometnog prvenstva nije ništa pitao, a i da me je pitao, pitanje je koliko bi bilo koristi od toga. Budući da 22 hrvatska reprezentativca nose čak 20 imena (po dvojica nose imena Ivan i Marin), prva nam je vrsta morala više sličiti na raštimani orkestar nego na momčad. A svi smo se mogli uvjeriti da nije tako!
Krenimo sad pojedinačno. Naravno da ću poći od svojih sugrađana iz Metkovića, koji nose plaha prezimena Jelinić (izvedimo prezime od jelin ‘jelen’, čisto priče radi, jer je ipak vjerojatnije da prezime valja izvoditi iz jedne od inačica imena Jelena) i Srna, ali u obrani nisu nimalo nježni. Prvi bi po imenu morao voljeti more, a drugi zvoniti u miru. Na vratima su Dominik Kuzmanović koji se, ako je vjerovati njegovu imenu i prezimenu, nedjeljom uređuje, a Ivan je Pešić po stasu i prezimenu prava stijena. Društvo Jeliniću na lijevome krilu čini „ljupki toranj“ iz Ljubuškoga David Mandić, božanski lovor Lovro Mihić i Josip Šimić kojega Bog čuje, pa mu i daje sve što mu je potrebno. Na lijevome vanjskom nekoć je vrlo aktivan bio raspomamljeni ratnik Marko Mamić koji je danas gjenero (da ne rečem general) naše obrane. Češće je u napadu na toj poziciji slavljenik iz Lukanije Tin Lučin. Srednje su vanjske mučile ozljede, posebno našega kapetana Domagoja Duvnjaka koji se, sudeći po imenu i prezimenu, gojio u Duvnu. Ako je vjerovati prezimenu, Luka bi Cindrić morao dobro svirati citru. Možete li ga zamisliti kao trubadura? Po imenu bi se Igor Karačić morao slagati s izbornikom jer mu se ime izvodi iz imena jednoga germanskog božanstva, a po prezimenu bi morao biti crnomanjast. Njih će naslijediti „maleni“ Ivano, tj. Ivano Pavlović, koji se rodio u godini u kojoj je „veliki“ Ivano (Ivano Balić) osvojio prvo zlato. Na desnome su vanjskom Bogu mili ratnik Ivan Martinović, Jahvin Dar na suroj hridi Mateo Maraš te Luka Lovre Klarica kojemu, sudeći po prezimenu, ništa ne bi trebalo dvaput govoriti. Na desnome je krilu ljubitelj konjskih glava Filip Glavaš, a društvo mu čini Mario Šoštarić koji bi se nakon rukometne karijere, ako je nomen omen, mogao posvetiti izradi cipela. Kružni bi napadač Marin Šipić morao voljeti šipke, a lavovski je dio posla u obrani odrađivao Leon (hrvatski Lav) Šušnja. Po imenu bi istinu morao ljubiti Veron Načinović, a po prezimenu se ne bi smio bojati vatre.
Cijelu je momčad vodio Dagur Sigurðsson čije bi se ime i prezime moglo prevesti kao sin čuvara pobjede po danu… Da mu jako dobro ide i po noći, vidjeli smo u posljednja dva tjedna u Zagrebu.
Gradonačelnik Dalibor Milan jutros je u prostorijama Grada Metkovića potpisao ugovore o dodjeli sredstava za financiranje programa udruga u kulturi, objavio je metkovic.hr.
Iz Proračuna Grada Metkovića u 2025. godini financirat će se programi u području kulture u ukupnom iznosu od 72.900,00 eura, što je povećanje u odnosu na proteklu godinu.
Sredstva su dodijeljena temeljem Javnoga poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Metkovića za 2025. godinu, a sufinancira se ukupno 17 programa čiji su prijavitelji KUD Metković, Gradska glazba Metković, Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću, Metkovsko amatersko kazalište, HSŠKD Narona, Arheološki muzej Narona i Hrvatski filmski savez (partner UKS Metković).
U srijedu, nešto prije podneva, počeli su problemi u radu mreže Hrvatskog Telekoma. Kako su nam javili brojni čitatelji, imaju problema sa slanjem i primanjem poziva u HT-ovoj mreži.
I iz HT-ove korisničke službe su korisnicima na društvenim mrežama odgovorili da imaju poteškoće s uspostavljanjem poziva.
– Bilježimo poteškoće u ostvarivanju poziva prema mrežama drugih operatora te pri uspostavi poziva prema našoj korisničkoj službi. Dok radimo na otklonu poteškoća dostupni smo na chatu. Ispričavamo se zbog neugodnosti – rekli su nam iz HT-a.
Euforija koja vlada Hrvatskom nakon osvojenog drugog mjesta naše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u rukometu ne jenjava. Nakon velikog dočeka na Trgu bana Jelačića u Zagrebu naši su reprezentativci jučer dočekani i u svojim rodnim gradovima.
Metković je organizirao velebni doček u Gradskom parku za svoje srebrene rukometaše, Marina Jelinića i Zvonimira Srnu. Danas su oni posjetili svoju Osnovnu školu Stjepana Radića.
Učenici i učitelji su ih dočekali na školskom igralištu gdje ih je pozdravio ravnatelj Tomislav Tomić. U ugodnom novinarskom razgovoru s Lucom Bebić naši su rukometaši otkrili kako im je bilo u školi, kad su počeli trenirati rukomet, svoje dojmove sa Svjetskog prvenstva ili još puno toga.
Potom je uslijedilo zajedničko fotografiranje, a naši učenici nisu mogli odoljeti okinuti koji selfie s Jelom i Zvonom i doći to vrlo traženog potpisa.
Vinarska je pobuna na Komarni. Zbog rigorozne zaštite Malostonskog zaljeva kao posebnog rezervata, sedam vinogradara i vinara u najmlađem hrvatskom vinogorju su potpuno zablokirani u svojim daljnjim investicijama, kako u sadnji novih vinograda, tako i u izgradnji pratećih vinskih objekata, vinarija i kušaonica vina. Premda se bave ekološkom poljoprivredom, označeni su kao prijetnja Malostonskom zaljevu i Malom moru, u kojem se uzgajaju kamenice i mušule, piše Slobodna Dalmacija.
Prostorni plan općine Slivno od prošlog ljeta na poljoprivrednom zemljištu u obuhvatu posebnog rezervata ne dopušta nikakve nove aktivnosti, dok se istodobno na tom potezu planira graditi autocesta, naselja od Stona pa nadalje nemaju riješenu kanalizacijsku odvodnju, kanalizacija iz Neuma se ispušta u more. Tu je i Pelješki most, koji nedvojbeno svima treba, a čiji se utjecaj na okoliš u ovom slučaju zanemario. Tako su vinogradari s Komarne, njih sedam, označeni kao najveća prijetnja Malostonskom zaljevu i pelješkom okolišu.
Posebno je zanimljivo što je Dubrovačko-neretvanska županija područje Dube Stonske prostornim planom odredila za turističku izgradnju s više od 1000 kreveta, u centru zaštićenog područja. I to nikome nije upitno, dok se zabranjuju investicije u ruralni turizam s druge strane kanala na Komarni.
Među vinarima na Komarni su i hrvatski branitelji udruženi u dvije zadruge: Modro zelenu iz Metkovića i Neretvanski branitelji iz Opuzena. Kažu da se nad njima vrši administrativno nasilje jer im je rad u vinogradima na neki način rehabilitacija i radna terapija. Vinari najmlađeg hrvatskog vinogorja ljuti su na Dubrovačko-neretvansku županiju, općinu Slivno, ali i Ministarstvo zaštite okoliša. Najavljuju i prosvjede na Magistrali ako bude potrebno. Kažu da ih na početku sadnje vinograda pa do sve prije nekih šest, sedam godina nitko nikada nije obavijestio da se nalaze u zaštićenom području.
– Sporna zabrana gradnje na poljoprivrednom zemljištu u vinogorju Komarna je jedan nepromišljen i nepotreban čin općine Slivno i naše Dubrovačko-neretvanske županije, rekao bih da se radi o administrativnom nasilju nad nama korisnicima poljoprivrednog zemljišta. Zabrana je donesena praktički kriomice, na vrlo čudan način. Tekst zabrane ubačen je u izmjene i dopune prostornog plana nakon održane javne rasprave, što nije u skladu sa samom procedurom. Tako mi kao sudionici ovog prostora za zabranu uopće nismo znali dok nije stupila na snagu te nismo imali niti priliku komentirati je u javnoj raspravi kroz prijedlog ili primjedbu – ističe Damir Štimac, osnivač i vlasnik vinarije Rizman.
– Nas sedam vinara smo od kamena i krša svojom vizijom i investicijama posljednjih 20 godina stvorili najmlađe vinogorje i vjerujem jednu od ljepših vinskih priča u RH. To je prepoznato i izvan granica pa su tako naši vinogradi prošle godine u užem izboru od 500 vinarija proglašeni najljepšima u EU-u. U našim nasadima među prvima smo u RH primijenili certificiranu ekološku poljoprivredi, radimo vinogradarstvo i maslinarstvo na čistom djevičanskom tlu te vodimo računa o bioraznolikosti i očuvanju okoliša – kaže sugovornik Slobodne Dalamcije.
I nastavlja:
– Razlog koji odgovorni u Županiji spominju da bi gradnja na poljoprivrednom zemljištu bila ugroza za zaštićeno područje, odnosno malostonsku kamenicu nije opravdan. U tome se slažu svi znanstvenici s kojima sam proteklih mjeseci razgovarao. Mislim da ne moraš ni biti znanstvenik da bi to zaključio jer je dovoljno vidjeti koliko se ovdje toga gradi i izgradilo se tik uz more, uglavnom bez kanalizacije, koliko se toga u zaštićenom području ne može kontrolirati jer je veći dio područja u BIH, pa rijeka Neretva što sve donese. U svakom slučaju, malostonska kamenica ne može razlikovati gradnju na poljoprivrednom zemljištu od gradnje na građevnom zemljištu, to je valjda svima jasno. Iz drugih primjera gdje je županija prenamijenila cijelu jednu zelenu zonu u turističku s 1200 ležajeva, a koja se nalazi u centru zaštićenog područja, bez infrastrukture i uz more, dok načelnik općine i sam gradi jednu lijepu vilu neposredno uz naše vinogorje, nameće se zaključak da je ova sporna zabrana uistinu protivna i zdravom razumu i njihovom (županije i općine) očito izraženom stavu o gradnji na drugim lokacijama i s drugim akterima – kazat će vinari.
– Valja napomenuti da Dubrovačko-neretvanska županija ima svoju izrađenu strategiju vinarstva i vinogradarstva te da su osnovni ciljevi te strategije u potpunosti primijenjeni u našem vinogorju Komarna, što nam daje potpuni legitimitet u našim razvojnim planovima. Davno smo zaključili da je u našem sektoru regija Istra u svom razvoju pokazala svima put, dok je potencijal u Dalmaciji sigurno još veći. No Istra je za razliku od nas imala sinergiju županije i župana, Ivana Jakovčića, koji je prepoznao važnost vina i vinara te im je pružio iskrenu i konkretnu podršku, omogućujući im stvoriti od cijele Istre vinsku destinaciju. To je u našoj županiji nažalost izostalo, ne možemo se pohvaliti ni s kakvim infrastrukturnim projektom iniciranim u vinogorju Komarna u posljednjih dvadesetak godina. Usprkos tome, opet smo uglavnom sami uspjeli razviti jedno od najpotentnijih vinogorja u RH, korak po korak, sve u skladu s pozitivnim propisima RH. Vjerujem da će razum ipak prevladati i da će ova zabrana biti ukinuta, a sve kako bi vinogorje Komarna nastavilo svoj razvoj prema vinskoj destinaciji na ponos cijele Lijepe naše, rekao je Damir Štimac.
I ostali vinari s kojima smo razgovarali, Davor Martinović, Zlatko Mustapić, Damir, Deak, Mijo Vukušić, Nebojša Jerković očekuju da će Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uvažiti njihove zahtjeve i poništiti sporne odredbe općinskog prostornog plana, za što su angažirali i odvjetnika koji razmatra mogućnost pokretanja upravnog spora i tužbe protiv Republike Hrvatske, odnosno općine Slivno, i odgovornih pojedinaca u javnopravnim tijelima koji su na nezakonit način i bez pravne osnove ograničili poduzetnički razvoj vinogorja Komarna.
Isto tako, dovedena je u pitanje i mogućnost ispunjenja ugovora koji je na snazi, a koji daje određene obveze, ali i prava vinogradarima iz udruge K7. S obzirom na prouzročenu štetu koja je ovakvom zabranom nastala, razmišljamo i o privatnim tužbama protiv odgovornih pojedinaca u javnopravnim tijelima te o zabilježbi sporova na njihovim privatnim nekretninama do okončanja postupaka, a sve kako se ne bi dogodilo da Republika Hrvatska plaća štetu nastalu za njihovo neodgovorno i nezakonito ponašanje, izjavio je odvjetnik Marijo Vrnoga.
Nebojša Jerković (Modro zelena zadruga), tajnik udruge vinara s Komarne K7, smatra da bi se ekološka poljoprivreda na području Komarne trebala upotpuniti dopunskom djelatnosti kao i u svim ostalim europskim vinskim regijama. Cilj nam je imati domaće i inozemne posjetitelje koji će uživati u vinskoj regiji, što će na kraju platiti. A to se ne može bez vinarija i kušaonica vina. Ovako imamo samo jedan poluproizvod-vino, koje samo po sebi nije završena turistička priča. Vinske regije prodaju vinsku destinaciju i doživljaj gdje gost ne dolazi samo popiti vino, već dolazi na duže, želi imati potpuni turistički doživljaj i sadržaje, kaže Jerković.
Vinari smatraju da su žrtve neopravdane i nezakonite zabrane u prostornom planu općine Slivno, zbog čega se ne mogu dalje razvijati. Ogorčeni su jer nisu imali priliku dati svoje primjedbe i prijedloge na izmjene prostorno planske dokumentacije zbog koje vinar Damir Deak ne može podizati nove nasade na postojećim površinama koje je dobio u koncesiju od Ministarstva poljoprivrede. Riječ je o 25 hektara prostora na kojima bi trebao zasaditi vinograde i maslinike. U prvoj fazi je uspio zasaditi oko 11 hektara i onda je došla famozna zabrana u općinskom prostornom planu.
Opstanak kamenice
– Država mi s jedne strane daje koncesiju i tjera me da zasadim kompletnu površinu, dok me s druge strane Ministarstvo zaštite okoliša onemogućava u daljnjim radovima. Apsurdno je da mi ne dozvoljavaju ni proširiti vinograd i maslinik, kaže Deak koji bi, ako ne ispoštuje ugovor, mogao izgubiti koncesiju.
Dok im Zakon o poljoprivrednom zemljištu dopušta na površini od tri hektara gradnju vinarije, kušaonice vina i pratećih sadržaja, rigorozni propisi o zaštiti okoliša to im zabranjuju.
– Ako nam ne dopuštaju graditi, onda neka nas županija Dubrovačko-neretvanska obešteti za sve ono što smo ovdje uložili, govore nam nezadovoljni vinari.
Činjenično gledano, struktura terena se promijenila, tu više nije makija i nisko raslinje već vinogradi i onda to ne može biti ništa drugo nego poljoprivredno zemljište s ekološkom poljoprivredom koja ne ugrožava malostonsku kamenicu, s čime se načelno slažu i stručnjaci biolozi. Naime, kamenica je ugrožena zbog globalnog zatopljenja i smeća koje Neretva nosi iz gornjeg toka, te intenzivnog prometa preko Pelješkog mosta i pristupnih cesta. Dakle nema ugroze zbog poljoprivrede.
Za Davora Martinovića iz vinarije Terra Madre, zaštita prirode nije ništa drugo nego sprječavanje investicija na području Komarne, gdje je stotinjak hektara vinograda. Zaštita Malostonskog zaljeva se ne bi trebala odnositi na kopneni dio općine Slivno, već isključivo na morski.
– Kad smo u ovo krenuli za nas je bio važeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu i ugovor koji smo potpisali, da bi se s vremenom to promijenilo pa su preporuke postale zabrane bilo kakvih aktivnosti. Od proizvodnje grožđa nema ništa. Traži se i prerada u samome vinogradu, degustacija, pa na koncu i smještaj. To je zaokružena vinska priča – kaže Martinović.
Od sedam koncesionara s Komarne samo dvojica su uspjela sagraditi vinarije i kušaonice vina, dok su se ostali zapetljali u šumi propisa na općinskoj, županijskoj i državnoj razini, kojima im se zabranjuje svaka daljnja aktivnost.
Mate Volarević iz tvrtke “Vinogradi Volarević” već dvije godine ima važeću građevinsku dozvolu za gradnju vinarije. Dobio ju je, dakle, prije famozne zabrane o bilo kakvim radovima na području Komarne. No, njega muče drugi problemi. Država od njega traži da otkupi hektar zemljišta, točnije dio vinograda na kojem bi gradio vinariju od nekih 400 kvadrata. Ali ovaj put državni birokrati su odlučili da to nije poljoprivredno, već građevinsko zemljište koje bi ga koštalo minimalno milijun eura. Istodobno bi trebao otkupiti dva hektara svog vinograda po cijeni poljoprivrednog zemljišta. I tek tada može početi graditi. Situacija je i za njega bezizlazna jer će mu građevinska dozvola isteći i više je neće moći izvaditi.
U Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine se opravdavaju da donošenje prostornih planova nije u njihovoj nadležnosti te da će uskoro odlučivati o prigovorima s vinogorja Komarne, koje broji pola milijuna trsova loze.
Općina Slivno: Sve je po zakonu!
Općina Slivno smatra da propusta u proceduri donošenja prostorno planske dokumentacije nije bilo. Općina Slivno ne može odlučivati koji od zahvata su prihvatljivi unutar područja posebnog rezervata, već je za to mjerodavno ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša te sva pitanja oko toga što je i u kojoj mjeri prihvatljivo treba uputiti njima.
Ako ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša promijeni svoj stav ili stupanj zaštite predmetnog područja, Općina Slivno će nova ograničenja i mjere zaštite ugraditi u prostorni plan.
U četvrtak, 6. veljače u 18 sati u Gradskoj knjižnici Metković putopisno predavanje će održati Jurica Galić Juka pod nazivom Svijet kroz moj objektiv.
Putovanje kao poslanje – Jurica Galić Juka (Split, 1976.) hrvatski je putopisac, reportažni fotograf i svjetski putnik iz Splita. Stalni je suradnik nacionalnog časopisa “Meridijani”, a njegove radove objavili su “The Guardian”, “National Geographic” i mnogi drugi časopisi i novine. Njegove fotografije osvojile su više od stotinu svjetskih i nacionalnih nagrada. Juka se najbolje osjeća dok snima putopisne i dokumentarne fotografije na kojima susrećemo njegove omiljene teme: nepristupačni dijelovi svijeta, lokaliteti drevnih civilizacija, portreti i scene sa ulice. Član je međunarodne udruge novinara u turizmu “FIJET”, kao i Fotokluba Split.
Danas, u popodnevnim satima Metković je na veličanstven način dočekao svoje srebrene rukometne reprezentativce sa Svjetskoga prvenstva, Marina Jelinića i Zvonimira Srnu.
Prije dolaska u Gradski park gdje se okupilo mnoštvo naših sugrađana, primili su ih župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dalibor Milan. Mladi metkovski rukometaši su im priredili bakljadu, a okupljeno mnoštvo je jedva dočekalo njihov dolazak na središnji krug u parku da ih pozdravi gromoglasnim pljeskom i skandiranjem.
Marin i Zvone su u razgovoru s Magdalenom Medar Ujdur zahvalili svima koji su ih dočekali i bodrili tijekom Svjetskog rukometnog prvenstva.
Posebno emotivno je bilo u trenutku izvođenja neslužbene himne naših rukometaša Ako neznaš što je bilo koju su izveli Branko Medak i Jexi bend…
Mnogi su do kraja čekali potpise i fotogarfiranje s našim proslavljenim rukometašima koji su bili vrlo strpljivi. Evo što smo zabilježili…
Foto: 
