Održana je redovna konferencija za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izvijestio je o 14-dnevnoj incidenciji na 100.000 stanovnika.
– Imamo 72 nova slučaja. Prije tjedan dana bilo je 68 novooboljelih, a tjedan prije toga 71 novooboljelog. Nastavlja se blagi početak platoa jednakog broja oboljelih ili vrlo blagog porasta. Trenutno imamo dva posto više nego tjedan prije. Trenutna incidencija za RH u 14 dana je 111,2. Najnižu incidenciju ima Istarska županija, a najvišu Dubrovačko-neretvanska. Po incidenciji je Hrvatska na 3. mjestu u EU. Nižu imaju samo Danska i Finska, a najvišu u EU ima Češka: 1109,7. Ukupna stopa smrtnosti na milijun stanovnika je 1331,9 i po tome smo na 19. mjestu od 27 zemalja EU. Udio pozitivnih u testiranima danas je 3,2 a za zadnjih 14 dana 6,0. Do sada je HALMED zaprimio 927 prijava sumnji na nuspojave, od toga je 822 na Pfizerovo cjepivo, 48 na Modernino i 57 na Astra Zenecu, rekao je Capak, donosi Jutarnji.
Capak je govorio o pošiljkama cjepiva koje Hrvatska očekuje.
– U ovom tjednu trebamo primiti 23.400 doza Pfizera, 16.800 Moderne i 52.000 Astra Zenece. Moderna je najavila da će isporučiti 25.2. tih 16.800 dozna. Od svih ostalih imamo najave i za ožujak, jedino od Moderne nemamo datume, ali najavili su oko 55.000 doza tijekom ožujka. Do kraja ožujka bismo trebali primiti još 508.630 doza cjepiva.
Ministar zdravstva Vili Beroš je govorio o 20% manje pregleda i zahvata u bolnicama u ovoj godini.
U GKS-u je održana gradska/općinska smotra osnovnih i srednjih škola LIDRANO 2021., na kojoj su se svojim literarnim, dramskim i novinarskim radovima predstavili učenici iz Metkovića i Opuzena te iz Kule Norinske, Pojezerja i Zažablja, donosi metkovic.hr.
Domaćin ovogodišnjeg susreta bila je Osnovna škola Stjepana Radića Metković, a najbolji učenici upućeni su na županijsku smotru koja će se održati u Dubrovniku 18. ožujka.
Na ovogodišnjoj smotri sudjelovalo je ukupno 33 učenika i 15 mentora i to 17 učenika i devet mentora iz osnovnih škola (OŠ Stjepana Radića, Metković, OŠ don Mihovila Pavlinovića, Metković, OŠ Opuzen, Opuzen) te 16 učenika i šest mentora iz srednjih škola (Gimnazija Metković, Metković, Srednja škola Metković, Metković). Učenici su se natjecali u literarnom, novinarskom i pojedinačnom scenskom izrazu, a prema uputama Agencije za odgoj i obrazovanje, ove godine nije im bilo omogućeno sudjelovanje sa skupnim scenskim nastupima.
Nakon ocjena Povjerenstava za prosudbu, na županijsku smotru su upućeni:
OSNOVNE ŠKOLE
Pojedinačni scenski nastupi:
Ena Nižić, učenica 1. razreda Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića Metković – Grigor Vitez / „A zašto ne bi…“, mentorica: Nevena Mataga, dipl. uč. razredne nastave
Antea Kuran, učenica 3. razreda Osnovne škole Stjepana Radića Metković – Grigor Vitez / „Kakvu kome knjigu“, mentorica: Sandra Šutalo, dipl. uč. razredne nastave
Tea Jurković, učenica 6. razreda Osnovne škole Opuzen – Sanja Pilić / „Šuma“, mentorica: Ivana Milić, prof.
Literarni radovi:
Matej Mačuket, učenik 7. razreda Osnovne škole Opuzen – „Jednoj djevojčici“, mentorica: Ivana Milić, prof.
Anđela Tolj, učenica 8. razreda Osnovne škole Stjepana Radića – „Obitelj Šarić i prijateljica Vrba“, mentorica: Iva Stojić Dominiković, prof.
Ljubica Ćelić, učenica 5. razreda Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića Metković – „Nakon oluje“, mentorica: Helena Bjeliš, prof.
Kristina Šutalo, učenica 8. razreda Osnovne škole Stjepana Radića Metković – „Tvoje bake više nema“, mentorica: Ivana Stojić Dominiković
SREDNJE ŠKOLE
Pojedinačni scenski nastup:
Ivana Šutalo, učenica 2. razreda Gimnazije Metković – A. B. Šimić / „Žene pred uredima“, mentorica: Martina Pačić, prof.
Nikola Batinović, učenik 3. razreda Srednje škole Metković – S. S. Kranjčević / „In tyrannos“ (ulomak), mentorica: Danijela Baćilo, prof.
Matija Dominiković, učenik 4. razreda Gimnazije Metković – Boris Maruna / „San o svjetlu (Vladi Gotovcu“, mentorica: Ivanka Ujdur, prof.
Literarni radovi
Anđa Alilović, učenica 2. razreda Gimnazije Metković – „Pelikan“, mentorica: Martina Pačić, prof.
Anamarija Dominiković, učenica 3. razreda Gimnazije Metković – „Povratna karta“, mentorica: Martina Pačić, prof.
Iva Kožul, učenica 1. razreda Gimnazije Metković – „Noćne muke“, mentorica: Marija Tomić Veraja, prof.
Leona Šimić, učenica 2. razreda Gimnazije Metković – „Život je san“, mentorica: Martina Pačić, prof
Lana Pavlović, učenica 1. razreda Srednje škole Metković – „Koraci“ – mentorica: Danijela Baćilo, prof.
RADIJSKA EMISIJA: učenici prvoga razreda Gimnazije Metković Marta Penović i Luka Ujdur – „Lajkom do uspjeha“, mentorica: Suzana Nižić, prof.
Mjesec hrvatskoga jezika počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka. Riječ je o manifestaciji koju uokviruju Međunarodni dan materinskoga jezika (koji je proglasio UNESCO 1999. godine) i dan objave znamenite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine, objavio je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Zbog epidemioloških okolnosti mnoge aktivnosti obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika iz ranijih godina nažalost neće biti moguće provoditi, ali je Institut odlučio, prilagođavajući se situaciji, pozvati sve osnovne i srednje škole da do 17. ožujka dođu na virtualni Sat hrvatskoga jezika u Institutu. Institutski će znanstvenici tijekom Mjeseca hrvatskoga jezika održavati brojna predavanja iz hrvatskoga jezika na digitalnim platformama, i to prema dogovoru i rasporedu s profesorima i nastavnicima hrvatskoga jezika.
Zato pozivamo sve zainteresirane učitelje, nastavnike i profesore hrvatskoga jezika da nam se jave na adresu e-pošte ured@ihjj.hr kako bismo se dogovorili za termin predavanja, objavljeno je na stranici Instituta.
Institutski znanstvenici priredili su brojne zanimljive teme iz svih područja proučavanja hrvatskoga jezika, primjerice: Povijest hrvatskih pisama, Podrijetlo osobnih imena, Anglizmi u hrvatskome jeziku, Germanizmi u hrvatskome jeziku, Kako nastaje rječnik?, Jezični savjeti, Veliko i malo početno slovo, Mrežni jezični izvori i jezične igre, Hrvatski dijalekti i njihovo očuvanje, Jezik društvenih mreža i brojne druge.
Pozivamo sve govornike hrvatskoga jezika da zajedno s nama obilježe Mjesec hrvatskoga jezika od 21. veljače do 17. ožujka te Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače, koji je na prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje proglasio Hrvatski sabor u spomen na prvu tiskanu hrvatsku knjigu: Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine.
Prošlo je tjedan dana otkako je kafićima dozvoljena prodaja kava i pića za van, a prema procjeni Nacionalne udruge ugostitelja, tek je tridesetak posto ugostitelja otvorilo kafiće.
Predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja Jelenom Tabak je rekla da je prema informacijama s terena tek manji dio ugostitelja otvorio kafiće i to uglavnom oni koji imaju lokale u središtima gradova, uz poznate šetnice, dok je sedamdesetak posto ugostitelja ostalo zatvoreno do daljnjeg, odnosno do onog trena kad se očekuje otvaranje terasa, a predviđanja su da bi se to moglo dogoditi 1. ožujka, piše Index.
“Imali smo tu nesreću da je prvi tjedan otvaranja bio najhladniji tjedan ove zime”
– Promet je od 5 do 10 posto u usporedbi s redovnim prometom u vrijeme kad nije bilo pandemije, 90 posto prodanih artikala su kave. To je pretpostavka kako vidimo po terenu, no pravi podaci vidjet će se kad Porezna objavi broj fiskaliziranih računa. Ono što vidimo po većini gradova je da su ugostitelji išli sa spuštanjem cijena kava, mnogi su spustili kave na osam kuna. No traženje dozvole da i kafići mogu prodavati za van nije išlo radi financijskog prihoda, znali smo da će promet biti daleko niži. No htjeli smo da se ljudi polako vrate na posao, to je bila psihološka mjera, ljudi nisu radili od kraja studenog. No eto, imali smo tu nesreću da je prvi tjedan otvaranja bio najhladniji tjedan ove zime, sad ćemo vidjeti ovaj tjedan, brojke bi mogle biti veće, rekla je Jelena Tabak.
– Budući da idu ljepša vremena, sve će se više ljudi tako naguravati, i zato smatramo da je bolje da se otvore terase kako bi ljudi bili razmaknuti. Iz tog razloga se nadamo da će se otvoriti terase, a i kad se budu otvarale, nadamo se da će to vrijediti i za kafiće i za restorane, a ne da se opet radi razlika između restorana i kafića pa da 1. ožujka samo restorani mogu krenuti s radom terasa i da se čeka dva tjedna za kafiće, kazala je Tabak.
Navodi kako će poslati dopis Ministarstvu turizma, budući da su im iz Stožera poručili da oni komuniciraju s Ministarstvom turizma, a ne s udrugom ugostitelja.
Interdisciplinarni konzorcij Agronomskog fakulteta, JP Hrvatske vode, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko- neretvanske županije, Zoološkog vrta u Zagrebu i Udruge Hyla ovog je tjedna predao Europskoj komisiji na ocjenu prijedlog projekta LIFE for Mauremys.
Projekt se odnosi na utvrđivanje ključnih lokacija i metoda održavanja slatkovodnih staništa riječne kornjače (Mauremys rivulata), koja je kritično ugrožene životinjska vrsta i na području naše zemlje obitava još samo u Dubrovačko- neretvanskoj županiji. Ovog je tjedna, zapravo, predana šira i detaljno obrazložena verzija stručnog projekta kojeg je, nakon podnošenja kraće verzije, u studenom prošle godine Europska komisija odobrila sufinancirati s iznosom od 1,899.638 eura, piše Dubrovački vjesnik.
Razrađeni program dostavljen Europskoj komisiji na ocjenu je težak 1.928.924 eura te postoji mogućnost većeg sufinanciranja. U praksi se pokazalo kako je ekološki fond “najteži” fond EK jer su u pitanju znanstveni priojekti koji moraju biti izvrsno i do najsitnijih detalja razrađeni kako bi dobio potvrdu. Isto tako, pokazalo se su, nakon uspješnog prolaska prve faze, sigurni slijedeća faza i konačna potvrda sufinanciranja.
Drugdje već izumrla
-Naša je županija jedino područje rasprostranjenja riječne kornjače u Hrvatskoj i po tome smo jedinstveni. Istraživanjem je utvrđeno kako najveća populacija riječne kornjače obitava na području Konavoskog polja, a stabilna je i populacija u lokvama na području sela Majkovi i Prljevići. Međutim, vrsta je ugrožena u Stonskom polju, a u području rijeke Omble i delte Neretve na rubu izumiranja. Naime, pojedinačne jedinke su pronađene u Baćinskim jezerima te u jezeru Desne i području Modro oko koje je izvor pitke vode za grad Ploče. Pretpostavljamo, ali još uvijek nije potpuno utvrđeno ima li te populacije i u lokvi kod Lumbarde. – ističe ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko- neretvanske županije Marijana Miljas- Đuračić.
Riječne kornjače su u fokus javnosti, osobito na istočnom dijelu Pelješca, ponovno došle s aktualnim poplavama Stonskog polja do kojeg je došlo uslijed neodržavanja mreže kanala za melioraciju. Kanali su obveza Hrvatskih voda, ali nismo utvrdili tko je pustio glasinu da je neodržavanje kanala rezultat skrbi za kornjače kojima odgovara raslinje koje zadržava oborine u kanalima. Međutim, upravo suprotno: kanale treba održavati kako bi se kornjače lakše kretale i doprinosile održivosti i bioraznolikosti ekosustava. Milas Đuračić ističe da riječna kornjača, zbog neprimjerenog managementa kanala, gubi bitku za opstanak u Stonu, dok nam je iz Hrvatskih voda potvrđeno da su najveće prijetnje toj kornjači u Stonskom polju upravo degradacija i gubitak vodenih staništa uzrokovani ekološkom sukcesijom, odnosno neodražavnjem lokvi i kanala čime dolazi do sukcesije vegetacije, zamuljenja te nestajanja vodenih površina te kanalizacije vodenih tokova. Tako će odobrenje projekta LIFE for Mauremys za indirektnu posljedicu imati rješenje problema plavljenja, a posljedično i mogućnost veće poljoprivredne proizvodnje u Stonskom polju.
Ponosno smo na svoju Neretvu, po njoj se nazivamo, po njoj smo prepoznati od drugih, ona je žila kucavica naše Doline. Ali i ne samo to, ona je i bescarinski koridor za provoz smeća iz viših predjela prema nižima, sve do Ušća u čijoj ljepoti su jučer uživali mnogi Neretvani.
Priča je stara: svakim podizanjem vodostaja, uzvodno od Metkovića s divljih odlagališta uz obalu Neretve, voda pokupi ogromne količine raznovrsnog otpada (ponajviše plastike) koja manjim dijelom zapne u tršćaku, a većim otpluta u morske dubine… daleko od očiju. E da je zaći u dubine i pijesak Neretvanskoga kanala, to bi bila prava arheologija.
Tako smo nekidan promatrali kako voda nosi veliku lednicu od 200-tinjak litara zapremnine. A većinu toga ni ne vidimo. I kome što reći kada je kod nas staro pravilo da je malo tko za što odgovaran. Stoga bi ove retke mogli svrstati u kategoriju narodne izreke Ujeo vuk magare.
Neka djeca će s prvim danima proljeća u nekakvoj eko-akciji spustiti se u korito, pokupiti tuđe smeće koje je srećom zapelo u tršćaku uz metkovske šetnice pa tako neće završiti u najvećem svjetskom odlagalištu otpada. Ono što je zapeo niže najvjerojatnije će čekati novi vodostaj da ga oslobodi na putu k moru.
Eh, ta hlada Rijeka, ta zelena Dolina i to najljepše More na svijetu – malo vas cijene ljudi koji uz vas i od vas žive.
Tužna je nedjelja, 21. veljače. Umro je Zlatko Saračević, legendarni hrvatski rukometaš, poslije trener. Pozlilo mu je nakon utakmice u kojoj je njegova Podravka u Koprivnici dobila Lokomotivu u derbiju kola Prve hrvatske lige rukometašica, te napravila veliki korak prema novom naslovu prvaka Hrvatske. Odvezen je u bolnicu. Nažalost, srce nije izdržalo.
Reakcije na tragičnu smrt legendarnog Sarača stižu iz cijelog rukometnog svijeta. Posebno su pogođeni oni koji su Sarača poznavali, njegovi suigrači iz zlatne olimpijske generacije 96′.
Patrik Ćavar nedavno se čuo sa Saračevićem…
“Zlatko je bio dobri duh našeg rukometa. Sjajan igrač, moćan bombarder, a s druge strane teška pozitiva. Bio je simbol one naše zlatne rukometne generacije iz Atlante. Bili smo stvarno škvadra. Znali smo divljati, bilo je tu i čašica, ali znali smo s tim balansirati. Bili smo pravi profesionalci kad je trebalo biti, a znali smo biti i divljaci kad se slavilo. Sarač, Božo i Neno su tu bili glavni. I dalje sam u šoku. Zlatko ne smije umrijeti. Toliko toga ga je čekalo. Pričao mi je nedavno kako želi biti pravi trener, kako u rukometu ima planove. Ne mogu shvatiti što se desilo”.
Patrik Ćavar i Zlatko Saračević na sprovodu još jednog člana generacije iz Atlante – Iztoka Puca (foto: Roland Gorišić)
U šoku je bio i Slavko Goluža.
“Šokiran sam. Mislio sam ga nazvati nakon utakmice da mu čestitam. Uvijek smo se čuli nakon utakmica, ali ovaj put mi se javio kondicijski trener Podravke i rekao što je bilo. Ne želim uopće sad pričati o tome kakav je Saračević bio kao igrač, bitno je da ljudi znaju da je bio veliki, veliki čovjek. Nikad mu neću moći zahvaliti na svemu što je napravio za mene i vječno ću pamtiti trenutke provedene s njim”, prenose Sportske novosti.
Saračević je kao igrač bio svjetski prvak s reprezentacijom bivše države, olimpijski prvak s Hrvatskom, s PPD Zagreb dva puta klupski prvak Europe…
Danas oko 14.45 sati na cesti D8 između Drvenika i Živogošća dogodila se prometna nesreća, sudar osobnog vozila i motocikla. Jedna osoba je smrtno stradala na mjestu događaja, priopćili su iz PU splitsko-dalmatinske.
Na tom dijelu cesta je u potpunosti zatvorena za promet. Obaviješteno je nadležno državno odvjetništvo. Obaviti će se očevid na mjestu događaja.
Neslužbeno doznajemo da je stradali motociklist iz Vida.
Ako u posljednje vrijeme primjećujete probleme na svom telefonu, provjerite kakve ste sve aplikacije skinuli.
Prema pisanju Malwarebytesa, aplikacija Barcode Scanner izdavača Lavabird LTD nakon updatea bila je uzrok brojnim problemima korisnika.
Radi se o čitaču QR kodova i barkodova, što je značajka kojom se služe brojni korisnici. Aplikacija je preuzeta više od 10 milijuna puta, ali se nakon posljednjeg updatea pretvorila u zlonamjernu aplikaciju.
Prvi su problemi primijećeni u prosincu prošle godine, kad su korisnici počeli prijavljivati da im telefon sam otvara različite reklame u browseru. Detaljnim istaživanjem otkriven je problem s aplikacijom Barcode Scanner, čiji je update doveo do toga da aplikacija gura zlonamjerni kod, koji samoinicijativno otvara zlonamjerne reklame u browseru.
Kako piše Malwarebytes, ne radi se o slučaju agresivnog oglašavanja, nego se čini da je zlonamjerni kod dodan tijekom ažuriranja aplikacije i to tako da se oteža njegovo otkrivanje.
Aplikacija Barcode Scanner na kraju je uklonjena iz Googleove Trgovine Play, ali to ne znači da je nestala i iz vašeg telefona. Ako je imate, morat ćete je ručno deinstalirati.
Povodom obilježavanja 30. obljetnice ustrojavanja prve postrojbe HV u Dolini Neretve i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, A satnije ZNG Metković Udruga veterana 4. gbr HV-a je izradila mural s grbom ove postrojbe na početku šetališta uz Neretvu na Unki.
Danas je na tom mjestu predsjednik Udruge Ante Pehar predstavio ovu postrojbu iz Domovinskoga rata, a gradonačelnik Dalibor Milan je najavio imenovanje šetališta u Šetalište A satnije ZNG-a Metković.
1 of 3
Na početku Domovinskoga rata, 1.lipnja 1991., u nekadašnjem vojarni nekadašnjeg objekta “Betona” u Industrijskoj ulici u Metkoviću osnovana je A satnija ZNG Metković kao prva postrojba HV u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Početkom osnivanja 4.gbr u prvoj polovici 1991.godine planirano je da u njenom sastavu bude jedna bojna Dubrovnik sa satnijom iz Metkovića. Kako to nije zaživjelo (u Dubrovniku nije oformljena bojna ZNG) A satnija Metković osnovana je i nastavila svoj ratni put kao samostalna satnija koja je sudjelovala u obrani juga Domovine, od Dubrovnika do Stona.
Prvu oružanu akciju postrojba je imala 14.rujna 1991.godine u osvajanju skladišta naoružanja JNA i TO u Malim Barama kod Ploča što je pomoglo naoružavanju HV. U toj akciji satnija je imala trojicu ranjenih pripadnika. Do kraja 1991.godine pripadnici postrojbe sudjelovali su u obrambenim djelovanjima od Dubrovnika do Stona.
Prvi poginuli pripadnik postrojbe bio je pok. Renato Čović poginuo u obrani Stona 3. prosinca 1991.g.
Već 1992. godine satnija sudjeluje u borbama na južnom bojištu, angažirana je na ispomoći 1. gbr HV-a (Tigrovi) tijekom teških borbi na potezu Stupa-Bistrina, zatim obrani Doline Neretve u teškim borbama od Stolova do kote Budisavina te oslobađanju prijevoja Drenovac kada je imala drugog poginulog pripadnika pok. Eugena Erjauca.
Početkom 1993.godine satnija se preustrojava i ulazi u ustroj 4.gardijskoj brigade te se hrabrošću ističe u akciji Maslenica gdje je imala jednog poginulog (pok. Mario Nikolić-Kiš) i 16 ranjenih pripadnika.
Satniju su činili dragovoljci iz Doline Neretve te susjedne Hercegovine, a na početku njenog osnivanja priključila su joj se dva voda gardista iz Pule i Kumrovca koje su činili dragovoljci sa ovog područja. Ukupno je kroz postrojbu prošlo oko 200 pripadnika te više desetaka ranjeno.
