-

Država zbog uštede ukida jednu granu primarne zdravstvene zaštite i ugrožava 4000 radnih mjesta?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ako država zbog ušteda ukine dentalnu zdravstvenu zaštitu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i plaćene stomatološke usluge svede na preventivu, kako se priča, to će biti veliko financijsko opterećenje za pacijente, dodatno će srozati stanje oralnog zdravlja građana, te ugroziti radna mjesta oko 4000 stomatologa i dentalnih asistenata koji rade u ugovornom odnosu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Većina privatnih ugovornih ordinacija će moći zatvoriti vrata, a s obzirom na to da se na isti način financiraju i timovi u domovima zdravlja, pitanje je kako bi se sve odrazilo i na njihovo poslovanje, upozorio je za Poslovni dnevnik Željko Rotim, predsjednik Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu Hrvatske udruge poslodavaca.

Naime, sve glasnije se priča o namjeri Ministarstva zdravstva radi smanjenja troškova smanji opseg prava u primarnoj stomatološkoj zaštiti za osiguranike od 18 do 65 godina, tako da se ona definiraju isključivo u segmentu preventivne skrbi.

Cijena nedostatka

Navodno bi se uštedjelo mnogo od ukupno 1,2 milijarde kuna koliko se godišnje troši na stomatološke usluge, smatraju zagovornici tog rješenja, s argumentom da je to cijena nedostatka higijene zuba, koja je u nas i dalje slaba.

“U ovoj krizi sigurno je da si većina pacijenata neće moći priuštiti plaćanje dentalnih usluga i ako do takve odluke dođe sigurno će većina ordinacija morati prestati s radom, a stanje dentalnog zdravlja bit će dodatno smanjeno.

Podržavamo brigu za preventivu, te se nadamo da će se napokon početi primjenjivati Nacionalni preventivni program za zaštitu oralnog zdravlja. Stoga očekujem da će ukoliko zaista dođe do ove situacije, biti kontaktirana struka, ali i poslodavci”, pojašnjava Rotim.

Iz Ministarstva zdravstva nisu nam odgovorili je li doista u planu ovakav potez u dentalnom osiguranju, te što bi odluka konkretno uključivala. Iz HZZO-a su nam poručili da nisu u tijeku promjene propisa koji reguliraju prava u dentalnoj zaštiti.

Hrvatska komora dentalne medicine zasad ne raspolaže informacijama o mogućem smanjenju opsega prava, no ne sumnjaju da će Ministarstvo, bude li pripremalo nove prijedloge, kao i dosad surađivati s Komorom.

“Komora će poduprijeti svaki prijedlog koji će potaknuti građane na pojačanu svijest i brigu o oralnom zdravlju, uvažavajući nužnost preventivnih postupaka kod najmlađih i osoba starije životne dobi. Prilikom uvođenja ikakvih promjena mora se strogo voditi briga o ugroženim i najmlađim skupinama.

Komora inzistira na pružanju dentalnih usluga u skladu s pravilima i standardima struke, ali podržava i sve inicijative za provođenjem preventivnih mjera”, ističu iz Komore.

Iako bi glasine o rezanju prava osiguranika prije mogle biti povezane s neodrživim sustavom zdravstva nego pandemijom, tim više zabrinjavaju poslodavce u zdravstvu koji su u ovoj godini suočeni s padom prihoda zbog manjeg proja provedenih usluga.

Kako valorizirati usluge

Također, ističe Željko Rotim, upitno je i valoriziranje usluga koje se zbog socijalne distance provode na drugi način.

“Primjerice, u ordinacijama obiteljske medicine veliki dio posla obavlja se na potpuno novi način. S pacijentima se komunicira velikim dijelom virtualno 0-24 telefonski, mailom, sms porukama, a takav vrlo iscrpljujući i stresan način rada se ne valorizira, bez obzira na ogroman pritisak pacijenata.

Doktori dentalne medicine spadaju u najugroženiju populaciju u zdravstvu uz veliku mogućnost zaraze.

Osim te spoznaje i stresa, doktori dentalne medicine dodatno su u stresu zbog brige oko egzistencije. Pacijenata je sve manje zbog straha od pandemije i većinom dolaze hitni i neodgodivi pacijenti. Privatnih pacijenata vrlo je malo”, zaključuje Željko Rotim.

OBAVIJEST Vid će sutra biti bez vode

By
LIKEmetkovic.hr
-

Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u naselju Vid da će dana 15.12.2020. od 8 do 12 sati zbog radova na vodoopskrbnoj mreži doći do prekida u isporuci vode.

Korisnici se mole za razumijevanje.

STOŽER: U Županiji 5 novozaraženih, obrađena 42 uzorka

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je pet novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga tri slučaja brzim antigenskim testom). U posljednja 24 sata obrađena su 42 uzorka.

Radi se o tri osobe iz Dubrovnika, jednoj osobi iz Metkovića i jednoj osobi iz Dubrovačkog primorja.

Izliječeno je 86 osoba: 40 iz Konavala, 24 iz Dubrovnika, 16 iz Metkovića, po dvije iz Ploča i Župe dubrovačke te po jedna osoba iz Orebića i Stona.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 68 osoba pozitivnih na koronavirus. Sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, jedan pacijent je na neinvanzivnoj ventilaciji, a jedan na kisiku.

U samoizolaciji je 1812 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Hrvati imaju problem: mjesečno trošimo 810 eura, a zarađujemo 750

By
LIKEmetkovic.hr
-

Na prste jedne ruke mogu se nabrojiti europske zemlje kojima prehrana čini značajniju stavku u kućnim budžetima građana od 18,3 posto koliko teži u potrošnji kućanstava u Hrvatskoj. Veći udjel troška za prehranu imaju Rumunjska, Litva, Estonija i Bugarska. Rumunjima hrana i bezalkoholna pića odnesu rekordnih 26 posto godišnje potrošnje, dok će Bugari, kako se čini, brzo (pre)stići Hrvatsku jer im na hranu odlazi 18,4 posto potrošnje kućanstava.

Prošle su godine, objavio je Eurostat, kućanstva u Hrvatskoj na hranu potrošila malo više od sedam milijardi eura ili 53,6 milijardi kuna. Po stanovniku se u Hrvatskoj na hranu lani potrošilo 1780 eura ili 13.204 kune što je više od dvije lanjske mjesečne prosječne plaće od 6457 kuna.

Prehrana je koštala 13,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i samo je u Rumunjskoj prehrana težila više BDP-a, dok je u mnogim zemljama po stanovniku potrošeno više novca nego u Hrvatskoj, što i nije čudno jer su mnogima i standard i BDP znatno iznad hrvatskih. Podsjetimo, po paritetu kupovne moći mi smo posljednjih nekoliko godina predzadnji u Uniji, samo su Bugari slabiji od nas.

POTROŠNJA PO STANOVNIKU

Kompletna prošlogodišnja potrošnja hrvatskih kućanstva težila je lani 293,6 milijardi kuna ili 39,6 milijardi eura. Koliko je osobna potrošnja važna za BDP dovoljno govori to što je hrvatski BDP iznosio lani 402 milijarde kuna ili 54 milijarde eura. Tako je potrošnja građana težila čak 73 posto godišnjeg BDP-a što je nakon grčkih 76 posto BDP-a najveći udjel u cijeloj Europskoj uniji.

Premda je potrošnja kućanstava golema u usporedbi s BDP-om i među vodećima je u Uniji, potrošnja po stanovniku je pri dnu te je lani iznosila 9730 eura i po tom parametru manju potrošnju imale su prošle godine Slovačka, Poljska, Mađarska, Letonija i Rumunjska koja ima najmanju potrošnju po stanovniku u Uniji od 7110 eura.

Prosječna potrošnja na razini cijele Europske unije iznosi 52,6 posto BDP-a, po stanovniku Unije teži 16.390 eura, što je čak 130 posto više od hrvatske potrošnje po stanovniku. Na razini Europske unije najmanji udio potrošnje kućanstava u BDP-u od 28 posto ima Irska, njemačka kućanstava trošila su polovicu BDP-a, slovenska 55 posto, češka 48 posto…

Poznata je stvar da prehrana u bogatijim zemljama čini manju stavku u potrošnji, što je zemlja bogatija to hrana odnosi manje prihoda, i obratno, što je zemlja nerazvijenija i siromašnija, to hrana više znači za njezine stanovnike. Građanima koji žive boljim standardom u bogatijim zemljama, najveća su stavka stanovanje i režijski troškovi. Lani su tako najamnine, komunalije, električna energija, voda i plin, kućanstvima u Europskoj uniji odnijeli gotovo četvrtinu kompletne potrošnje, po stanovniku 3850 eura, dok je prehrana iziskivalo gotovo dvostruko manju potrošnju od 13 posto i na spizu je po stanovniku otišlo 2130 eura.

STANOVANJE I REŽIJE

Na stanovanje i režije najviše su trošili Finci – 29 posto kompletne potrošnje ili 6270 eura po stanovniku, a Maltežani najmanje, 12 posto ili 1800 eura po stanovniku. Hrvatska se sa 16 posto od svih troškova i 1580 eura potrošnje po stanovniku nalazi u skupini četiriju članica s najmanjom potrošnjom za stanovanje. Troškovi prijevoza hrvatskim kućanstvima činili su lani 9,4 posto svih troškova ili 3712 eura, a manje je, tek 6,5 posto ukupne potrošnje imala lani samo Slovačka. Najviše su na prijevoz trošili Slovenci, čak 17 posto svih troškova.

Dok s prijevozom Hrvati stoje relativno dobro, s troškovima za komunikacije od četiri posto kompletne potrošnje, što je 1,6 milijardi eura ili 390 eura po stanovniku, pri samom su vrhu potrošnje, odmah iza rekordnih 4,7 posto potrošnje Bugara. Za zdravlje su građani Hrvatske izdvojili lani 4,4 posto svoje potrošnje, gotovo 13 milijardi kuna ili 1,7 milijardi eura što je 430 eura po stanovniku. S tim udjelom su Hrvati uhvatili europski prosjek od 4,4 posto, dok znatno zaostaju po izdvajanju za zdravlje po stanovniku s obzirom na to da je europski prosjek 710 eura. Manji udjel zdravstvenih troškova u ukupnoj potrošnji Eurostat bilježi za Švedsku čiji stanovnici za zdravlje izdvoje 3,2 posto kompletne potrošnje, Austriju s 3,8 posto, Sloveniju 3,9 posto, Luksemburg 3,2 posto, Nizozemsku 3,3 posto, Dansku 2,9 posto…

Udjelima zdravstvenih troškova u ukupnoj potrošnji, hrvatskih 4,4 posto premašuje samo 10 zemalja članica koje troše više na zdravstvene usluge, kupnju lijekova, terapeutskih pomagala i opreme.

Eurostat je izračunao da je lanjska ukupna potrošnja hrvatskih kućanstava iznosila 9730 eura po stanovniku što je 810 eura mjesečno po stanovniku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna mjesečna plaća za prošlu godinu iznosila je 5569 kuna ili 750 eura, a prosječna mjesečna neto plaća 6457 kuna ili 870 eura. Znači, polovina svih zaposlenih lani je primala manje od 750 eura mjesečne plaće, a prosječna potrošnja po stanovniku je 810 eura mjesečno. S obzirom na to ne čudi da 80 posto ljudi u Hrvatskoj ili njih 3,2 milijuna ima problema sa sastavljanjem kraja s krajem s obiteljskim prihodima.

Najviše se i dalje troši na hranu i piće
730 eura po stanovniku ili 39,6 milijardi eura potrošnja kućanstava:

1780 eura ili 7,2 milijarde eura hrana i bezalkoholna pića
1580 eura ili 6,4 milijarde eura stanovanje i režije
910 eura ili 3,7 milijardi eura prijevoz
430 eura ili 1,7 milijardi eura zdravlje
420 eura ili 1,7 milijardi eura odjeća i obuća
390 eura ili 1,6 milijardi eura komunikacije

Idete na put? Pogledajte uvjete koji vrijede za prelazak granica

By
LIKEmetkovic.hr
-

Popis epidemioloških mjera kojih se putnici koji dolaze iz Republike Hrvatske trebaju pridržavati prilikom prelaska državnih granica navedenih zemalja:

Austrija 

U Austriji su uvedene stroge mjere ograničavanja javnih okupljanja i putovanja. Od 3. studenoga do 6. prosinca hoteli su zatvoreni za turiste. Granice nisu zatvorene, no dozvoljena su putovanja samo u neodgodivim situacijama.

Od 17. listopada 2020. na snazi je upozorenje austrijske Vlade za putovanja iz Hrvatske slijedom kojeg je putnicima iz Hrvatske ulazak u Austriju moguć samo uz predočenje negativnog PCR-testa koji nije stariji od 72 sata izuzev Brodsko-posavske županije, Istarske županije, Koprivničko-križevačke županije, Osječko-baranjske županije, Šibensko-kninske županije, Varaždinske županije i Zadarske županije.

Ako ne putujete iz prethodno navedenih županija te ako se pri ulasku u Austriju ne može predočiti negativni test, osobe se upućuju u karantenu te su dužne u roku od 48 sati obaviti testiranje. Putnici koji u Austriju ulaze bez testa moraju na granici potpisati izjavu o samoizolaciji. Pojedinci mogu ući u Austriju bez ograničenja ako su u pitanju obiteljski razlozi od posebnog značaja (bolest, posjet životnom partneru ili djeci, sahrana ili vjenčanje), a što je potrebno vjerodostojno utvrditi pri ulasku u Austriju (npr. preslika putovnice člana obitelji, rodnog lista, potvrde o prebivalištu i sl.).

Bosna i Hercegovina

Hrvatski državljani ne podliježu epidemiološkoj mjeri samoizolacije ili negativnog testa prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Za ulazak iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, hrvatski državljani trebaju predočiti negativan nalaz PCR testa.

Crna Gora

Trenutno ne postoje ograničenja za hrvatske državljane prilikom ulaska u Crnu Goru. Za ulazak iz Crne Gore u Republiku Hrvatsku, hrvatski državljani trebaju predočiti negativan nalaz PCR testa. Svi granični prijelazi za ulazak u Crnu Goru su otvoreni, osim graničnog prijelaza Vuča na pravcu Rožaje – Tutin.

Francuska

U Francuskoj su od 30. listopada do 1. prosinca na snazi nove mjere kojima se ograničavaju javna okupljanja i putovanja. Unutrašnje granice EU ostaju otvorene. Preporuka je putovati samo u slučajevima nužde, a putovanja između pojedinih francuskih pokrajina dozvoljena su samo u iznimnim situacijama.

Italija

Uredbom Ministarstva zdravstva Italije od 8. listopada, hrvatski državljani koji putuju u Italiju iz RH izuzeti su od obveze testa na COVID-19. Navedeno vrijedi i za talijanske državljane na povratku iz RH u Italiju. Sukladno uredbi sve osobe, pa tako i hrvatski državljani, koji u Italiju dolaze iz Belgije, Francuske, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva VB i Irske, Češke i Španjolske obavezni su predočiti negativan test obavljen putem brisa na COVID-19 ne stariji od 72 sata ili obaviti test putem brisa unutar 48 sati od dolaska u Italiju.

Ista odredba se odnosi i na sve osobe koje su tranzitirale kroz navedene zemlje unutar 14 dana prije dolaska u Italiju. I dalje je obavezno ispuniti obrazac koji se sastoji od izjave da osoba nije zaražena koronavirusom, podataka o putovanju i kontakta.

Mađarska

Uredbom Vlade od 1. rujna, koja je produljena do kraja listopada 2020., zabranjuje se ulazak u Mađarsku svim stranim državljanima, pa tako i državljanima Republike Hrvatske, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Strani državljani koji imaju regulirani boravak u Mađarskoj prilikom povratka iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije/karantene u trajanju od 14 dana.

Ista se može ukinuti u slučaju dva negativna testa SARS-COV-2 PCR, izvršena u Mađarskoj o osobnom trošku, u roku od pet dana, s razmakom od najmanje 48 sati. Državljani Republike Hrvatske koji žive u pograničnom pojasu od 30 km mogu ulaziti na teritorij Mađarske, uz jednokratni boravak od najviše 24 sata.

Njemačka

U Njemačkoj su uvedene stroge mjere ograničavanja javnih okupljanja i putovanja koje su na snazi od 2. do 30. studenoga. Preporučuje se izbjegavanje svih putovanja koja nisu nužna. Ponude smještaja moguće su samo u nužne svrhe koje nisu povezane s turizmom.

Od dana 8. studenog 2020. svi putnici koji su u vremenskom razdoblju od 10 dana prije ulaska u SR Njemačku boravili u Hrvatskoj, ili nekoj drugoj zemlji koja je prema Robert Koch Institutu i Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke klasificirana kao rizična zemlja, obavezni su po ulasku u SR Njemačku bez odgađanja otići u samoizolaciju na 10 dana, te se obavezno javiti nadležnom uredu za zdravstvo. Uoči putovanja potrebno je ispuniti digitalnu prijavu ulaska u SR Njemačku koja je dostupna na hrvatskom jeziku.

Karantena završava najranije peti dan nakon ulaska u SR Njemačku, ako osoba dobije negativan test na SARS-CoV-2, a testiranje se može provesti najranije peti dan nakon ulaska u SR Njemačku. Također, važno je znati da njemačke savezne zemlje pojedinačno donose uredbe te mogu postojati razlike u sadržaju usvojenih uredbi.

Slovenija

Slovenska Vlada je donijela odluku, koja je stupila na snagu 8. studenoga, a kojom je cijela Republika Hrvatska stavljena na crveni popis. Temeljem odluke, osobama koje ulaze u Sloveniju iz država ili regija koje su na crvenom popisu u pravilu se određuje 10-dnevna karantena. Karantena neće biti određena ako osoba na graničnom prijelazu predoči negativan test na SARS-CoV-2 (COVID-19) ne stariji od 48 sati.

Postoje iznimke za određene kategorije na koje se ne primjenjuje karantena poput prekograničnih radnika (potrebno dokazati svoj status potvrdom), osobe koje su u tranzitu kroz Republiku Sloveniju u drugu zemlju u roku od 12 sati od ulaska, imatelji dokaza o zakazanom hitnom liječničkom pregledu i sl.

Srbija

Odlukom Vlade Republike Srbije od 20. kolovoza 2020. godine državljanima Republike Hrvatske koji ulaze u Republiku Srbiju dozvoljava se ulazak ako posjeduju negativan PCR test na prisustvo virusa COVID19, ne stariji od 48 sati. Spomenuti uvjet se ne odnosi na određene skupine i u slučaju tranzita, koji može trajati maksimalno 12 sati od trenutka ulaska na teritorij Republike Srbije.

Švicarska

Putnici koji su, prije ulaska u Švicarsku, proveli deset dana u državi ili na području s povećanim rizikom od zaraze novim koronavirusom, moraju se izolirati na period od deset dana, bez obzira na negativan nalaz testa. Od 14. prosinca, Hrvatska pripada kategoriji zemalja s povećanim rizikom od zaraze, a moguće je i produljenje te odredbe.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Prije dolaska na teritorij Ujedinjenog Kraljevstva potrebno je ispuniti online obrazac najmanje 48 sati prije ulaska u zemlju. Propisane mjere samoizolacije nisu iste za sve zemlje unutar UK te se preporučuje provjeriti zahtjeve za ulazak u odredišnu zemlju prije polaska. Prilikom ulaska u Englesku, Škotsku, Wales i Sjevernu Irsku propisuje se obavezna mjera samoizolacije za hrvatske državljane.

Google objavio kome će, kada i zašto brisati dokumente s Gmaila, Photosa i Drivea

By
LIKEmetkovic.hr
-

Koristite li za sada još besplatni servis za pohranu neograničenog broja fotografija (pod uvjetom da su do rezolucije od 16 megapiksela) Google Photos, vjerojatno već znate da pogodnost neograničene besplatne pohrane nećete imati nakon 1. lipnja 2021. godine. Google je, izvještavali smo nedavno o tome, odlučio ukinuti besplatan prostor za fotografije, i počet će ga nakon navedenog datuma oduzimati od 15 GB koje njihovi korisnici dobivaju kao besplatan prostor na Google Driveu. Taj prostor dijelit će s drugim dokumentima na Google Driveu i poštom s Gmaila, a sada znamo i koja će biti politika kompanije kad je riječ o onima koji će imati pohranjeno više od besplatnih 15 GB podataka.

Brisanje viška dokumenata

Google je ažurirao svoja pravila za kvote pohrane, u kojima navodi da će ubuduće svaki račun imati samo 15 GB prostora dijeljenog među servisima Gmail, Google Drive i Google Photos. Oni koji do 1. lipnja “natrpaju” na njihove servere više od toga bit će u opasnosti da dio svojih dokumenata izgube. Korisnici koji u takvom “prekršaju” ostanu dulje od dvije godine, ostat će bez viška pohranjenih dokumenata. Google će, dakle, 1. lipnja 2023. godine pobrisati sve što nadilazi besplatan prostor dodijeljen svakom korisniku.

Brisanje podataka neaktivnim korisnicima

Druga situacija u kojoj bi netko mogao ostati bez dijela dokumenata, mailova i fotografija tiče se neaktivnih računa. Korisnici, dakle, koji svoje račune ne budu koristili dvije godine, nakon tog će im razdoblja biti izbrisan sav sadržaj koji su na Googleovim cloud uslugama pohranili. Definicija (ne)aktivnosti obuhvaća sve servise – Gmail, Google Drive, Google Docs, Sheets, Slides, Drawings, Forms, Jamboard i Sites – i svi podaci s tih servisa mogli bi nestati onima koji se dvije godine na njih ne prijave.

Bitno je napomenuti da korisnici koji dvije godine ne budu aktivni na, primjerice, servisu Google Photos, ostat će samo bez fotografija. Drugim riječima, podaci s usluga koje se koriste neće biti brisani, već će u opasnost doći samo dokumenti u sklopu one usluge na kojoj dvije godine nije bilo aktivnosti.

I u slučaju premašivanja kvote i u slučaju neaktivnosti korisnici će biti na vrijeme obaviješteni o eventualnom brisanju dokumenata kako bi ih mogli sačuvati na nekom drugom mjestu ili dokupiti dodatni prostor za pohranu izravno od Googlea.

Kako ostati aktivan?

Jednostavno, kaže Google. Potrebno je samo redovno posjećivati Gmail, Google Drive i Google Photos, putem mobilnih aplikacija i desktopa, s onim korisničkim računom za koji želite da ostane aktivan.

Božićna pšenica: U pet koraka do najljepšeg blagdanskog ukrasa

By
LIKEmetkovic.hr
-

Božićna pšenica jedan je od najljepših blagdanskih ukrasa, a sije se na Svetu Luciju. Kako bi vaša božićna pšenica bila što ljepša, bogatija i gušća i tako vam osigurala dobru 2021., donosimo pet savjeta koji će vam pomoći u tome.

1. Prije sijanja pšenicu je potrebno dobro namočiti u mlakoj vodi te je ostaviti preko noći da odstoji. Nakon toga osušite je na papirnatom ubrusu te posijte jer će tako bolje proklijati.

2. Pšenicu je najbolje sijati na tanjuriću ili u manjoj lončanici. Nemojte štedjeti na sjemenu i prekrijte njime dno posude tako da ne ostane praznog mjesta – čak je poželjno da se sjeme mjestimično preklapa. Zatim je prekrijte još jednim slojem zemlje.

Umjesto zemlje možete upotrijebiti i sloj pamučne vate natopljene vodom i po njoj poslagati zrna pšenice. Vata je praktična jer upija višak tekućine.

3. Pšenicu nemojte držati na mjestu koje je previše blizu grijanja jer bi se mogla posušiti. Najbolje ju je staviti pored prozora, na umjereno toplo i svijetlo mjesto.

4. Prvih nekoliko dana, prije nego što pšenica počne nicati, prekrijte je aluminijskom folijom koja čuva vlagu.
Čim počne puštati zelene izdanke, uklonite foliju i zalijevajte pšenicu umjereno svaki dan. Za zalijevanje tanjurića pšenice potrebna vam je otprilike jedna žlica vode, a da bi se tekućina ravnomjerno rasporedila, dobro je upotrijebiti plastičnu bocu s raspršivačem.

5. Kada pšenica naraste, odrežite vrhove tako da budu podjednake visine. Običaj je i vezanje ukrasne trobojne vrpce oko pšenice. Pazite da vrpcu ne stegnete prečvrsto, nego tek toliko da ostane na mjestu.

Jeguljama i žabama ‘korona’ je dobrodošla

By
LIKEmetkovic.hr
-

Korona-kriza i lockdown posljednjih deset mjeseci usporili su sve, nema turista, ugostitelji dišu na škrge boreći se za goli opstanak, potrošnja svega je smanjena. No, svako zlo za neko dobro – rekli bi stariji ljudi, piše Slobodna Dalmacija

Lockdown je uništio mnoge ali je nešto i spasio – neretvanske jegulje i žabe koje se ne love jer se nemaju kome prodati. Godinama slušamo priče da su i jegulja i žaba ugrožene vrste kojima je zbog prekomjernog i nekontroliranog izlova ugrožen opstanak, sada ih definitivno spašava lockdown, pa se njihova populacija u rijeci Neretvi, riječnim pritokama i rukavcima itekako može obnoviti. Također nema ni ilegalnog izlova i krijumčarenja mlađi jegulje na europskom tržištu, što bi u konačnici trebalo povoljno utjecati na obnovu ove riblje vrste.

Devastirana staništa

Broj jegulja drastično se smanjio u cijeloj Europi pa tako ni Neretva nije iznimka. Obnovi populacije nisu puno pridonosili ni lovostaji na jegulju koji su u pravilu trajali po tri mjeseca, od lipnja do rujna. Međutim, više od ijednog lovostaja lockdown spašava neretvansku jegulju. Zbog izostanka turističke sezone, zatvorenih restorana te općenito besparice, potražnja za jeguljom rapidno je opala, što nikako ne ide na ruku jeguljolovcima ali itekako je dobro za obnovu jegulje u prirodnim staništima. Drugim riječima, jegulja “jesenka” koja se ne izlovi, ići će na mriještenje u Sargaško more, na putovanje duže od 5000 kilometara, otkuda će se u Neretvu vratiti mlade jedinke.

Više smo puta pisali da će, ako se nešto ne promijeni na terenu, jegulja potpuno izumrijeti u delti Neretve. Razloge za to treba tražiti u isušivanju močvara, upotrebi pesticida, globalnim klimatskim promjenama, nekontroliranom izlovu, a u novije doba i pojavi plavog raka, koji je, čini se, počeo tamaniti ono što je od jegulje ostalo. Slaba je utjeha neretvanskim jeguljarima da se populacija jegulje dramatično smanjuje i u čitavoj Europi, zbog čega se zabrinula i Europska komisija, koja je formirala radnu skupinu koja se brine o obnavljanju populacije jegulja, ali do sada bez značajnijeg uspjeha. Nema dvojbe, jegulja je tako najugroženija riba na svijetu.

Jegulja je godinama bila hraniteljica Neretvana, mnogi su je lovili i na njoj zarađivali, ali to je davna prošlost jer je više nema. Brojni ribari koji su živjeli od lova i prodaje jegulja odustaju od ribolova. Sve je to alarm koji zvoni na uzbunu za spas jegulje u Neretvi, koja na svom razvojnom putu prođe pola svijeta dok se skrasi u laguni Parila na ušću Neretve ili Baćinskim jezerima i Hutovu blatu.

Hoće li manji izlov jegulja i žaba zbog korona-krize i lockdowna pridonijeti tome da se poveća populacija jegulje i žaba? – pitali smo Neretvanina Marija Sršena, koji je odrastao uz žabe i jegulje, a danas se nedaleko od Ušća Neretve bavi uzgojem kamenica, piše Slobodna Dalmacija

– Naravno – rezolutan je on.

Ukupni ulov jegulje je u značajnom padu, posebice što se tiče ulova jegulje “jesenke”, u razdoblju legalnog lova koncesionara. Osim činjenice da ih je sve manje, i one jegulje koje se ulove jako su loše, posebno jegulje ulovljene u laguni Parila i na Baćinskim jezerima. Uglavnom su težine oko 50 grama i dužine do 45 centimetara. Drugim riječima, jegulje su u vrlo lošoj kondiciji, mršave su, što je posljedica nedostatka hrane u staništu.

Potočna žaba - Projekti - BHHUTRA

Nikakva korist

Cijena kilograma jegulje kreće se, inače, oko 150 kuna. Ribari koji je love, a koji su iz razumljivih razloga željeli ostati anonimni jer nemaju valjane koncesije za izlov, kažu da je nemaju kome prodati. Jedino darovati. Neki se, pak, odluče za zamrzavanje ulova, iščekujući tako prestanak korona-krize, ali tako ostavljena jegulja mora se potrošiti za nekoliko mjeseci.

– Posao je previše zahtjevan za nikakvu korist – kaže nam jedan neretvanski ribar koji je zapeo trate, iako se jegulja slabo prodaje.

– Ma otkako je ova nesretna korona došla ljudi se više i ne druže, nema zajedničkih večera, obiteljskih okupljanja, restorani su pozatvarani. Jednostavno, slaba je potražnja za jeguljom – kazuje nam.

Tako su mnogi jeguljari prisiljeni samoinicijativno proglasiti COVID-lovostaj na jegulje dok ne prođe ili barem malo popusti korona-kriza. A do tada jegulja, inače zaštićena vrsta kojoj je zbog nekontroliranog izlova u dolini Neretve prijetilo izumiranje, ima šansu da se oporavi i da joj se broj poveća, kako bi i generacije koje dolaze mogle uživati u tradicionalnom neretvanskom brudetu.

Piše: Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija

Kakvo će vrijeme biti sljedeći tjedan? Meteorolozi najavljuju puno sunca, ali bit će i minusa, stoga ne spremajte jakete

By
LIKEmetkovic.hr
-

Sudeći prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama za sljedeće tjedne – velike hladnoće neće biti ni u nastavku godine, a ni početkom sljedeće, pri čemu je veća vjerojatnost za ponovno više oborina u “božićnom” tjednu, što znači da ni ove godine neće “razočarati” “božićna” ciklona, navode meteorolozi za HRT.

Prema prognozi DHMZ-a, u ponedjeljak u cijeloj Hrvatskoj će biti pretežno sunčano, osobito na Jadranu, a u unutrašnjosti u prvom dijelu dana lokalno s maglom i niskim oblacima koji se mogu i dulje zadržavati, osobito na istoku.

Vjetar slab, na istoku do umjeren sjeverozapadni. Na Jadranu će umjerena, još u početku i jaka bura okrenuti na sjeverozapadnjak. Najniža temperatura zraka uglavnom od -3 do 1, na Jadranu od 4 do 9 °C. Najviša između 4 i 7, na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije od 11 do 15 °C.

A kakvo će vrijeme biti u Dalmaciji i u unutrašnjosti sljedeći tjedan? Prohladno, sunčano i s jako malo padalina.

DRAGOVIJA Održana misa na Materice, stari običaj vezan uz 3. nedjelju došašća

By
LIKEmetkovic.hr
-

Danas je treća nedjelja došašća, u narodu poznata kao Materice, kada je uobičajeno slaviti misu na Dragoviji ispred crkve svetog Ivana.

Misu je predvodio vidonjski župnik don Milivoj Čalo, a zbog epidemije koronavirusa vjernika je bilo manje nego ranijih godina.

Veliku fotogaleriju s Dragovije možete pogledati na portalu vidonjac.com.

Stari običaj vezan uz 3. nedjelju došašća

Materice su stari narodni i crkveni običaj vezan uz 3. nedjelju došašća, a sačuvane je u nekim krajevima, kao npr. među bunjevačkim Hrvatima, u posavini, srednjoj Bosni, Dalmatinskoj zagori te u nekim dijelovima Hercegovine.

Običaji su različiti! Tako npr. mladići, muškarci i djeca čestitaju taj dan djevojkama, punicama, ženama, majkama, tetkama… a onda one čestititare daruju sitnim darovima, primjerice narančama, orasima, bademima, lješnjacima, jabukama, suhim smokvama ili slatkišima, a ponekad i nešto vrijednim darovima (vunenim čarapama…).

Ponegdje se djeca ustaju rano zorom, prije nego se majka ustanu, a onda je iznenade i svežu, te traže ‘otkupninu’. Da bi povratila ‘slobodu’, majka im mora nešto darovati, a sve prolazi uz radost i smijeh.

Kod bunjevačkih Hrvata sačuvan je običaj da nakon čestitanja majke djecu i ostale čestitare daruju posebno ukrašenom jabukom u koju se zabadaju kovanice, orasi, rupčići i slične sitnice.

Također, toga bi dana muškarci obavezno odlazili svojim punicama u čestitare, te bi i od njih izmamili kakav dar.

Materice su lijepi stari običaji koji pokazuju nekadašnje povezanosti i prisnosti ne samo među članovima obitelji, nego i među rodbinom, susjedima i znancima, pa je dobor barem sačuvati spomen na ta bogata vremena. Također, valja spomenuti uz Materice i slične običaje na Djetinjce (2. nedjelja došašća), kada se vežu djeca i kada se, zbog tobožnje prijetnje starijih, moraju otkupiti darujući roditelje, te Očiće ( 4. nedjelja došašća), kada otkupninu moraju platiti očevi.

Osim što bi se Materice obilježavale po selima, valja istaknuti da su se redovito obilježavale i u crkvama, i to tako što bi se na svetim misama za majke. To pokazuje lijepu povezanost liturgijskog i narodnog života.

Piše: Snježana Majdančić-Gladić /Vjera i život

1...1.0941.0951.096...2.041Page 1.095 of 2.041

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr