-

Objavljena je lista zemalja s najvećim padom plaća u Europskoj uniji. Pogađate kako stoji Hrvatska?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Podaci Eurostata su neumoljivi. Među zemljama EU, plaće zaposlenih u Hrvatskoj najviše su pale.
Plaće u Hrvatskoj najviše su pale od svih EU zemalja. Dohodak je, prema podacima Eurostata, u odnosu na prošlu godinu pao za nešto više od 10 %.

Najviše su izgubili oni koji imaju najniže plaće, njihov gubitak je tri do šest puta veći nego kod radnika s visokim primanjima. Najmanji pad u primanjima na razini Europske unije imaju Latvija i Mađarska s padom manjim od 4%.

Procijenjeni gubitak dohotka na razini Europske unije malo je viši od 5% u ovoj godini u odnosu na prošlu. Vlade u državama Europske unije, među njima i Hrvatska, poduzele su kratkoročne mjere kako bi se sačuvala radna mjesta, a to je pridonijelo ublažavanju pada dohotka, ističu u Eurostatu.

Šef HZZO-a o navali mailova: Kontrole su utvrdile zašto se liječnici ne javljaju

By
LIKEmetkovic.hr
-

Mail HZZO-a za pritužbe se užario. U samo desetak dana pristiglo je podosta prigovora, uglavnom zbog toga što građani ne mogu dobiti liječnike.

Na mail zovem.doktora@hzzo.hr koji je pokrenuo HZZO za pritužbe pacijenata u samo prvih desetak dana stigao je 561 mail. Od tog broja, bilo je potpuno njih 129 ili 23%.

Liječnici kažu – pritisak je enorman, a administrativno opterećenje prebačeno sa svih strana. Ravnatelj HZZO-a dr. Lucian Vukelić za Dnevnik Nove TV rekao je da nisu očekivali toliko mailova.

“Mnoštvo mailova koji su se disperzirali na naše regionalne urede i na Ministarstvo zdravstva. Mi smo to objedinili na jedan mail gdje bi sve te pritužbe naših korisnika bile isfiltrirane i adekvatno zbrinute i da se na svaki od njih mora odgovoriti ako su potpisani imenom i prezimenom i na koga se žale”, kazao je Vukelić.

Najviše pritužbi u Zagrebu

“Najviše ih je bilo u gradu Zagrebu. Grad Zagreb je najveći pa je logično da tu bude najviše pritužbi. U tjedan dana smo imali oko 560 pritužbi, od toga je validno 129. To su oni mailovi koji su bili potpisani, imenom i prezimenom navedeni”, rekao je Vukelić.

Kontrole su napravile ono što su morale, navodi. “To je da pomognu svakom od naših osiguranika i svim ustanovama koje su se našle u određenom problemu. To je bilo problema oko nejavljanja na telefon. U nekim slučajevima smo utvrdili da je taj liječnik bio u samoizolaciji, nije se javljao i nije se mogao javiti. Liječnik koji ga mijenja, stavio je obavijest u svojoj ordinaciji i tu naši pacijenti nisu znali o čemu se radi. Napisali su da se taj i taj ne javlja”, objasnio je Vukelić.

Razlozi su utvrđeni, osiguranici će biti zbrinuti

Kontrolama je utvrđeno o čemu se radi. “Obavijestili smo naše osiguranike da će biti adekvatno zbrinuti”, dodao je Vukelić.

Liječnici su tražili, kad su u samoizolaciji, da rade od doma, makar samo administrativan dio posla.

“Svaki od tih ugovornih partnera liječnika je privatnik. On može sam sebi odrediti što i kako će odraditi u samoizolaciji. On može administrativni dio odraditi od doma. Dio koji je do ordinacije ne može odrađivati tamo ako je u samoizolaciji”, istaknuo je Vukelić.

U Americi se pitkom vodom počelo trgovati na burzi. Hoće li žeđ za zaradom zavrnuti pipe siromašnih i trebamo li poput Slovenaca pravo na vodu zaštititi Ustavom?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Od ovog tjedna na Wall Streetu se trguje pitkom vodom. Ulagači imaju priliku kupiti terminske ugovore, tj. mogu se kladiti na cijenu vode bez fizičke kupovine ili prodaje. Taj novitet trebao bi omogućiti poštenije formiranje cijena vode koja je u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država u proteklih godinu dana poskupjela sto posto. No kako to obično bude, čim je neka roba na burzi, ulagačima je u interesu da njena cijena raste, što u kombinaciji s privatnim sustavima opskrbe vodom u SAD-a može dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica.

Iako voda pokriva oko 70 posto površine cijelog planeta, samo 2,5 posto čini slatka voda, od čega je tek 31 posto u tekućem stanju, a 69 posto je zaleđeno. Od cjelokupne godišnje potrošnje vode, 70 posto otpada na poljoprivredu, 19 posto ode na proizvodnju energije, a 11 posto na vodu za piće i sanitarije.

Oko 11 posto stanovnika Zemlje koristi vodu izravno iz prirode dok je zabrinjavajuće to da 35,9 posto ljudi ispušta otpadne vode direktno natrag u prirodu, bez ikakvog zbrinjavanja toksina. Najveći problemi u svjetskoj opskrbi vodom su njena nejednaka distribucija koja se proširila zbog nagle urbanizacije, tehnički problemi u dostavi, skupa desalinizacija morske vode te nepovoljni hidrološki ciklus s previše ili premalo padalina, zbog čega oko dvije milijarde ljudi živi na područjima oskudice vode, tj. na raspolaganju im je manje od 2,7 litara na dan. Daljnjih 1,6 milijardi ljudi suočava se s oskudicom vode zbog ekonomskih razloga, tj. država im je ne može osigurati. U pitanju su zemlje Latinske Amerike, Jemen, Pakistan, dijelovi Irana i Iraka te jako velik dio cijelog afričkog kontinenta.
Hrvatska je, s druge strane, iznimno bogata pitkom vodom. Prema podacima Eurostata, na tisuću stanovnika raspolaže s 28.800 kubika vode, a slijede nas Finska i Švedska s oko 20.000 kubika vode po tisuću stanovnika. Procjenjuje se da cijela zemlja raspolaže s 26 milijardi kubika vode, godišnje potrošimo oko milijardu kubika, a 90 posto pitke vode dobivamo iz podzemnih izvora. Vodom je u Europi najbogatija Norveška te na 1000 stanovnika raspolaže s 46.500 kubika, a dobro stoji i Srbija s 24.500 kubika. UNESCO-ov izvještaj o dostupnosti vode smješta Hrvatsku među pet najbogatijih u Europi i 40 najbogatijih zemalja u svijetu.

U Europskoj uniji najlošije stoje Malta, Cipar, Poljska i Češka, a najveće probleme u opskrbi ima London, čije su vodovodne cijevi u proteklih šest godina pucale više od 36.000 puta – glavnina sustava napravljena je još u viktorijansko doba (krajem 19. stoljeća), zbog čega su enormni gubici pitke vode na dnevnoj bazi i sustav jednostavno nije pratio golem rast stanovništva glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva.

Mišljenja je da Hrvatska treba upisati pravo na vodu u Ustav jer je ona temeljno ljudsko pravo i jer bi se tako onemogućilo stjecanje vlasništva te privatizacija usluga u odnosu na piće i sanitarnu uporabu i zato što je zaštita voda jedna od tradicionalno prepoznatih vrijednosti zakonodavstva Hrvatske još od 19. stoljeća.
Konkretno, na primjeru Slovenije, koja je konstitucionalizirala pravo na vodu u studenom 2016., u ustav su dodani idući članci: Svatko ima pravo na pitku vodu; Izvori vode su javno dobro kojim upravlja država; Izvori vodi namijenjeni su održivoj i trajnoj opskrbi stanovništva pitkom vodom i vodom za sanitarnu uporabu i u tom dijelu nisu dio tržišta (nisu tržišno dobro); Opskrbu pitkom vodom i vodom za sanitarnu uporabu osigurava država preko lokalnih jedinica, i to neposredno i neprofitno.

U Hrvatskoj je peticiju za upisivanje prava na vodu u Ustav lani pokrenula stranka Most, a kako sada stoje stvari, potpisalo ju je tek nešto više od 7000 ljudi.

Više od 3000 umirovljenika ostat će bez svojih mjesta u privatnim domovima

By
LIKEmetkovic.hr
-

Iako se još prije mjesec dana najavljivalo donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi, danas je sasvim izvjesno da će njegova primjena biti odgođena sve do kraja 2021. godine. Problemi koje je trebao riješiti, a tiču se obiteljskih domova, čije je poslovanje pod lupom javnosti od siječanjske tragedije u Andraševcu u kojoj je živote izgubilo šestero tamošnjih korisnika, tako neće biti riješeni, međutim, Zakon bi sa sobom donijeti nove, još veće. Tako smatraju vlasnici obiteljskih domova, a pogotovo ih muči Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijelnih usluga, koji je trenutno na javnoj raspravi.

Apel prema Vladi

– U RH je oko 500 takvih obiteljskih domova i oni brinu o oko 10000 osoba starije životne dobi. Ukoliko bi se zakon u najavi i Pravilnik pred vratima primjenili to bi značilo da bi na ulici završila jedna trećina tog broja – tako kažu predstavnice karlovačke udruge StarKA. Osnavali su je predstavnici obiteljskih domova Karlovačke županije. Iako postoje tek osam dana okupili su čak 35 domova od 40 postojećih i rastu. Njihov prvi korak bili su zahtjevi upućeni na dvije adrese, jedan premijeru Plenkoviću, a drugi i ministru rada Josipu Aladroviću da se nova pravila odgode. Jutarnjem listu predsjednica Sabina Angelina Latin i njezina zamjenica Tanja Ivka ispričale su drugu, javnosti do sada uglavnom nepoznatu stranu medalje u njihovoj svakodnevici.

– O Zakonu znamo ono što smo imale priliku vidjeti u medijima i po tome je najavljeno da će maksimalni broj korisnika po domu biti 12 umjesto dosadašnjih 20. To konkretno znači da će od 675 ljudi smještenih u 40 obiteljskih domova Karlovačke županije njih točno 225 morati nekamo otići. Koliko će ih morati otići iz domova koji neće moći ispoštovati stavke Pravilnika, koji će propisivati ugradnju vatrodojave, prenamjene zgrade iz stambenih u javne, što bi iziskivalo složenije građevniske zahvate? Nismo protiv, sigurnost mora bit na prvom mjetu, ali koliko će nas to moći napraviti u predviđenih 60 dana, kako ćemo organizirati građevinske radnike među našim korisnicima u jeku pandemije? – pitaju se čelnice StarKE, dodajući da se tu više ne može pričati o dodatnim troškovima, već o ozbiljnim investicijama.

– Ovo nije samo naš problem, ovo je problem našeg čitavog društva. Procjene su da će do 2030. godine kod nas svaki peti stanovnik biti stariji od 80 godina. To je blizu, a mi nemamo kamo s ljudima već sada. Čak se priča o našem ukidanju, a nitko ne priča o benefitima ovakvih domova, o radnim mjestima koje osiguravamo medicinsko osoblju, vadimo krv, a ne naplaćujemo to HZZO-u, vozimo ljude, a nismo sanitet, po 13 sati znam biti s njima na hitnoj, to su sve skriveni troškovi socijale i zdravstva koje smo mi preuzeli na sebe, a to je problem s kojim će se netko jednog dana morati suočiti. Radi se o korisnicima palijativne skrbi, nije im dovoljno jednom dnevno naložiti u peć, treba im previjati rane po nogama, mjeriti tlak, dozirati inzulin, a za njih nema mjesta ni u bolnicama – navode Latin i Ivka. Uz sve to dogodila se pandemija koronavirusa zbog koje “pucaju po šavovima”.

– U svakom od naših pravilnika piše da je Stožer dužan osigirati potrebnu zaštitnu opremu, ali mi u obiteljskim domovima ne dobivamo ništa. Ako su naša četiri radnika pozitivna, nema tko raditi. Kako funkcioniramo? Tako da uskačemo jedni drugima – kaže nam Sabina Angelina Latin. Zbog ilegalnih pružatelja usluga smještaja i skrbi starijim osobama svi su na crnoj listi, prema njihovim informacijama neki rade i dalje iako su uhvaćeni u ilegalnaom radu – nemaju kamo s ljudima.

– Da, zvali su i nas sve u Karlovačkoj županiji da pomognemo, ustupimo mjesto, ali mjesta nema nitko.Prije dva mjeseca u Karlovcu smo imali slučaj da je dom imao više korisnika nego je smio, no na kraju je nastavio raditi – kažu Tanja i Sabina Angelina. I na kraju – najveći problem s kojim se sureću je upravo taj nedostatak mjesta.

– Ljudi nas mole, preklinju, primi mi oca, primi mi majku, stavi ga bilo kamo. Mi nemamo kamo s ljudima, a žele nam smanjiti broj korisnika. I pročulo se to među korisnicima. Ljudi su u strahu, pitaju se koga ću izabrati, a koga se riješiti. Nude mi čokoladu i pitaju: Hoćeš li ostaviti mene – prepričava mučne scene Sabina Angelina.

Javno savjetovanje

U Ministarstvu su potvrdili odgodu donošenja zakona, navodeći da se njegovo stupanje na snagu može očekivati krajem sljedeće godine, ali također potvrđuju i da će on donijeti smanjenje maksimalnog broja korisnika u obiteljskim domovima kako bi se “osigurao smještaj korisnika u okruženju sličnom životu u obitelji”. Napominju da će se prijedlog odredbi novog Zakona o socijalnoj skrbi još razmatrati na predstojećem javnom savjetovanju radi konzultacija sa zainteresiranom javnošću. U njihovoj je evidenciji u ovom trenutku registrirano 458 obiteljskih domova s kapacitetom od 10.826 mjesta, od čega je 430 s kapacitetom od 10.202 mjesta registrirano za pružanje usluga starijim osobama.

NOVI PODACI ECDC-a: Hrvatska je, po incidenciji zaraženih, od danas i službeno najgora u Europi!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Sve do danas, bili smo na drugom ili trećem mjestu, a ispred nas je na crnoj listi bio Luksemburg. Danas smo ga po incidenciji broja zaraženih na bazi od 14 dana pretekli – imamo 1.194 zaražene osobe na 100 tisuća stanovnika.

S današnjim podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Hrvatska je, nažalost, preuzela palicu i postala uvjerljivo najgora u Europi u borbi s epidemijom koronavirusa.
Sve do danas, bili smo na drugom ili trećem mjestu, a ispred nas je na crnoj listi bio Luksemburg. Danas smo ga po incidenciji broja zaraženih na bazi od 14 dana pretekli – imamo 1.194 zaražene osobe na 100 tisuća stanovnika.
Litva je na drugom mjestu s 1.146 zaraženih na 100 tisuća stanovnika u dva tjedna, slijedi Luksemburg sa 1.079, a nakon toga Slovenija s brojkom 1.012.

Po incidenciji broja umrlih u dva tjedna smo na četvrtom mjestu. Imamo 21,7 umrlih osoba na 100 tisuća stanovnika u dva tjedna, a gora situacija samo je u Bugarskoj, Sloveniji i Mađarskoj. Najpovoljniju, pak, situaciju u Europi ima Island s 54,1 zaraženom osobom na 100 tisuća stanovnika u dva tjedna i samo 0,6 umrlih. Sve brojke možete provjeriti ovdje.

U zadnja 24 sata u Hrvatskoj je, podsjetimo, potvrđeno 4.135 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, dok je umrlo rekordnih 78 osoba, te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 25.270

U Vrgorcu se stabilizira situacija

By
LIKEmetkovic.hr
-

Situacija ne poplavljenom području naselja Kokorići pored Vrgorca u subotu se počela stabilizirati te se očekuje da bi već u nedjelju, ako ne bude novih kišnih oborina, razina vode trebala  početi opadati, izjavio je Toni Poljak iz Splitskog HGSS-a.

“Vodostaj i danas raste ali se taj porast mjeri u milimetrima što je znatno manji intenzitet njenog porasta nego prethodnih dana. To znači kako možemo reći da porast vode dostiže svoj vrhunac i nadamo se da bi već sutra mogao početi opadati vodostaj na poplavljenom području ako ne bude novih kišnih oborina,” rekao je  Poljak za Hinu.

Dodao je kako će pripadnici HGSS-a nastaviti pomagati stanovništvu poplavljenog područja i sljedećih dana te će njihov broj na terenu ovisiti o potrebama.

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić je optimističan glede daljnjeg razvoja okolnosti na poplavljenom području.

“Porast vodostaja bi tijekom sljedeće večeri do nedjelju ujutro mogao dostići svoj maksimum, no možemo biti optimistični jer meteorološke prognoze za sljedeći tjedan najavljuju ljepše vrijeme, bez kišnih oborina, tako da možemo očekivati polako otjecanje vode prema nižim poljima i prema Baćinskim jezerima,” rekao je Pranić.

Istaknuo je i kako je najvažnije da tijekom dosadašnjeg trajanja ove poplave nitko nije ozlijeđen, a ljudi čije su kuće potopljene smješteni su kod rodbine.

foto: FB Vrgorske novine

Vatikan najavio najranije polnoćke u povijesti

By
LIKEmetkovic.hr
-
Zbog epidemioloških mjera papa Franjo misu polnoćku na Badnjak 24. prosinca slavit će u 19:30 sati, navodi se u liturgijskom programu za prosinac i siječanj objavljenom 10. prosinca, objavio je Vatican News.

Talijanska Vlada zatražila je od biskupija i župa da se polnoćke 24. prosinca svugdje slave ranije, poštujući zabranu izlaska nakon 22 sata.

Sva slavlja koje će Papa predvoditi u božićno vrijeme, kao i za Silvestrovo bit će smanjena na najmanju mjeru, kao što je to bilo i u Velikom tjednu i za Uskrs.

Tradicionalni Urbi et orbi – Blagoslov Gradu i svijetu na Božić u podne, večernja misa zahvalnica na Staru godinu (u 17 sati) kao i mise na Svjetski dan mira 1. siječnja (u 10 sati) i Bogojavljenje 6. siječnja (u 10 sati) redovno će se proslaviti. Nije navedeno, ali je malo vjerojatno da će Papa kako je uobičajeno na Silvestrovo razgledati jaslice na vatikanskom trgu.

U liturgijskom programu koji je objavio Papinski ured za liturgijska slavlja nije navedeno ni hoće li Sveti Otac na blagdan Krštenja Gospodinova, u nedjelju 10. siječnja 2021., krstiti djecu u Sikstinskoj kapeli, prenosi IKA.

Sva će slavlja biti u izravnom televizijskom i radijskom prijenosu vatikanskih i svjetskih medija, kao i na društvenim mrežama.

 

Po prvi put u 800 godina nebo će osvijetliti božićna zvijezda

By
LIKEmetkovic.hr
-

Po prvi puta u 800 godina, “Božićna zvijezda” osvijetlit će nebo ovog mjeseca. To će se dogoditi zahvaljujući Jupiteru i Saturnu, koji bi trebali prirediti pravi ‘show’ 21. prosinca. Ta dva najveća planeta Sunčevog sustava na putu su da se ‘sudare’ u izuzetno rijetkom događaju koji nije viđen od srednjeg vijeka.

Jupiter i Saturn 21. prosinca približit će se toliko blizu da će izgledati poput “dvostrukog planeta”, konjunkcije koja će nam se na Zemlji činiti kao jedna super jarka svjetlosna točka, prenosi 24sata.

“Poravnanja između ova dva planeta prilično su rijetka, događaju se jednom u 20 godina ili tako nekako, ali ova je povezanost izuzetno rijetka zbog toga koliko će planeti izgledati blizu jedan drugom”, rekao je Patrick Hartigan, astronom sa Sveučilišta Rice.

Morali biste se vratiti sve do pred zoru 4. ožujka 1226. da biste vidjeli bliže poravnanje između ovih objekata vidljivih na noćnom nebu, objasnio je.

Zvijezda koja je dovela tri kralja do Isusa

Ova nevjerojatna pojava u povijesti je poznata pod nazivom ‘Božićna zvijezda’ ili ‘Betlehemska zvijezda’. Prema Evanđelju po Mateju (Matej, 2, 1-12) zvijezda je Sveta tri kralja dovela u Betlehem gdje se rodio Isus.

Kao putokazni simbol postala je pored jaslica i božićnih anđela važnim elementom božićnog nakita izravno povezan s kršćanstvom. Zbog toga se Božićna zvijezda stavlja se na vrh božićnog drvca gdje u pravilu ostaje do blagdana Bogojavljenja 6. siječnja.

STOŽER: U Metkoviću 20 novozaraženih, 11 u Pločama i 7 u Opuzenu

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 118 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 71 slučaj utvrđen brzim antigenskim testom). Radi se o 41 osobi iz Dubrovnika, 20 iz Metkovića, 18 iz Korčule, 11 iz Ploča, sedam iz Opuzena, po pet iz Konavala i Župe dubrovačke, po četiri iz Kule Norinske i Lumbarde te tri iz Orebića.

Ukupno su zaražene 53 osobe muškog spola i 65 osoba ženskog spola, a za 70 osoba je utvrđena epidemiološka veza. Preminula je jedna muška osoba  iz Metkovića (rođ. 1959.).

Izliječeno je 46 osoba: 13 iz Dubrovnika, po devet iz Korčule i Metkovića, tri iz Župe dubrovačke, po dvije iz Konavala i Stona, po jedna osoba iz Blata, Kule Norinske, Opuzena, Ploča, Pojezerja, Vele Luke i Zažablja te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 65 osoba pozitivnih na koronavirus. Šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, četiri pacijenta su na invanzivnoj ventilaciji, dva pacijenta su na neinvanzivnoj ventilaciji. U posljednja 24 sata obrađena su 423 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 29 014 uzoraka.

U samoizolaciji su 2263 osobe, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 107 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Novi auti od 2021. jeftiniji, Škoda Octavia za 4700 kuna, pogledajte situaciju s ostalim modelima

By
LIKEmetkovic.hr
-

ve se zna, ali se zapravo još ništa ne zna. Ovako ukratko glasi odgovor na pitanje hoće li od prvog dana iduće godine novi automobili biti povoljniji. Naime, trošarina na nove automobile od 1. siječnja 2021. počet će se obračunavati temeljem podataka dobivenih ciklusom WLTP (svjetski usklađen postupak testiranja za laka vozila) koji sa sobom nosi i objektivnije mjerenje potrošnje, pa samim time i izdašniju, do 30 posto veću emisiju CO2.
No, ne treba se bojati povećanja posebnog poreza na motorna vozila, iako se trošarina u Hrvatskoj već godinama, osim uz cijenu, veže i uz emisiju CO2. Europska komisija svojedobno je objavila preporuku da ovaj manevar ne bi smio negativno utjecati na oporezivanje vozila, a budući da bi to i bio slučaj, u Ministarstvu financija, odnosno u Carinskoj upravi, uskladit će trošarinske tablice s novonastalom situacijom, piše jutarnji.hr.

Plan je da se porezno opterećenje smanji. Porezni razredi će se korjenito promijeniti, a jedan od poteza je ukidanje vrijednosne komponente pri naplati poreza na automobile do 200.000 kuna (od 2018. granica je na 150.000). To znači da će se za oko 80 posto automobila prodanih na našem tržištu trošarina obračunavati isključivo po emisiji CO2. Dosad oko 52 posto prodanih novih automobila nije ulazilo “u škare” vrijednosne komponente posebnog poreza na motorna vozila, a ovime je to povećano na 80 posto.

Prevedeno, tri četvrtine novonabavljenih vozila više neće plaćati tu vrijednosnu, nego samo ekološku komponentu.
Kako će se navedene promjene odraziti na kupnju novih automobila u praksi, saznat ćemo uskoro. Zasad je samo poznato da se neće raditi o tektonskim promjenama, nego o blagim usklađivanjima, odnosno korekcijama aktualnih cijena.

Prema sadašnjim projekcijama i informativnim izračunima, riječ je o nekoliko stotina kuna razlike, a u pojedinim slučajevima konačna cijena bit će manja za nekoliko tisuća kuna. No, sve navedene promjene vrlo bi lako mogle ostati fikcija. Naime, predloženim izmjenama ide se na ruku kupcima, ali posljednju riječ ipak će dati zastupnici, odnosno prodajni saloni koji će sami formirati konačnu cijenu.

Već godinama je jedan od glavnih utega domaćem tržištu uvoz rabljenih automobila koji debelo nadmašuju broj novih. Nove odredbe o trošarinama pružaju priliku da hrvatsko tržište krene u smjeru ozdravljenja, a posebno tu mislimo na starost voznog parka čija prosječna dob trenutačno iznosi 13 godina.

Već četvrta izmjena trošarinskih pravila u mandatu ministra financija Zdravka Marića ovaj put bi trebala izazvati pozitivnu reakciju svih u lancu. Ako se, primjerice, trgovci odreknu mogućnosti povećanja cijena, nema sumnje da bi i kupci godišnjaka i dvije-tri godine starih polovnjaka onda radije investirali u novi automobil. Benefita bi bilo bezbroj, od većeg priljeva u državnu blagajnu do veće sigurnosti na cestama, javlja jutarnji.hr.

AKTUALNA I NOVA CIJENA

Renault clio 1.0 tce (69 ks)
120.300 kn
118.625 kn

VW passat 2.0 tdi (150 ks)
274.541 kn
270.035 kn

Suzuki Vitara 1.4 hybrid
129.976 kn
130.941 kn

Škoda Octavia 2.0 TDI(115 ks)
196.052 kn
191.254 kn

Fiat 500 1.2 (69 KS)
102.992 kn
103.447 kn

Mercedes S500
1, 175.980 kn
1, 164.455 kn

1...1.0961.0971.098...2.041Page 1.097 of 2.041

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr