FLAG Južni Jadran objavio je natječaj za Mjeru 2.2 „Diverzifikacija/diferencijacija tržišta (nova i drugačija tržišta, ciljani kupci)“ iz Lokalne razvojne strategije u ribarstvu 2014. – 2020.
Prihvatljivi nositelji projekta su: javnopravno tijelo, privatno poduzeće (trgovačko društvo) ili obrt u sektoru ribarstva i akvakulture, udruga u ribarstvu te mikro, mali ili srednji poduzetnik. Prihvatljive aktivnosti u okviru ovog FLAG natječaja su nabava i/ili opremanje montažnih objekata za maloprodaju ribe i školjkaša te ostalih proizvoda ribarstva i akvakulture kao i promidžbene aktivnosti.
Natječajna dokumentacija dostupna je na službenoj stranici FLAG-a Južni Jadran, a informacije o FLAG natječaju možete zatražiti na mail adresi: natjecajjuznijadranflag@gmail.com.
Datum održavanja radionice bit će naknadno objavljen.
Danas prijepodne u Ulici A. G. Matoša (Karlovačka) započeli su radovi uklanjanja starog sloja asfalta kolnika ceste, nakon čega će uslijediti polaganje novog sloja asfalta. Zbog toga se ne može skrenuti iz Ulice oca Ante Gabrića u navedenu ulici, kao ni iz Ulice kralja Zvonimira.
Još jučer je uslijed obilnih kiša i dotoka vode iz zaleđa porasla razina vode u predjelu Zažablja. Proradili su mnogi izvori, a posebno je kritično na predjelu Pologoša (Bijlei Vir) gdje se prometuje na vlastitu odgovornost. Od jučer voda je prekrila cesti, danas se situacija pogoršala, i ponegdje je visina vode i preko pola metra.
U narednom razdoblju može se očekivati povećanje vodostaja, a jugo i visoka razina mora (danas u 12 sati 108 cm) ne pogoduju funkcioniranju sustava za obranu od poplave. Nasipi su poprilično opterećeni količinom vode. Na lateralnom kanalu, kod CS Veraja (vrbovci) vodostaj je trenutno 250 cm, i u posljednja 24 sata je narastao oko 80 cm.
Facebook Messenger, jedna od najpopularnijih aplikacija za dopisivanje na svijetu, trenutno ne radi u velikom dijelu Europe.
Brojni korisnici prijavljuju da im ova aplikacija, koju koriste na stotine milijuna, a vjerojatno i milijarde ljudi, trenutno ne radi. Problemi su se pojavili oko 11 sati.
Najviše problema prijavljeno je u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji i Poljskoj, ali problemi su primijećeni i kod dijela korisnika u Hrvatskoj.
To pokazuje i karta prijavljenih problema objavljena na stranici downdetector.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 116 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 55 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom).
Radi se o 30 osoba iz Dubrovnika, 25 iz Metkovića, 17 iz Korčule, po sedam iz Opuzena i Ploča, po četiri iz Konavala i Orebića, po tri iz Lumbarde, Zažablja i Župe dubrovačke, po dvije s Mljeta, iz Slivna i Stona, po jednoj iz Dubrovačkog primorja, Kule Norinske, Smokvice i Trpnja te tri osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Izliječeno je 39 osoba: 11 iz Metkovića, osam iz Dubrovnika, šest iz Opuzena, po četiri iz Konavala i Župe dubrovačke, dvije iz Blata te po jedna osoba iz Dubrovnika, Korčule, Ploča i Slivna.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 67 osoba pozitivnih na koronavirus. Osam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, jedan pacijent je na neinvanzivnoj ventilaciji, a dva pacijenta su na kisiku.
U posljednja 24 sata obrađeno je 374 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 28 194 uzorka.
U samoizolaciji je 2200 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 107 slučajeva kršenja samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Ovih dana svjedoci smo velikih poplava u Vrgorskoj krajini. Posebno je teško na prostoru malenog polja Bunina, u selu Kokorići, gdje se izlila estavela Betina. Međutim, ovo nije nipošto prva ovakva poplava, čemu svjedoče i zapisi iz 1772. godine
Talijanski istraživač i putopisac Alberto Fortis (1741.-1803.) posjetio je Vrgorsku krajinu u listopadu 1772. godine i na tom području boravio nekoliko dana. Stigao je utvrditi nalazi li se u polju Rastok izvor rijeke Norin, ali je pritom obišao i selo Kokoriće, gdje ga je u svojoj kući udomaćio ovdašnji vojvoda Antun Pervan. Zahvalio se plemenitom starcu biranim riječima u svojoj knjizi, a Fortisov crtač je nacrtao vojvodu i djevojku iz njegove kuće. Znameniti putopisac bio je i u Vrgorcu, razgledao je rudnik Paklina, selo Milošiće, krška polja Rastok i Jezero, poljce Bunina te proboravio na graničnom području prema osmanlijskoj Hercegovini.
Svoj posjet Vrgorskoj krajini Fortis je opisao u svom glasovitom djelu Viaggio in Dalmazia, odnosno Putu po Dalmaciji, koje je u dva sveska objavljeno u Veneciji 1774. godine, a kasnije i u prijevodima na druge jezike.
Za ovu priliku prenosimo Fortisove riječi koje se tiču Kokorića i Bunine, pogotovo poplava na ovom području. Vrlo je važan zapis da je poplava znala doći i do drugog kata kule u kojoj je živio vojvoda Pervan.
„…Zaputih se iz Drvenika da pregazim Biokovo na konju, ali ne bijaše moguće nastaviti put tako udobno. Staze na najvišem dijelu planine često se provlače između hridinastih gromada, a ponekad su na rubu kakve provalije. Kada sam prešao vrh Biokova, proslijedih dijelom pješice, a dijelom u sedlu, predvođen pratiocima što mi ih udvorni vojvoda PERVAN iz Kokorića bijaše poslao. Put morlačkih pješaka od Zaostroga do ovoga sela u unutrašnjosti ima nepunih pet milja; ali oni hode s čudesnom vještinom verući se po najstrmijim stijenama i spuštajući se niz najvrletnije litice gdje bi se reklo da samo ptice mogu proći. Meni je trebalo šest debelih ura da prijeđem planinu cestom za četveronošce; i napokon stigoh do doma toga dobrog vojvode koji me primio s iskrenom srdačnošću. Kuće ovog čestita čovjeka sagrađene su u obliku turske kule; ja sam imao posebnu kulu iz koje sam za ručak i večeru prelazio u obiteljsku kulu. Žena i nevjesta moga domaćina pojavljivale su se da mi poljube ruku kada sam ulazio, te se nisu više ukazivale do časa moga izlaska nakon jela. Kućne djevojke stajale su iza pukotina na vratima da gledaju mene i moga crtača kao dvije čudnovate životinje, kako odijelom, tako i ponašanjem. Za stolom je s nama sjedio časni starac, a jela spremljena na turski način donosio je njegov sin. Ovaj vojvoda ugledna je osoba u malenom selu i zaista ima darovitosti koja mu se razvila i bez grada; u mladosti je sastavio mnoge ljubavne i junačke pjesme.
On mi je govorio o nekim ponorima iz kojih katkad u jesen i s proljeća navali voda s krajnjom žestinom i u toliko veliku izobilju da se Kokorića dolina, koja će biti duga dobre tri milje, u roku nekoliko dana pretvori u vrlo duboko jezero. PERVANOVE kuće smještene su na hrptu brežuljka, tako da se treba spuštati znatan komad puta prije nego što se stigne na dno doline; ali unatoč toj povišenosti, voda se naglo jedne noći tako izuzetno podigla, te je dosegla drugi kat kule u kojoj je živio dobri starac i zamalo mu nije zapriječila izlaz na vrata što vode na vanjsko stubište. Htio sam poći vidjeti jedan ili dva od tih ponora što su svi međusobno slični. Grmovi što ih okružuju pokriti su mahovinom i pocrnjelom žabokrečinom i to im daje tužan izgled. Najveći ima u promjeru otvora dvadeset stopa, a dubok je stotinu i dvadeset; na dnu uvijek ima vode, a prije nekoliko godina našao se netko tko je htio provjeriti njezinu količinu i razinu. Našlo se dvanaest stopa vode i njezina je razina odgovarala razini Jezera koje je odatle daleko nekoliko milja. Poslije velikih kiša u unutrašnjosti Bosne ovi ponori, ili jame, kako kažu Slaveni, izbacuju stupce vode do visine do dvadeset stopa. Za petnaest dana kokorićko jezero zna dosegnuti najveću visinu, a ponekad iznenada premaši uobičajene mjere zbog novih kiša ili otapanja snijega u unutrašnjosti; u roku dva mjeseca polje se osuši. Silna količina ribe izlazi iz zemaljske utrobe zajedno s tim divovskim izvorima; a kada vode opadnu, stanovnici je mnogo love vršama ili mrežama učvršćenima pri ušću ponora. Zbog tanka zemljišta što pokriva Kokorića udolinu, ovdje se ne zadržava loš zrak nakon otjecanja voda.
Stara kula koju Fortis spominje, nalazi se na ovoj fotografiji na višem položaju. Na njoj su vidljiva četiri prozorčića, a poplavna voda dosezala je prva dva prozorčića na kuli.
Prema jučerašnjim rezultatima Zavoda za javno zdravstvo DNŽ-a u uzorcima vode za ljudsku potrošnju iz vodoopskrbne mreže iz izvorištaPrud (uzorak uzet iz vodovodne mreže u Vidu) vrijednosti parametara su iznad zadanih vrijednosti ta kao takvi ne odgovaraju maksimalno dozvoljene koncentracije parametre propisane Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe zbog povećane mutnoće.
Dolje niže nalaze se izmjerene vrijednosti za uzorak dostavljen sinoć, 9. prosinca2020.g.
Pojačana mutnoća prisutna je u vodovodnim mrežama koje se opskrbljuju tom vodom (mjesta: Prud i Vid).
Pojava zamućivanja vode ovog izvorišta posljedica je izrazito obilnih kiša i većeg vodostaja rijeka i pritoka rijeke Neretve.
Isporučena voda iz ovog izvorišta redovito se klorira i za sada je mikrobiološki ispravna. Iako ovakva voda nije štetna za zdravlje, ipak preporučamo da se voda za piće prije uporabe pusti da se istaloži te da se nakon toga bistri dio prokuha. Voda se može koristiti za kuhanje, kao i za tuširanje, pranje zubi te ostale sanitarne potrebe.
U uzorcima vode iz izvorišta Doljani (svi ostali dijelovi vodoopskrbnog sustava grada Metkovića osim Pruda i Vida) nisu nađene povećane vrijednosti mutnoće, te voda udovoljava Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće i može se koristiti za piće bez prokuhavanja.
Mostar bi autocestom uskoro trebao biti spojen s Republikom Hrvatskom. Naime, radovi na poddionici Buna – Počitelj privode se kraju, a na poddionici Počitelj – Zvirovići iskop obiju tunelskih cijevi završio je četiri mjeseca prije predviđenog roka, piše Večernji list.
Nastavak radova Tvrtka Hering, koja inače radi na ovoj trasi, objavila je na svojoj Facebook stranici fotografije iz kojih je vidljivo kako je u tijeku asfaltiranje gaznog, odnosno finalnog sloja na poddionici Buna -Počitelj, nakon čega slijedi konačna faza adaptacije autoceste. Sredinom studenog počelo je asfaltiranje poddionice autoceste A1 između Bune i Počitelja, a trenutačno se radi na drugom sloju asfalta. Poddionica Buna – Počitelj duga je 7,2 km i dio je dionice autoceste na koridoru Vc Mostar jug – Počitelj. Poddionica je locirana na geološki izuzetno povoljnom, relativno ravnom terenu. Počinje na oko 4 km južno od sela Hodbina. Trasa autoceste položena je tako da ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona rijeke Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.
Dionica hercegovačke autoceste između buduće petlje i mosta Počitelj te sela Hodbina kod Bune gradi se od svibnja 2018. godine, a uključuje dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i dva prolaza za životinje, kao i izgradnju dvostranog odmorišta Rotimski potok. Ovu dionicu karakterizira relativna ravnica i krš. Njezina izgradnja koštala je oko 32 milijuna eura, a za stavljanje u funkciju ovih sedam kilometara autoceste nužan je most Počitelj koji je trenutačno u izgradnji. Naime, kako su prošlog mjeseca naveli iz JP Autoceste FBiH, tunel Počitelj kompletno je probijen četiri mjeseca prije predviđenog roka.
U njegovo probijanje utrošeno je više od 200.000 kg eksploziva. Na tunelu Počitelj odvijaju se radovi druge faze: izrada temelja betonske obloge, drenaža, hidroizolacija, betonska (sekundarna) obloga i iskop središnje odvodnje.
Radovi u tunelu
Predviđeni rok za završetak betoniranja sekundarne obloge obiju tunelskih cijevi i četiriju poprečnih veza planiraju se za lipanj 2021. godine. Mjesec prije završetka betoniranja može se započeti s ugradnjom opreme u tunelu. U tunelu će biti ugrađena uzdužna (longitudinalna) ventilacija, SOS niše, TPS, elektroinstalacije, rasvjetna niša, mjerni uređaji, ventilacije, sigurnosna rasvjeta tunela, protupanična rasvjeta, svjetleći SOS uređaji i SOS razdjelnici, promjenjivi prometni znakovi, upravljački i signalni uređaji prometne signalizacije, rasvjete te sustav daljinskog vođenja, vatrodojavni sustav, videosustav… Na izgradnji tunela rade tri smjene radnika, i to po principu dvije smjene rade po 12 sati dok je jedna smjena na odmoru. Poddionica Počitelj – Zvirovići dio je dionice Počitelj – Bijača. Duga je 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. Na LOT-u 1 pored tunela Počitelj gradi se petlja Počitelj s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, tri vijadukta i otvorena trasa, zaključili su iz JP Autoceste FBiH.
U okviru programa skrbi o umirovljeničkoj populaciji, Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za društvene djelatnosti, iz županijskih proračunskih sredstava za 2020. godinu, isplaćuje umirovljenički dodatak umirovljenicima s mjesečnom mirovinom do 1.500,00 kn, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Putem Hrvatske pošte, županijski umirovljenički dodatak dostavit će se na kućne adrese umirovljenicima na području gradova Korčula, Metković, Ploče i Opuzen te općina Konavle, Ston, Janjina, Orebić, Trpanj, Lumbarda, Lastovo, Smokvica, Blato, Vela Luka, Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i Zažablje.
Pri isplati božićnica za 2020. godinu vodilo se računa o ujednačavanju umirovljeničkog dodatka za umirovljenike u navedenim općinama i gradovima pa se svakom umirovljeniku isplaćuje pojedinačni iznos od 800 kuna. Županijski umirovljenički dodatak isplaćuje se za 2433 umirovljenika s područja Županije.
09.12.2020.,Vrgorac - Nezapamcen potop je na vrgorskom podrucju. Pod vodom su ceste, ugrozene su i kuce. Stanje je sve teze iz sata u sat.Mjestani iz kuca spasavaju sto se spasiti moze, namjestaj nose na kat, grade se zecji nasipi. U tome im pomazu pripadnici Hrvatske gorske sluzbe i radnici Vodoprivrede.Selo Kokorici je bilo prvo na udaru.
Photo: Marko Dimic/PIXSELL
Na području Vrgorca pod vodom su ceste, ugrožene su i kuće u selima uz rubne dijelove polja Bunine i Jezera, u koja se zbog velikih količina kiše slijeva i voda iz izvora Žiljina, a iz najugroženijeg sela Kokorića može se izići samo čamcima, bagerima Vodoprivrede i terenskim vozilima HGSS-a.
Kuća Mate Pervana u Kokorićima, koja je do Etno sela, pod vodom je tri i pol metra, cijelo prizemlje i pola kata, a pod vodom su i svi plastenici s jagodama, voćem i povrćem. Goleme količine kiše prošlog i ovoga tjedna uzrokovale su izbijanje izvora Žiljina, što se posljednji put dogodilo 2010. godine, a prije toga 1982., i voda se spušta u polja Buninu i Jezero.
Ispod polja Bunine kod sela Kokorića je i estavela Betina (podzemna rijeka) koja zbog povećanih količina kiša izbija na površinu.
– U područnoj školi u Kokorićima uspostavljen je stožer HGSS-a gdje smo osigurali hranu, plinsko grijanje, smještaj i operativnu bazu za sva djelovanja. Trenutno se terenu nalaze timovi iz stanica Makarska, Split, Ogulin, Karlovac i Dubrovnika, a na dolasku je i stanica Čakovec. Bez obzira na rast vodostaja, osiguran je koridor za dostavu potrepština i prijevoz svih odsječenih obiteljskih domaćinstava. Također već smo u koordinaciji za fazu 2, nakon povlačenja vode u kojoj želimo osigurati svim pogođenim objektima isušivaše i sredstva za dezinfekciju, objavio je popodne vrgorački gradonačelnik Ante Pranjić.
I na jugoistočnom dijelu Vrgorskog polja (Jezera), u Staševici Matica se izlila iz korita i voda samo što nije prešla lokalnu cestu. Prolaz preko mosta u smjeru Otrića je zatvoren za promet.
