S obzirom da je u tijeku razdoblje svinjokolje, obavještavaju se sva gospodarstva da će se prikupljanje uzoraka za analizu svinjskog mesa na trihinelozu obavljati u Zgradi političkih stranaka, u Ulici kralja Zvonimira 22.
Uzorke će prikupljati ovlaštena veterinarska organizacija Veterinarska ambulanta IMOTA d.o.o. Imotski u sljedećim terminima:
11. prosinca od 9 do 13 sati
14. prosinca od 9 do 13 sati
18. prosinca od 9 do 12 sati
21. prosinca od 9 do 12 sati
Prilikom donošenja uzoraka mesa potrebno je na uvid donijeti i JIBG, kako bi se moglo utvrditi na kojem je gospodarstvu svinjokolje obavljeno, a ako gospodarstvo nije registrirano, potreban je JIBG kako bi se utvrdilo s kojeg je gospodarstva svinja dopremljena.
Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije održao je u srijedu sastanak s ravnateljima osnovnih škola s područja županije, a na temu modela održavanja nastave do zimskih praznika u svrhu sprječavanja širenja epidemije COVID-19.
Na sastanku je zaključeno kako će svaka osnovna škola zasebno donijeti odluku o modelu održavanja nastave sukladno svojim mogućnostima osiguravanja epidemioloških mjera.
Sastanak uslijedio je nakon što je u utorak županijski Stožer izdao preporuku da sve srednje škole od ponedjeljka 14. prosinca do 18. siječnja sljedeće godine održavaju nastavu online, odnosno po modelu C.
Načelnik Stožera Joško Cebalo istaknuo je kako je uvođenje online nastave u osnovne škole zahtijevnije nego za srednje škole, među ostalim i zato što to podrazumijeva da jedan roditelj mora ostati kod kuće s djetetom, ali dodao je kako je prioritet zaustavljanje širenja pandemije koronavirusa.
Zamjenica župana Žaklina Marević istaknula je kako epidemiološka situacija u DNŽ nije zadovoljavajuća te kako se mora iznaći načina za smanjenje opterećenja zdravstvenog sustava. Zahvalila se svim ravnateljima i djelatnicima škola na svim naporima koje ulažu u osiguravanju normalnog obrazovanja za sve učenike.
Pročelnica Dadić istaknula je kako među osnovnim školama kojima je osnivač DNŽ trenutno imamo 22 zaražena učenika, 340 učenika u samoizolaciji, te 9 zaraženih djelatnika i 22 djelatnika u samoizolaciji.
U subotu će stupiti na snagu nova pravila za trgovine i trgovačke centre u kojima bi, umjesto dosadašnjih četiri, za svakog kupca trebali osigurati najmanje 10 kvadrata. Tako će se postrožiti mjere uoči blagdana i pojačanih gužvi zbog predblagdanske kupnje.
Šef Stožera Davor Božinović rekao je kako će mjere koje se odnose na trgovine i šoping-centre biti na snazi do 10. siječnja. Na pitanje Indexovog novinara pojasnio je o kojim se točno mjerama radi.
“Što se tiče organizacije rada trgovina i šoping-centara, mi smo pripremili odluku koja će vjerojatno tijekom dana biti potpisana, a odnosi se na posebnu organizaciju djelatnosti trgovina od ove subote do 10. siječnja. U smislu ove odluke razvrstane su prodavaonice i trgovački centri tako da se određuju te grupacije prema neto površini prodajnog prostora. Broj kupaca koji istovremeno mogu biti u prodavaonici ograničit će se na način da u prodavaonicama koje imaju do 10 kvadrata prodajnog prostora može biti samo jedan kupac. Od 11 do 100 kvadrata najveći dopušteni broj kupaca koji simultano mogu biti u trgovini određuje se tako da mora biti najmanje 10 kvadrata po kupcu. Do 200 kvadrata za svakog kupca mora biti najmanje 12 kvadrata. Do 2000 kvadrata za svakog kupca mora biti najmanje 16 kvadrata, a za one veće od toga mora biti najmanje 20 kvadrata”, rekao je Božinović.
“Za trgovačke centre najveći dopušteni broj simultanih kupaca će se odrediti tako da za svakog kupca mora biti najmanje 16 kvadrata. Prodavaonice i trgovački centri će to morati jasno istaknuti na ulazu i strogo će se morati pridržavati toga. Sve prodavaonice su dužne za vrijeme očekivanog dolaska većeg broja kupaca poduzeti dodatne mjere kako u prostorima ne bi boravio veći broj kupaca od dopuštenog. Za trgovine s više od 2000 kvadrata uvode se i dodatne epidemiološke mjere koje uključuju obustavu organiziranog prijevoza kupaca, sprječavanje ulaska prekomjernog broja kupaca i uvođenje redara koji će spriječiti ulazak prevelikog broja kupaca, obaveza uklanjanja ili onemogućavanja sjedenja u zajedničkim dijelovima trgovačkih centara, uklanjanje ili onemogućavanje aparata za zabavu. Uvodi se i obaveza upozoravanja kupaca, a nadležnoj službi civilne zaštite morat će se dati podaci o sustavu ventilacije, prozračivanja i izmjene zraka”, dodao je Božinović.
Toponimi su takvi kakvi jesu, odraz su starih vremena i izumrlih jezika, a počesto i predaja te današnjih i negdašnjih međuljudskih odnosa. Katkad ljude zbunjuju, poneke i vrijeđaju.
Tako su starim Grcima i Rimljanima svi tuđinci bili divljaci, Barbari, a Slavenima su Nijemci nijemi ljudi. Bez obzira na to što su Rimljanima i Grcima svi osim njih samih bili divljaci, nijedan onodobni narod nije mogao natjerati perjanice antike da promijeni taj etnik ili opću odrednici kao što nijednome Nijemcu nikad nije palo napamet da govornicima slavenskih jezika, kojima se govori od Tihoga oceana i sjevernih mora do Jadrana, zabrani uporabu etnonima Nijemac, Nemec i slično. Međutim, Hrvati su, kao mediteranski narod, malo zapaljivije ćudi, pa ih je lakše naljutiti te ću vam to pokušati predočiti na nekoliko primjera.
Nije rijetkost da za potpuno isti zemljopisni objekt postoji različito ime i ono često ovisi o tome tko je pojedini zemljopisni objekt nazvao, pa s jedne strane brda stanovništvo može neki obronak zvati Prisoje, a s druge Osoje. Mnogo je sličnih primjera za to na južnohrvatskome području.
Tako se vrh poluotoka Kleka s dalmatinske strane zove Turski rep, a s hercegovačke Ponta Lopate, negdašnja se mletačko-turska granica s metkovskestrane zove Vlaški jendek, a s gabeoske Struga. Pritom treba znati da je pridjevima turski i vlaški domaće stanovništvo naglašivalo razliku u odnosu na područje koje je bilo pod osmanlijskom vlašću.
S druge strane, često isti zemljopisni objekti nose različita imena. Tako se s pelješke strane čitavo vidljivo kopno naziva Vlaškom bandom, ali ni Neretvani ne ostaju dužni, pa kad plove preko Neretvanskoga kanala kažu da idu U Vragužele i pritom se zezaju da je to ime nastalo jer bi tamošnji stanovnici „i vragu uzeli“ namjerno iskrivljujući romansko ime Raguza (Dubrovnik).
Općenito se s otoka stanovnike sa susjednoga kopna naziva Vlajima ili Vlasima, pa je tako s Brača Vlaška sve od Splita do Makarske, Vlasima stanovnici Makarskoga primorja te Imotske Vrgorske i Neretvanske krajine nazivaju Hercegovce, a Hercegovci katolici i muslimani svoje pravoslavne susjede. Dakle, etnik se Vlah/Vlah/Vlas prenosi dokle god se stigne.
I na samome Pelješcu postoji povijesni toponim Vlaško koji se odnosi na uzmorski dio Dubrave. Vlaška banda i Vlaško korito u Sreseru toponimi koji su i danas u uporabi na Pelješcu i nitko nema pravo mjesnomu stanovništvu zabranjivati da ih upotrebljava, ali nitko ni „ugroženima“ (a i ja sam s Vlaške bande iako sam rođen s „prave“ strane Vlaškoga jendeka) ne odriče pravo na uzvrat.
Jednom sam davno napisao članak Čovječe, ne ljuti se ili što znače metkovska prezimena, a čini se da bi se na sličnu temu moglo pisati i toponimima. Ukratko, ne ljutite se, ne shvaćajte toponime osobno, a ako vas nekad i naljute, uzvratite. Materijala uvijek ima.
Srdačan pozdrav od s po očevoj strani Šolovca (hercegovački Zažapci zovu tako dalmatinske, a to znači pametnjaković), Vlaha i Žabara (oboje vrijedi s dubrovačke strane), a po majčinoj Bodula, Polučovika i Škrtuja Domagoja Vidovića.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 90 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom). U posljednja 24 sata obrađeno je 435 uzoraka.
Radi se o 55 osoba iz Dubrovnika, 28 iz Metkovića, 12 iz Župe dubrovačke, deset iz Ploča, pet iz Kule Norinske, po tri iz Konavala, Korčule i Vele Luke, po dvije iz Blata, Zažablja i s Lastova te po jednoj osobi iz Opuzena, Orebića, Slivna i Stona.
Preminula je jedna muška osoba iz Metkovića (rođ. 1929.).
Izliječeno je 57 osoba: 22 iz Dubrovnika, 20 iz Metkovića, tri iz Župe dubrovačke, po dvije iz Stona, Ploča i Opuzena te po jedna iz Dubrovačkog primorja, Konavala, Korčule, Kule Norinske, Slivna i Zažablja.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 65 osoba pozitivnih na koronavirus. Osam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, dva pacijenta su na neinvanzivnoj ventilaciji, a jedan pacijent je na kisiku.
U samoizolaciji su 1952 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježena su dva kršenja mjere samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Do kraja tjedna trebala bi se uvesti nova pravila za trgovačke centre u kojima bi umjesto dosadašnjih četiri, za svakog kupca trebali osigurati 20 četvornih metara, piše Jutarnji list.
Posljednjih dana Nacionalni stožer davao je naznake da će se u trgovinama, koje su ostale praktički neokrznute, morati na neki način postrožiti mjere, osobito uoči blagdana i pojačanih gužvi zbog predblagdanske kupnje. Glavni državni epidemiolog Krunoslav Capak tako je najavio da bi se broj nužnih kvadrata po kupcu mogao povećati sa sadašnja četiri na deset, na što su reagirali iz Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca. Istaknuli su kako smatraju da nije dobro propisati jedinstveni broj potrebnih kvadrata po kupcu za sve trgovine, nego da bi ta brojka trebala ovisiti o veličini konkretnog dućana.
Njihov je prijedlog ozbiljno uzet u obzir te je odlučeno, kako saznajemo, da će se gradirati potreban broj kvadrata s obzirom na veličinu trgovine: kvartovska trgovina od 50-ak kvadrata ne može se mjeriti s trgovačkim centrima koji imaju i po nekoliko desetaka tisuća četvornih metara.
– Kontrole će biti stroge, brojat će se ljudi koji ulaze. Kad se popuni 85 posto predviđenog broja, tada će se trgovački centar zatvoriti i kad se ponovo isprazni, puštat će se novi kupci. Smatramo da je važno da se što prije uvedu nova pravila, jer blagdanske kupnje samo što nisu počele, a na ovaj način smanjit ćemo mogućnost širenja zaraze, ali i osigurati da se ipak održi gospodarstvo u ovom sektoru – govori sugovornik Jutarnjeg.
U tijeku je “peglanje” dokumenata koji će jasno propisati trgovine po kategorijama, odnosno po veličini, a očekuje se da će se do kraja tjedna s time izaći u javnost. Tijekom utorka se pojavila informacija da će se zatvoriti tržnice, no to su nam demantirali, piše Jutarnji list.
Obilna kiša koja pada na jugu Hrvatske donosi uobičajene probleme, poplavljene ceste, odrone i teškoće u pomorskom prometu.
Poplavljena je riva u Malom Stonu. Vodostaj na Maloj Neretvi, kod brane u Opuzenu, je prešao 100 cm, to znači da je ušao u fazu proglašenja redovnih mjera za obranu od poplave. Na brani, na ušću Male Neretve, vodostaj je 115 cm što je i trenutna razina mora.
Sveta Stolica objavila je u utorak, 8. prosinca, apostolsko pismo pape Franje „Patris corde“ (Očinskim srcem) u povodu 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. Tim povodom od jučer do 8. prosinca 2021. održat će se posebna Godina svetog Josipa uz koju su vezani posebni oprosti.
Ljubljeni otac, otac pun nježnosti, poslušni otac koji prihvaća; otac kojeg resi kreativna hrabrost, marljiv, uvijek u sjeni, tim riječima papa Franjo na nježan i dirljiv način opisuje svetog Josipa. Čini to u apostolskom pismu Patris corde objavljenom 8. prosinca prigodom 150. godišnjice proglašenja Marijina zaručnika zaštitnikom Katoličke Crkve. Naime, blaženi Pio IX. odlukom Quemadmodum Deus, potpisanom 8. prosinca 1870., uresio je tim naslovom svetog Josipa. Kako bi se prikladno proslavilo tu obljetnicu, Papa je najavio, od danas do 8. prosinca 2021., posebnu Godinu posvećenu Isusovu poočimu, prenosi IKA
U pozadini Apostolskog pisma krije se pandemija COVID-19 koja nam je – piše Franjo u pismu – pomogla da shvatimo važnost običnih ljudi, onih koji, daleko od očiju javnosti, svakodnevno iskazuju u kreposti strpljivosti i ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Po tome su nalik svetome Josipu, „čovjeku koji prolazi nezapaženo, čovjeku svakodnevne prisutnosti i povučenom u skrovitost“, a koji je ipak imao ulogu protagoniste u povijesti spasenja.
U novom apostolskom pismu Patris corde Papa otkriva jednu svoju naviku. Naime, svakoga dana, već više od četrdeset godina, Papa moli molitvu Marijinom zaručniku preuzetu iz francuskog molitvenika iz 19. stoljeća Kongregacije redovnica Isusa i Marije.
U pozadini Apostolskog pisma krije se pandemija COVID-19 koja nam je – piše Franjo u pismu – pomogla da shvatimo važnost običnih ljudi, onih koji, daleko od očiju javnosti, svakodnevno iskazuju u kreposti strpljivosti i ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Po tome su nalik svetome Josipu, „čovjeku koji prolazi nezapaženo, čovjeku svakodnevne prisutnosti i povučenom u skrovitost“, a koji je ipak imao ulogu protagoniste u povijesti spasenja.
U novom apostolskom pismu Patris corde Papa otkriva jednu svoju naviku. Naime, svakoga dana, već više od četrdeset godina, Papa moli molitvu Marijinom zaručniku preuzetu iz francuskog molitvenika iz 19. stoljeća Kongregacije redovnica Isusa i Marije.
Sveti je Otac također pozvao vjernike da na početku Godine sv. Josipa izmole drugu posebnu molitvu kojom je i zaključeno apostolsko pismo. Molitvu možete pronaći OVDJE.
Dodajmo i kako je Apostolska pokorničarna objavila dekret kojim se vjernicima u Godini sv. Josipa dodjeljuju potpuni oprosti. Više o uvjetima za dobivanje oprosta možete pročitati OVDJE.
– Što se tiče mogućeg isključenja električne energije, HEP je u pripravnosti. Pojedine kuće bit će teško obraniti jer se radi o krškom terenu. Iz nekih kuća doslovno iz podova izbija voda. Koliko god radili zečje nasipe oko kuća, voda često izbija iz samih podova kuća.
Od početka prosinca dijelove Dalmacije zahvatile su obilne kiše, a najviše problema javlja se na vrgoračkom području… Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da se još prije samo tri mjeseca Vrgorac borio s povijesnom sušom, a sada su njegovi dijelovi suočeni s najvećim poplavama zadnja dva desetljeća. Ogromne količine oborina zabilježene su u Rašćanima i Dragljanima, nabujao je izvor Žiljin, a silna je voda potom potekla prema Bunini i Jezeru. Selo Kokorići je bilo prvo na udaru, piše Dalmacija danas.
Upravo je stanje u Kokorićima alarmantno, voda raste i desetak centimetara po satu, a prema najnovijim podacima, to je područje ponovno zahvatila obilna kiša. Na terenu su sve dežurne službe, a ljudi pokušavaju obraniti kuće.
Kakvo je jutros stanje u Kokorićima, pogledajte ovdje:
Sinoć oko 22 sata 12 domaćinstava je bilo odsječeno, a ovim tempom u srijedu će ih biti barem još toliko. Na terenu je i šef makarskog HGSS-a Fodor Kukavica, koji je nadležan za pogođeno područje.
Kakvo je stanje na rizičnom području? Kiša izgleda nastavlja padati, što HGSS točno tamo radi?
– Stanje nije baš najbolje. U zadnjih sat vremena se voda podignula za nekih dvadesetak centimetara. Večeras očekujemo obilne oborine, od 50-70 litara po četvornom metru. Trenutno imamo dva tima s tvrdimčamcem i gumenjakom, koji dostavljaju potrepštine i obilaze sve kuće. Nadamo se da vodostaj neće ići gori, ali ode li još za pola metra, selo će biti totalno odsječeno.
Koliko je trenutno kuća poplavljeno?
– Ne mogu sada to reći. Voda brzo dolazi, ja sam trenutno na terenu i nastavi li se ovako do ujutro, možemo očekivati za metar veći vodostaj.
Koliko je HGSS-ovaca na terenu?
– Konstantno nas je najmanje osmero, a sutra dolaze kolege iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. Ovakve intervencije smo radili i u Gunji, ali što se tiče krških polja, ovakvo nešto nismo imali. Ne znam što bih vam rekao…
Pranić: Moguće odsijecanje cijelog naselja
Situaciju u Kokorićima komentirao nam je i vrgorački gradonačelnik Ante Pranić.
– U utorak navečer održali smo sastanak Stožera na kojem su bili predstavnici HGSS-a, Hrvatskih voda, HEP-a, javnih službi, Grada. U ovom trenutku najvažnija je operativnost ljudi da djeluju u ovakvim situacijama. HGSS ima iskustvo i operativnu spremnost te ujutro dolazi pojačanje iz unutrašnjosti zemlje.
Ugrožen je jedini alternativni put do naselja koji smo do sada mogli braniti. Vjerojatno će doći do odsijecanja kompletnog naselja i morat ćemo do kuća dolaziti uz pomoć čamaca HGSS-a. Trenutno ih imamo 2, ujutro ih očekujemo 5.
“Voda izvire iz kuća, HEP u pripravnosti”
Što se tiče mogućeg isključenja električne energije, HEP je u pripravnosti. Pojedine kuće bit će teško obraniti jer se radi o krškom terenu. Iz nekih kuća doslovno iz podova izbija voda. Koliko god radili zečje nasipe oko kuća, voda često izbija iz samih podova kuća – kazao je Pranić za Dalmacija Danas.
Zanimalo nas je kad je ovo područje zadnji put bilo pogođeno ovakvom poplavom.
Nove obilne oborine
– Ovo područje pamti veće vodostaje, ali to je bilo ’50-ih i ’60-ih godina prošlog stoljeća. Zadnja slična situacija dogodila se 2000. U zadnjem periodu nije se događalo ovakvo naglo dizanje razine vode.
Službe su maksimalno angažirane na terenu. Po nekim prognozama, sutra će pasti do 60 litara kiše po kvadratnom metru. Novi potencijalni podzemni val mogao biti oko podne tu – ističe.
“Apeliram na pribranost”
Vrgorački gradonačelnik apelira na odgovornost.
– Bitno je da ne bude ljudskih žrtava, zato apeliram na pribranost u smislu kućnih instalacija, vode, struje, plina. Što se tiče struje, HEP je danas intervenirao i isključio pojedine ormare. Bit će spremni agregati tijekom srijede. Međutim, ako izvire sa svih strana, nema te pumpe koja može izbaciti toliku vodu. Problem je što se ne brani voda iz jednog, nego iz svih smjerova – pojašnjava Pranić.
Kaže da ostala naselja ne bi trebala biti ugrožena.
– Dosta je dobro napravljen mostobran prema naselju Kutac koje zna biti odsječeno nakon većih kiša. Hrvatske vode su za vikend dobro reagirale, gradili su barijere, izdigli su jedan put. Naselje ne bi trebalo biti ugroženo – kaže Pranić koji je pohvalio angažiranost HGSS-a i Hrvatskih voda oko cijele situacije.
– Angažirani su maksimalno, zato im hvala. Moramo gledati u nebo i nadati se da će kiša što prije prestati. No, prognoza nije optimistična – zaključuje Pranić u razgovoru s novinarom postala Dalmacija danas.
Na današnji dan, 8. prosinca 1991. godine, prvi hrvatski ročnici u Pločama su položili svečane prisege.
Prva postrojba ročnih vojnika Hrvatske vojske osnovana je dana 5. listopada 1991. godine kao 1. satnija mornaričko – desantnog pješaštva Hrvatske vojske, odnosno Hrvatske ratne mornarice u sklopu Ratne luke u Pločama, a prema zapovijedi admirala Svete Letice od 28. rujna 1991. godine. Postrojba je bila sastavljena od 48 novaka s područja općine Ploče, generacije 1971., 1972. i 1973. godine, piše portal Domovinski rat.
Ključnu jedinicu nove postrojbe činio je vod interventne satnije Narodne zaštite u čijem je sastavu ustrojena prva postrojba Vojne policije u Hrvatskoj ratnoj mornarici sa zapovjednikom Denisom Jelčićem. Za prvog zapovjednika postrojbe imenovan je zastavnik Vlaho Orepić, a zapovjednici vodova bili su Željko Matković, Martin Nikolac i Željko Matković Galac.
Novoosnovana postrojba bila je smještena u netom oslobođenoj vojarni „Sidrište“ koju je tih prvih dana listopada blagoslovio pločanski župnik don Petar Mikić, a zanimljivo je istaknuti da je to prva blagoslovljena vojarna u Republici Hrvatskoj.
U deset mjeseci služenja vojnog roka pripadnici ove postrojbe su, uz provođenje obuke, osiguravali skladišta i objekte osvojene od JNA, te obavljali ostale zadaće. Pri jednoj od njih u Ratnoj luci Ploče poginuo je 4. studenoga 1991. pripadnik postrojbe, Zvonko Dropulić. Taj mladić rođen 14. kolovoza 1972. nažalost nije dočekao polaganje svečane prisege koje se dogodilo na današnji dan.
Kroz ratnu 1992. godinu postrojba je djelovala na području Južnog bojišta – od Bistrine preko Stona do Šipana. Nakon odsluženja vojnog roka, do 4. kolovoza 1992., prvi hrvatski ročnici nastavili su braniti domovinu u pričuvnim i profesionalnim postrojbama Hrvatske vojske, a mnogi su i nakon rata ostali su u sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike Ivo Josipović u službenom posjetu gradu Ploče 2014. godine posjetio je i Udrugu “Prvi ročnik Hrvatske vojske – Ploče”. Tom prilikom prvim je ročnicima odao priznanje i uručio poseban dokument kojim se iskazuje zahvala za doprinos obrani države kao prvoj generaciji ročnih vojnika Hrvatske vojske.
Prvi hrvatski ročnici bili su – Josip Barbir, Joško Barbir, Robert Barbir, Zvonimir Batinović, Ante Beader, Perica Bebić, Nediljko Bogunović, Tomislav Borić, Zlatko Bošković, Frano Božić, Jurica Butigan, Zvonimir Dropulić, Valter Dugandžić, Leo Franić, Zoran Franić, Marijo Gradac, Goran Grbavac, Toni Grgurinović, Dragan Jelčić, Vjekoslav Jerković, Joško Jovica, Ivica Juračić, Darko Kačić – Miošić, Mario Korljan, Nedjeljko Kušurin, Ernesto Lutman, Ante Marinović, Romano Marinović, Zoran Marinović, Damir Marković, Dragan Martić, Ivo Medak, Tomislav Medak, Mate Ostojić, Vedran Perić, Andrej Puljan, Matko Radonić, Mate Roso, Matko Sinković, Mario Stanković, Mario Šetka, Marinko Štrbić, Ozren Štrbić, Damir Šunjić, Slaven Šunjić, Dalibor Tomašević, Stašek Veža, Dario Žderić i Jurica Žderić.
