Danas u 5. kolu 1. HNL za žene nogometašice Neretve su uspješno gostovale u Zagreb. U srazu s domaćinom Agramom doma su ponijele sva tri boda (1:2).
Oba pogotka za Metkovke postigla je Marija Herceg, prvi u 15., a drugi u 51. minuti susreta.
U 6. kolu ŽNK Neretva će gostovati kod ŽNK Marjan u Splitu, utakmica će se igrati u subotu, 31. listopada.
U protekle četiri godine, od 1. rujna 2016. do 7. listopada 2020., 37.788 birača u Hrvatskoj promijenilo je nacionalnost. Među njima je 995 stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije. Ova je aktivnost osobito popularna u predizborno vrijeme, a prema evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave, 90 birača je nacionalnost mijenjalo više od jednom, piše Dubrovački vjesnik.
– Bilježi se nešto više zahtjeva za promjenom nacionalnosti ili upisom nacionalnosti u slučajevima gdje je upis bio „nepoznata nacionalnost“ ili „ostalo“ – kažu iz Ministarstva.
U našoj županiji, 898 osoba nepoznate nacionalnosti odlučilo je postati dio hrvatskog grupnog nacionalnog identiteta, no devetero ih se odlučilo izjašnjavati kao Srbin, sedmero je kao nacionalnost odabralo Musliman, šestero je Bošnjaka, petero je novopečenih Albanaca, a po jedan birač postao je Crnogorac i, zamislite, Pakistanac.
Postoje i oni koji su pripadali većini, pa su poželjeli prestati biti Hrvati po nacionalnosti i izjasniti se kao Srbin (6), ‘ostalo’ (6), Musliman (1), Bošnjak (2), Albanac (1) i Afganistanac (2). Dvoje Bošnjaka ipak se odlučilo svrstati u neopredijeljene. Četrnaestero Muslimana promijenilo je svoju nacionalnost u Bošnjak, jedan u Hrvat, a jedan je ipak odabrao kategoriju ‘nepoznata nacionalnost’. Petero Srba, troje Albanaca, po dva Makedonca i Afganistanca, te jedan Slovenac i jedan Pakistanac iz Dubrovačko-neretvanske županije postali su Hrvati. Ovaj posljednji je možda ista osoba iz prethodnog pasusa, pa se predomislio.
Nacionalnost se temelji na osjećaju pripadnosti, pa svatko tko nema takav osjećaj prema upisanom stanju može se odlučiti za promjenu, a broj izjašnjavanja je neograničen, barem kad je riječ o registru birača. Nije propisano vođenje posebne službene evidencije o nacionalnoj pripadnosti. Ovi podaci dostupni su zahvaljujući Zakonu o registru birača radi ostvarivanja biračkog prava po osnovi nacionalne pripadnosti, s obzirom da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru. Razlozi za promjenu nacionalnosti su različiti.
Piše: Silvija Rudinović / DV
Danas imamo 2421 novi slučaj, najviše dosad, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite na konferenciji za medije u 12 sati. Ministar Božinović je pobrojao nove mjere koje bi trebale utjecati na smanjenje broja novozaraženih i koje će na snagu stupiti od ponoći.
Mjere su sljedeće:
Mjere određuju na 14 dana nakon čega će se procijeniti kakva je njihova provedba i hoće li se produžiti.
Obavezno vođenje evidencije se ne odnosi na kulturne i crkvene manifestacije, za njih postoje posebni protokoli.
Poslodavci su obvezni zabraniti dolazak na rad ljudima koji imaju temperaturu, suhi kašalj i kratak dah. Trebaju smanjiti fizički kontakti između zaposlenika i uvesti rad od kuće kad je to moguće, uvesti klizno radno vrijeme i rad u smjenama. Preporučuje se i reduciranje sastanaka na najmanju moguću mjeru.
Mjere će kontrolirati inspektori, civilna zaštita i policija. Ako negdje postoji blaža mjera, primijenit će se ove strože.
Nacionalni će stožer u nedjelju odlučivati o novim mjerama koje bi među ostalim ograničile broj osoba koje se mogu okupljati na javnim mjestima na 50. I svadbe, koje su i dalje izvor infekcije za veći broj ljudi, ograničile bi se na 25 osoba, doznaje Jutarnji list.
Premda je radno vrijeme kafića i restorana ograničeno do 24 sata, pokazalo se da se alkohol nakon toga kupuje na benzinskim postajama. Vjerojatno će prijedlog Stožera biti da se, dok traje epidemija, zabrani prodaja alkohola na benzinskim postajama.
Zasad ostaje otvoreno pitanje kažnjavanja nenošenja maski u zatvorenim prostorima jer bi za to trebalo mijenjati neke zakonske odredbe. Moguće je, nastavi li se ovaj trend povećanja novozaraženih na dnevnoj bazi, da se posegne i za tom mjerom.
Potpuni lockdown zasad nije opcija premda je proljeće pokazalo da je, uz zatvaranje granica, to zapravo jedino moguće učinkovito sprečavanje širenja zaraze.
Nove brojke govore da epidemija nije pod kontrolom jer iz dana u dan sve je više zaraženih. Prednjači Zagreb s čak 798 novozaraženih pa ne čudi da je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, dr. Zvonimir Šostar, nezadovoljan situacijom istaknuo da brojke mogu početi padati tek ako se građani konačno budu pridržavali epidemioloških mjera, što zasad ne čine u dovoljnoj mjeri. Primjerice, u petak navečer centar grada bio je pun, dakako uglavnom onih bez maski i bez preporučene distance.
1. Kapacitet bolnica – sljedeći tjedan u pogon se stavlja Arena
Prema najavama, zagrebačka Arena mogla bi se u narednih nekoliko dana ponovno pretvoriti u alternativni smještaj za covid-pozitivne. Na bolničkom liječenju trenutačno se nalazi 731 pacijent, što je dvostruko veći broj nego prije dva tjedna. Covid-bolnice se pune velikom brzinom, no najveći je problem sve veći broj zdravstvenih djelatnika koji su pozitivni ili u samoizolaciji.
2. Okupljanja – javne događaje ograničiti na 50 ljudi
Ograničenje broja osoba dozvoljenih na okupljanjima jedna je od prvih mjera koje povlači većina europskih zemalja jer je ustanovljeno da su upravo okupljanja glavna žarišta bolesti. U velikom broju zemalja koje su najteže zahvaćene epidemijom broj je ograničen na maksimalno šest do 10 osoba, a ograničavaju se i obiteljska druženja između različitih kućanstava.
3. Alkohol – neće biti zabrane točenja u kafićima iako se i o tome špekuliralo
Nacionalni stožer za sada neće zabranjivati točenje alkoholnih pića u kafićima i restoranima, ali će zabraniti prodaju na benzinskim crpkama koje rade cijelu noć. U dijelu država EU, poput Nizozemske i nekih njemačkih pokrajina, u kojima kafići i restorani nisu zatvoreni, zabranjeno je točenje alkohola u večernjim satima.
4. Škole – nema zatvaranja, nova pravila za izolaciju
Iako i sami prosvjetni radnici djecu pripremaju na mogući prelazak na online nastavu, generalnog zatvaranja škola još uvijek nema: princip zatvaranja “od razreda do razreda” i “od škole do škole” pokazao se dobrim. No, ozbiljno se razmatra promjena pravila za samoizolaciju djece. Naime, ako se u razredu pojavi zaraženo dijete, u izolaciju odlazi cijeli razred. Prijedlog je da se u izlaciju šalje samo najbliži krug kolega zaraženog đaka, a ne cijeli razred. Čak 99% oboljele djece nema simptoma.
5. HZJZ dnevno radi 1600 umjesto 2200 testova zbog manjka potrošnog materijala
U 24 sata u Hrvatskoj je testirano 8087 osoba, što je znatno povećalo posao postojećim testnim centrima pa se ubrzano radi na otvaranju novih, poput onoga na Zagrebačkom velesajmu. Posljednjih dana, uz nedostatak kadra, pojavio se još jedan problem, i to s potrošnima materijalom za testiranje. No, to nije problem samo u Hrvatskoj nego i u drugim europskim zemljama jer je broj testiranja sve veći.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da HZJZ može obaviti oko 1600 testova na dan, a kad bi se riješio problem potrošnog materijala, i 500 do 600 više. Razgovarali smo s proizvođačima testova koji su nam rekli da se na globalnoj razini pojavio problem s potrošnim materijalom jer se naglo povećala potražnja pa je trebalo prilagoditi i proizvodnju. Obećavaju da će već sljedećeg tjedna situacija biti bolja, a od početka sljedećeg mjeseca problema u opskrbi više ne bi trebalo biti.
Korona virus je poprilično pomrsila tijek natjecanja u 1. HRL JUG. Iz kola u kolo raste broj odgođenih utakmica. Do sada su jedino Metković Mehanika, Zadar i Mornar Crikvenica odigrali svih pet utakmica.
Metković Mehanika je jučer gostovala u Zadru. Bila je to utakmica s nekoliko prevrata, a na kraju je zasluženo slavio domaćin (32:28). Metković je prvih dvadesetak minuta imao rezultatsku prednost i do tri gola razlike, a nakon toga inicijativu preuzima domaćin. Na odmor se otišlo pri rezultatu 16:13.
U drugom poluvremenu su Metkovci nastojali izravnati rezultat što im je i uspjelo u 47. minuti nakon niza od 4:0 i 3:0 za izjednačenje 23:23. Međutim, Zadar je nije dopustio Metkovcima vodstvo, golovima Bukve i Maričića, koji je ujedno i najefikasniji strijelac utakmice s 9 pogodaka, opet stvaraju prednost od 2-3 gola koju nisu ispustili do kraja utakmice. Kod Metkovaca najefikasiji su bili J. Bezer i N. Jurković s po 5 pogodaka.
U 6. kolu, 7. studenoga, Metković Mehanika bi trebala ugostiti Karlovac koji je u ovoj sezoni odigrao tek dvije utakmice.
Tablica
Neretva je na kišom natopljenom travnjaku igrališta Iza Vage zasluženo pobijedila kliški Uskok (2:0) i tako prekinula negativna niz od poraza u nizu. Bio je to i trenerski debi Ivana Bubala na klupi Neretve.
U prvom poluvremenu su obje momčadi imale po nekoliko vrlo izglednih prilika, a Ivan Prskalo je već u prvoj minuti mogao zabiti za rano vodstvo Neretve kada je sam izbio pred vratara Milakovića koji je obranio njegov udarac. Tako se na odmor otišlo bez pogodaka.
U drugom poluvremenu je Neretva bila agresivnija i željna pobjede, a gostima su noge bile sve teže. Uskokova najizglednija prilika je bila polovicom drugoga poluvremena kada je lopta njihova napadača kliznula niz vratnicu golmana Kozine – to je više izgledalo kao pokušaj nabačaja, a manje izravnog udarca – Neretva je imala sreće.
U nastavku utakmice plavo-bijeli su sve češće dolazili u Uskokov šesnaesterac, što se ispatilo u 72. minuti kada je nakon dobrog proigravanja Ševko Okić zabio svoj prvi gol. Neretvini igrači su do kraja utakmice stvorili pet-šest izglednih prilika a onu zadnju u trećoj minuti sudačke nadoknade je ponovno iskoristio Okić za pobjedu Neretve 2:0.
Neretva će u srijedu, 28. listopada, na Lapadu igrati s GOŠK-om utakmicu 12. kola. Dubrovčani su danas doživjeli neugodan poraz u Makarskoj (3:1) i forma im je u silaznoj putanji – imaju tri pobjede i čak šest poraza.
Jadran LP je danas prekinuo pozitivni niz koji ga je do ovoga kola doveo na vrh tablice. Na svom travnjaku je izgubio od Uranije (1:2). Sada je vodeća momčad lige Zagora koja je u Unešiću svladala BŠK Zmaj (4:0).
Rezultati 11. kola:
Povodom 29. godišnjice pogibije Ivice Džolića, pripadnika Izvidničke satnije 4. gardijske brigade, skupina veterana 4. gbr HV-a se danas uspela do spomen obilježja na brdu Mali Tmor (Slano) i zapalila svijeće.
– Vrh Tmor sa svojih 899 metara nadmorske visine dominira krajolikom od Slanog prema Stonu zbog čega je ta kota od izuzetne važnosti na početku Domovinskog rata kada su se na tom području vodile žestoke borbe za obranu tog dijela Domovine. Sam vrh nekoliko je puta prelazio “iz ruke u ruku”. Tog 26.listopada na vrhu Tmora junačkom smrću u borbi s neprijateljem poginuo je Ivica Džolić, pripadnik izvidničke satnije 4.gardijske brigade – ističu iz Udruge veterana 4. gardijske brigade Dubrovačko-neretvanske županije.
Nakon nedavnog posjeta ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića gradilištu pelješkog mosta i jugu Hrvatske, iznova je aktualizirano pitanje gradnje autoceste do Dubrovnika.
Taj projekt, koji bi mogao koštati devet milijardi kuna, “upao” je u projekt prometne povezanosti Hrvatske, napravljena je Studija izvodljivosti te uskoro počinje priprema projektne dokumentacije, piše Dubrovački vjesnik.
Međutim, politika i struka nisu usuglašeni oko izgradnje autoceste od Metkovića do Dubrovnika na predviđenoj trasi (Metković – Pelješac – Rudine – Osojnik). Naime, istodobno s gradnjom autoceste kroz Dubrovačko primorje, kojih desetak kilometara dalje planira se graditi dionica Jadransko-jonske autoceste kroz BiH, koja počinje u Počitelju, pa preko Stoca i Popova polja završava u Aranđelovu kod Trebinja, na granici s Crnom Gorom. Dr. Ivan Dadić, stručnjak za teoriju organizacije prometnih tokova, drži da nema potrebe graditi autocestu od Metkovića do Dubrovnika kad će se već graditi odvojak Jadransko-jonske autoceste kroz Popovo polje. Ističe da će se gradnjom autoceste kroz dolinu Neretve i Dubrovačko primorje devastirati prostor.
– Ova trasa nije dobra. Na uskom prostoru ne mogu ići dvije paralelne autoceste. Jedna će biti Jadransko-jonska, preko Popova polja, Bokokotorskog zaljeva i dalje prema Albaniji i Grčkoj, a druga bi bila ova autocesta. Kad bismo sada imali autocestu do Dubrovnika, možda bi bilo više gostiju, ali grad bi bio potpuno paraliziran jer ne može više primiti tako veliki promet – ističe dr. Dadić.
– Autocesta bi trebala ići Popovim poljem i Dubrovnik bi trebao biti spojen na nju. Jedan krak išao bi od Dubrovnika prema Popovu polju, a drugi od Konavala prema jugu. To bi bilo dugoročno jedino ispravno rješenje za prometnu povezanost Dubrovnika – smatra Dadić.
Trebalo bi spojiti Metković do mosta na Pelješcu, ali ne autocestom, nego nekom drugom modernom prometnicom.
Kad se izgradi most s priključnim cestama, to će nedvojbeno skratiti put prema Dubrovniku za pola sata. To će biti dobro rješenje, ali treba i sam Dubrovnik pripremati da bi mogao primiti povećan broj vozila, jer je tamo i sada stanje u prometu katastrofalno, poglavito u turističkoj sezoni.
Dr. Dadić daje zanimljivo rješenje za Dubrovnik.
– Trebalo bi pomorski prijevoz iskoristiti kao zamjenu za cestovni. Primjerice, od Mokošice do Dubrovnika može se uvesti brodska linija. To neki gradovi već imaju – predlaže dr. Dadić.
– Autocestu do Dubrovnika treba rješavati s BiH, Crnom Gorom i Albanijom kao Jadransko-jonsku autocestu, koja je kroz Hrvatsku većim dijelom dovršena, a sada se gradi u BiH – govori dr. Dadić.
Autocesta kroz hrvatski teritorij devastirat će prostor i upropastiti budući turistički razvitak na trasi. Širina koridora kojim prolazi autocesta je 30 do 40 metara, pa je sasvim jasno da bi se prostor od Stona do Dubrovnika u potpunosti devastirao.
– Postojeća cesta prema Dubrovniku uz određene rekonstrukcije, poboljšanja i zaobilaznice nekih naselja mogla bi biti sasvim dovoljna. Rekonstrukcija postojeće ceste da, ali ne velika autocesta, koja će nesumnjivo devastirati prostor – rezolutan je Dadić.
– S obzirom na to da je pelješki most četverotračni, netko se sjetio da bi se mogla graditi autocesta do Dubrovnika. Međutim, u Dubrovniku treba rješavati druge prometne probleme, a među njima i kako povezati aerodrom u Čilipima s Dubrovnikom ili kako povezati Korčulu s pelješkim mostom.
Devet milijardi kuna za dionicu od Neretve do Dubrovnika nikada se neće vratiti. Tim novcem mogu se kvalitetno riješiti svi prometni problemi u Dubrovniku i županiji. Odluka da se gradi autocesta ovom trasom je političke prirode, neutemeljena na ekonomskoj isplativosti i stvarnoj potrebi prometne povezanosti – zaključio je dr. Ivan Dadić.
Piše: Stanislav Soldo
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 39 novih slučajeva zaraze koronavirusom.
Riječ je o šest muških i osam ženskih osoba iz Dubrovnika (njih deset ima utvrđenu ep. vezu), pet muških i pet ženskih osoba iz Metkovića (pet ima utvrđenu ep. vezu), tri muške i tri ženske osobe iz Župe dubrovačke (za sve utvrđena ep. vezu), dvije muške i jednoj ženskoj osobi iz Kule Norinske (jedna osoba ima utvrđenu ep. vezu), dvije muške osobe osobe iz Opuzena, po jednoj muškoj osobi iz Ploča i s Mljeta, jednoj ženskoj osobi iz Smokvice (utvrđena ep. veza) i jednoj ženskoj osobi iz Zažablja (utvrđena ep. veza).
Dubrovačko-neretvanska županija objavila je natječaj za stipendiranje darovitih učenika i studenata i natječaj za stipendiranje učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja.
Za 2020./2021. školsku/akademsku godinu dodijelit će se 5 stipendija za darovite učenike, 10 za darovite studente, 10 stipendija za učenike koji se obrazuju za deficitarana zanimanja i 10 za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i to:
Stipendija se dodjeljuje za razdoblje od 10 mjeseci tijekom jedne školske, odnosno akademske godine i to u iznosu od 600,00 kuna mjesečno po učeniku i 1.000,00 kuna mjesečno po studentu.
Pravo na nastavak primanja stipendije u idućoj godini ima svaki onaj daroviti učenik koji tekuću godinu završi s odličnim uspjehom i upiše se u iduću kao redovan učenik i svaki daroviti student koji tekuću godinu završi s prosjekom ocjena 4,3 i više i iduću upiše kao redovan student.
Za učenike i studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja dovoljno je upisati se kao redovan učenik, tj. student da bi ostvarili pravo nastavka primanja stipendije u idućoj školskoj/akademskoj godini.
Natječaj je otvoren od 24. listopada do 6. studenog 2020. godine i objavljen je u Dubrovačkom vjesniku i na web stranici Dubrovačko-neretvanske županije.
