-

Gladni vukovi rastrgali konja na Vidonjama, ljudi se boje: “Noću ih čujemo kako zavijaju”

By
LIKEmetkovic.hr
-

Vukovi su opet napali. Ovaj put žrtva je mladi ždrijebac, koji je glavom platio u brdskim područjima neretvanske Općine Zažablje.

Od vukova strahuju svi, a ponajviše oni u braniteljskoj zadruzi Goračići, koja na Vidonjama uzgaja ovce, krave buše, magarce, konje. Mora biti da je bilo četiri-pet vukova, jer teško je svladati odrasloga konja, rekli su nam u braniteljskoj zadruzi. Kažu da su ih lovci upozorili da su na samoj granici s Hercegovinom, u naselju Brestica, vidjeli čopor vukova, što je dovoljan znak za uzbunu i čuvanje stada, jer zima je, zvijeri su gladne i sigurno će napasti. Noću se čuju kako zavijaju, posebno u hladnim noćima, kada se u potrazi za hranom spuštaju gotovo do naselja, piše Slobodna Dalmacija.

Već smo pisali da su vukovi zaklali stado ovaca na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zdenka Barišića na Mliništu, a slična je situacija i u drugim dalmatinskim brdskim područjima, pa ovdašnji stočari traže da se nešto hitno promijeni te zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave od napada divljih zvijeri.

Međutim, vuk uskoro više neće biti strogo zaštićena vrsta. Ovakva odluka Bernske konvencije obradovala je dalmatinske stočare, koji muku muče s napadima vukova na svoja stada. Iako je zaštita vuka “olabavila”, on je i dalje zaštićena vrsta, premda ne tako “strogo zaštićena” kakva je bila do sada.

Nova pravila stupit će na snagu 7. ožujka 2025., čime će se državama članicama omogućiti dodatna fleksibilnost u upravljanju lokalnim populacijama vukova. S obzirom na to da će vuk i dalje biti zaštićena vrsta, države članice i dalje će morati provoditi mjere očuvanja i upravljanja kako bi ostvarile i održale povoljno stanje očuvanosti populacije vukova, priopćila je Europska komisija.

Kako bi se zaštitilo stoku i stočarsku proizvodnju, ali i vukove i druge divlje zvijeri, čija se populacija povećava, te što bolje provodile nužne mjere, potrebna je bolja suradnja na svim razinama i bolja koordinacija nadležnih institucija te osmišljavanje učinkovitijeg sustava naplate šteta, ističu hrvatski stočari.

– Vuka ne treba ubijati, nego kontrolirati – ističe predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula, čija je udruga još prošle godine uputila apele nadležnim institucijama od kojih je tražila razumijevanje i pomoć.

– Stočari ne žele istrijebiti vukove, oni imaju svoje mjesto u prirodi, ali želimo da država, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša, odredi staništa i lokalitete gdje će vukovi obitavati. Trenutačno imamo slučajeve da vukovi napadaju u onim područjima gdje nikada nisu bili, što znači da su se nekontrolirano razmnožili – govori Džakula. Stoga puno očekuju od “Plana upravljanja vukovima”, koji bi dopuštao preseljenje, odnosno tjeranje vukova (slično kao u slučaju medvjeda) iz područja gdje do sada nisu obitavali u njihova prirodna staništa.

Međutim, sa slabijom zaštitom vukova ne slažu se ekolozi i ljubitelji prirode, koji tvrde da su se populacije vukova jedva oporavile nakon što su izumrle u mnogim europskim zemljama. Brojni primjeri u svijetu pokazuju da je oporavak populacija vuka doveo do poboljšanja uvjeta u prirodi, naglašavaju ekolozi. Mogući odstrel vukova uzrokovat će kontraefekt “rasipanja” čopora na šira područja i time potencijalno postati još veća opasnost za stočare.

Ipak, stočari s kojima smo razgovarali pozdravljaju odluku Europske komisije nadajući se da će se brojnost vukova smanjiti, pa tako i štete na domaćim životinjama koje su pričinjavali. Vukovi su posljednjih godina u potrazi za hranom došli u sela. Ne napadaju stoku u nekoj divljini, već u naseljenim područjima i samo je pitanje vremena kada će napasti čovjeka. Naglašavaju da nedaleko od zadnjeg napada vukova na predjelu Vidonje često prolaze šetači i planinari, koje bi gladni vukovi mogli napasti.

Piše: Stanisalv Soldo / Slobodna Dalmacija

Kava u kafićima poskupjela! Ugostitelji: “Nemamo izbora”; HUP: “Imamo rješenje!”

By
LIKEmetkovic.hr
-

S novom godinom opet nove cijene kave u kafićima po Hrvatskoj, objavio je Jutarnji list.

Koliko vidimo, cijene su rasle za minimalno 15 centa po kavi i najčešće već premašuju 2 eura za kavu s mlijekom. Neki su poskupjeli još prije Nove godine, a drugi ovih dana, što ponajviše ovisi o tome jesu li stigli otisnuti i plastificirati nove cjenike. Ugostitelji sliježu ramenima – nemaju izbora, kava je burzovna roba, a njezine su cijene krajem prošle godine dosegnule najviše cijene u posljednjih skoro pola stoljeća. Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju: rješenje postoji, trebamo ukinuti posebni porez na kavu, koji nema nijedna zemlja u našem okruženju.

Naime, s krajem prošle godine na londonskoj burzi ICE cijena arabice porasla je za 0,7 posto u odnosu na prethodni tjedan, dosegnuvši privremeno 3,35 dolara, što je najviša zabilježena cijena od 1977. godine. Od početka prošle godine cijena te vrste porasla je čak 75 posto, svrstavajući je među poljoprivredne sirovine čije cijene rastu najbrže, zajedno s kakaovcem, kojem se cijena gotovo udvostručila. Glavni su razlog rasta cijena nepovoljni vremenski uvjeti u Brazilu, gdje je suša dramatično smanjila prinose, a potražnja za kavom ostala je visoka. Pitanje je kako će na cijene u 2025. utjecati i geopolitička situacija, kao i najave Donalda Trumpa o uvođenju visokih carina na uvoz iz Meksika, Kanade i Kine.

Analitičari upozoravaju da bi ovakva situacija mogla potrajati godinama, a svakako dok se ne stabiliziraju tanašne zalihe kave. Procjena je brazilskog ministarstva poljoprivrede da će u ovoj godini cijena kave rasti za dodatnih barem 10-15 posto. Osim cijene same sirovine, povećavaju se i drugi troškovi, tako da veliki proizvođači najavljuju poskupljenja i do 30 posto, prenose svjetski mediji.

Domaći ugostitelji pojašnjavaju svoju računicu.

– Cijena po kilogramu, ovisno o vrsti kave i kvaliteti zrna, može varirati u rasponu od 11,60 eura do čak i 60 eura po kilogramu. Ako se uzme u obzir prosječna cijena od 25 eura, točna je računica da trošak kave po jednoj šalici iznosi 0,192 eura, ali s velikim naglaskom da toliko stoji sama kava kao sirovina, a ne šalica espressa. U cijeni gotovog proizvoda, šalice espressa, i razni su drugi parametri bitni za izračun – pojašnjava nam Franz Letica, predsjednik udruženja ugostitelja Zagreb.

U cijenu ulazi ugostiteljska oprema, a profesionalni aparat stoji od 3000 do 15.000 eura, profesionalni mlinac između 700 i 2500 eura, a treba dodati i depurator te sitnu barističku opremu koja se amortizira osam godina. Oprema se održava uz redovni servis. Za prosječni lokal koji koristi 25 kilograma kave mjesečno, ako pretpostavimo da posjeduje opremu u vrijednosti od oko 7000 eura, trošak opreme iznosi 2,89 eura po kilogramu kave, a trošak redovnog servisa iznosi 1,82 eura po kilogramu.

Poseban trošak je osoblje. – Po normativu radnog mjesta, konobar koji može skuhati 100 kava u smjeni poslodavca košta oko 1800 eura bruto ili 1200 eura neto mjesečno. Ako taj trošak podijelite na 22 radna dana, dobiva se iznos od 0,818 eura po šalici kave. Tako računica kaže da šalica espressa ugostitelja košta 1,046 eura, i to bez mlijeka, šećera, vode, režijskih troškova, fiskalnih i parafiskalnih nameta – pojašnjava Franc Letica.

Najviši porez u okruženju

Istovremeno, upozorio je HUP u svojoj zadnjoj analizi, porezno opterećenje kave u Hrvatskoj premašuje 30 posto, što potiče prekograničnu kupnju, destimulira potrošnju i povećava visoke troškove birokracije.

– U cilju efikasnosti i rasterećenja poslovanja HUP predlaže ukidanje posebnog poreza na kavu. Ovaj porez nema ni jedna članica EU u našem okruženju, a neke čak primjenjuju nižu stopu PDV-a na ovaj proizvod, primjer je Italija s 9 posto. Ukidanje ovog posebnog poreza u zemljama poput Rumunjske i Slovenije rezultiralo je povećanjem službeno registrirane količine kave i rastom prihoda od PDV-a.

Neke zemlje, primjerice Švicarska, idu u šire rasterećenje ostatka srodnih kategorija, kao što je čaj, potpunim ukidanjem carinskog odnosno trošarinskog opterećenja, što jasno ukazuje na promišljanje o kategoriji ovih napitaka s pozicije stanovništva – ističu u HUP-u, piše Jutarnji list.

Foto: Unsplash

Jurio Pelješkim mostom brzinom od 146 km/h

By
LIKEmetkovic.hr
-

učer, 08. siječnja, nešto prije 16 sati, na kolniku D8, policijski službenici Policijske postaje Metković su s vozilom presretač uočili vozilo litvanskih registarskih oznaka koje pretječe kolonu vozilu, da bi na Pelješkom mostu policija mjernim uređajem izmjerila brzinu kretanja vozila  koja je umanjena za sigurnosnu razliku od 10% iznosila 146 km/h, što predstavlja prekoračenje ograničenja brzine kretanja za više od 50 km/h.

Prometnom kontrolom je utvrđeno kako je vozilom upravljao 23-godišnji državljanin Litve, kojem je za počinjene prekršaje izdan obavezni prekršajni nalog uz izricanje novčane kazne od  1.050 eura, te mu je istim nalogom izrečena zaštitna mjera zabrane korištenja stranom vozačkom dozvolom na području Republike Hrvatske u trajanju od 2 mjeseca.

Koje srednje i fakultete upisati, a što izbjegavati? Objavljene preporuke HZZ-a po gradovima i županijama za 2025. godinu

By
LIKEmetkovic.hr
-

Koja su deficitarna zanimanja, a koja suficitarna na tržištu rada? To je moguće provjeriti u preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Svake godine HZZ izdaje novi dokument, a i ove je stanje slično kao prošle. U dva najveća grada, Zagrebu i Splitu, kronično nedostaje onih koji izlaze iz trogodišnjih strukovnih škola, ali i nastavnika pojedinih STEM predmeta. Zanimljivo je za uočiti i da se u oba grada preporučuje smanjenje kvota za studije fizioterapije kao i ekonomije, objavio je portal Srednja.hr.

Ako se kod odabira srednje škole ili fakulteta vodite time da po završetku studija želite pronaći posao isključivo u struci, onda bi vam mogla koristiti publikacija koju na početku svake godine izdaje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Riječ je o Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Kako i sam naziv sugerira, one bi zapravo trebale koristiti kod određivanja upisnih kvota u pojedine srednjoškolske i studijske programe, ali na temelju njih gradovi često dodjeljuju i stipendije za deficitarna zanimanja te se, primjerice, mogu dobiti bodovi za stanovanje u studentskim domovima.

U Zagrebu nema dovoljno majstora, kao i nastavnika pojedinih predmeta

Stanje na zagrebačkom području, kao i ostalima, gotovo je identično iz godine u godinu. Veliki deficit, a koji se onda odražava i na dostupnost tih usluga, uočava se na trogodišnjim zanimanjima. Nema zidara, krovopokrivača, fasadera, elektroinstalatera, vodoinstalatera, ali niti mesara, kuhara, slastičara i pekara. Nedostaje i medicinskih sestara, farmaceutskih i dentalnih tehničara. Kada je riječ o studijima, HZZ preporučuje veće kvote za obrazovanje nastavnika fizike, kemije, informatike, biologije, ali i na studijima rehabilitacije, logopedije, farmacije, medicine, građevinarstva, sestrinstva, predškolskog odgoja te općenito učiteljskog studija i pedagogije.

Obrazovni srednjoškolski programi na zagrebačkom području u kojima bi trebalo smanjiti kvote su, među ostalim, ekonomisti i hotelijersko-turistički tehničari. Na stručnim studijima HZZ predlaže manje kvote u području ekonomije i fizioterapije, a na sveučilišnima na studijima vezanima uz modni dizajn, studijima filozofije, novinarstva, komunikologije, povijesti, politologije, sociologije, kineziologije i također na onima u području ekonomije.

Stanje je slično i na jugu Hrvatske

Analizirano je i područje Splita, a u to ulaze i gradovi Kaštela, Makarska, Omiš, Solin i Trogir. Ni tamo nema majstora instalatera kućnih instalacija, elektroinstalatera, ali niti CNC operatera te brodomehaničara i zidara. Nedostaje i konobara, kuhara, mesara, slastičara, pekara… I na jugu Hrvatske nedostaje medicinskih sestara, ali i tehničara za električne strojeve te turističko-hotelijerskih komercijalista. Preporuka je, pak, upisivati ili stipendirati više studenata elektrotehnike, strojarstva, medicine, logopedije, psihologije i rehabilitacije. I na jugu nema dovoljno nastavnika fizike, matematike i informatike, a fali i odgojitelja pa je preporuka povećati kvote.

Škole na splitskom području obrazuju previše ekonomista, poslovnih tajnika, upravnih referenata, komercijalista i hotelijersko-turističkih tehničara. Uz to je preporuka HZZ-a i smanjiti kvote na studijima fizioterapije, kineziologije, nekoliko vrsta managementa, na upravnim studijima, a u deficitu su i stručnjaci koji su završili forenziku, biologiju i kemiju, pomorsku nautiku, povijest, pravo, poslovnu ekonomiju i industrijsko inženjerstvo.

Provjerite stanje u svojoj županiji

Treba naglasiti da su preporuke razrađene po dvadeset područja u Hrvatskoj. Iz HZZ-a napominju kako ovo nije samo analiza trenutačnog stanja na razini lokalnih tržišta rada, već je riječ i predviđanjima potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Navode kako je je ona izrađena ‘na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih testovima tržišta rada, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju’.

– Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine, stoji u priopćenju HZZ-a.

Područje XIX: Dubrovačko-neretvanska županija

1. Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih 53
učenika ili studenata

  • Trogodišnji srednjoškolski
    Mesar/mesarica*
    Pekar/pekarica*
    Tesar/tesarica*
    Armirač/armiračica*
    Zidar/zidarica*
    Konobar/konobarica
    Kuhar/kuharica
    Slastičar/slastičarka
    Polagač/polagačica keramičkih pločica*
    Elektroinstalater/elektroinstalaterka
    Fasader/fasaderka*
    Vodoinstalater/vodoinstalaterka
    Vozač/vozačica motornog vozila
    Prodavač/prodavačica
    Instalater/instalaterka kućnih instalacija (kućni majstor)*
    Instalater/instalaterka grijanja i klimatizacije*
  • Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski
    Građevinski tehničar/građevinska tehničarka
    Medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege
    Kozmetičar/kozmetičarka
    Stručni studij
    Sestrinstvo
    Fizioterapija*
  • Sveučilišni studij
    Rani i predškolski odgoj i obrazovanje*
    Medicina*
    Fizika; nastavnički smjer*
    Matematika; nastavnički smjer*
    Informatika; nastavnički smjer*
    Računarstvo
    Elektrotehnika i informacijska tehnologija
    Farmacija*
    Medicinska biokemija*
    Rehabilitacija*
    Psihologija*
    Logopedija*
    Građevinarstvo*
    Strojarstvo*
    Učiteljski studij*
    Arhitektura*
    Glazbeni instrumenti*

2. Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih
učenika ili studenata 54

  • Trogodišnji srednjoškolski
    –
  • Četverogodišnji srednjoškolski
    Ekonomist/ekonomistica
    Komercijalist/komercijalistica
  • Stručni studij
    –
  • Sveučilišni studij
    Poslovna ekonomija

Preporuke HZZ-a za 2025. godinu pronađite OVDJE.

    Foto: Unsplash

“Upoznaj svoju zemlju” – besplatno razgledavanje južnih bedema antičke Narone uz stručno vodstvo

By
LIKEmetkovic.hr
-

U sklopu projekta “Upoznaj svoju zemlju”, povodom obilježavanja Dana Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i u organizaciji Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pozivamo vas na besplatan razgled – objavila je Turistička zajednica Grada Metkovića.

Pridružite nam se u nedjelju, 12.siječnja 2025. godine u 11:00 na parkingu u Vidu (na Plivoru).

Kroz zanimljivo vodstvo upoznat ćemo južne bedeme antičke Narone, doznati dio tajni koje kriju, pogledati stalni postav Arheološkog muzeja Narona, a s nama će uz naše vodičice biti i ravnatelj muzeja, Toni Glučina.

Sadite li krumpir požurite u poljoljekarne po sjeme, moglo bi ga nestati, evo što kažu stručnjaci

By
LIKEmetkovic.hr
-

Vrijeme je nabavke sjemenskog krumpira i priprema vrtova za sadnju. Ako već niste kupili željenu sortu, ranu, srednje ranu ili kasnu požuriti jer bi krumpira moglo nestati kao i prošle godine kada su mnogi vrtovi ostali nezasađeni.

Kako doznaje Slobodna Dalmacija rane sorte sjemenskog krumpira već su rasprodane u tijeku je distribucija srednje ranih i kasnih, koji se kasnije sade i kasnije dozrijevaju. Cijena je skuplja za pet do 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Kilogram sjemenskog krumpira košta oko 1.50 eura. Najskuplja su pakiranja od deset kilograma, dok su za 20 centi jeftinija veća pakiranja od 25 ili 30 kilograma.

Hrvatska je potpuno ovisna o uvozu sjemenskog krumpira, domaća proizvodnja sjemena je neznatna i uglavnom se radi o autohtonoj sorti lički krumpir. Tako u slučaju poremećaja na EU tržištu hrvatski distributeri pa posljedično i profesionalni proizvođači i vrtlari hobisti mogu ostati bez sjemenskog krumpira.

Josip Sedlaček iz tvrtke Solanum surađuje s tvrtkama Solana Njemačka i Solana Nizozemska te je najveći uvoznik sjemenskog krumpira u Hrvatskoj. Naglašava da trenutačno nema nestašice krumpira za sadnju, ali ne zna što će biti u veljači.

– Svi oni koji sada spavaju zimski san kada se probude sjemenskog krumpira više biti neće-kaže nam Josip. Sorte tvrtke Solanum poznate su u Dalmaciji i sade ih kako profesionalni proizvođači primjerice u dolini Neretve tako i vrtlari i hobisti. Uspijevaju na škrtim tlima čak i preko tisuću metara nadmorske visine na Biokovu.

Red lady (crvena dama), Labela, Laperla,Prada, Ultra, Natalija, Quenn Anne, samo su neke sorte koje se sade po dalmatinskim vrtovima. Primjerice u nizinskim dijelovima doline Neretve najbolje prinose daje Laperla, na makarskom području posebno na Biokovu sadi se Red lady, Labela. Labela, Belmonda, Prada sade se u Sinjskom polju i okolici Zadra.

Više na portalu Slobodna Dalmacija.

NAJAVA! 3. Maraton mira – od Stoca preko Čapljine do Metkovića – održat će se u subotu

By
LIKEmetkovic.hr
-

U subotu, 11. siječnja 2025 trčat će se 3. Maraton mira na dionici Poplat (Stolac) – Čapljina – Metković.

Start je u selu Poplat u 7:45. Planiran je dolazak maratonaca na cilj kod Spmenika hrvatskim braiteljima na Velikoj rivi u Metkoviću između 12:30 i 13 sati.

Maraton Mira je memorijalni međunarodni maraton povezuje dvije države, tri župe i tri grada.

Maraton Mira ima za cilj poslati poruku mira, poruku tolerancije i zajedničkog suživota, a trči se u spomen na poginule branitelje.

Stazu dugu 50 kilometara trčati će atletičari iz Hrvatske i BiH na čelu s Ruđerom Boškovićem Ruđom, idejnim začetnikom ovoga maratona.

Na hrvatskim cestama u 2024. poginulo 237 osoba, 13 posto manje nego lani

By
LIKEmetkovic.hr
-

Na hrvatskim je cestama tijekom 2024. poginulo 237 osoba, 13 posto manje nego 2023. Riječ je o privremenom podatku, jer se u smrtnost prometnih nesreća računaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon nesreće. Konačna će se brojka znati 30. siječnja 2023., a dosad su bilježena mala odstupanja od privremenih podataka (1 do 3 osobe).

Protekla je godina zanimljiva, jer je loše stanje sigurnosti cestovnog prometa  u 2023. dodatno pogoršano u prvoj polovici 2024. U lipnju smo imali 30 posto više poginulih nego u istom razdoblju prometno već loše 2023. godine. Bio je to znak za uzbunu. Nakon medijskih intervencija prometnih stručnjaka stanje sigurnosti cestovnog prometa počelo se bitno poboljšavati. U drugoj polovici 2024. broj poginulih na hrvatskim cestama smanjio se, u usporedbi s istim razdobljem 2023., za više od trećine te smo godinu završili s 13 posto manje poginulih na cestama, u usporedbi s 2023.

-Konačno su i u MUP-u postali svjesni kako je, uz sve bolje prometnice i sve sigurnije automobile (visoka prosječna starost automobila od 14,7 godina znači da su prosječno bili proizvedeni 2008.) glavni problem u vozačima koji često i bezobzirno krše prometne propise, ne plašeći se da će za to biti kažnjeni.

Pogrešna i štetna strategija sigurnosti cestovnog prometa, koja je dominirala do srpnja 2024., temeljila se na nestručno i tendenciozno definiranim udjelima, odnosno utjecajima na prometnu sigurnost.

Službena i, nažalost, utjecajna “prometna struka”, iz cehovskih je interesa inzistirala na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33 posto:, što generira neučinkovite i štetne prometne projekte o mjere, nauštrb stručnih i korisnih, piše Željko Marušić za Autoportal.

On smatra kako se promjenom prometne politike i temeljitijim kontrolama poštivanja prometnih propisa, sigurnosti cestovnog prometa, u proteklih šest mjeseci, bitno se počela poboljšavatisituacija, no kako bi se pozitivan trend nastavio te dodatno poboljšao, smata da je nužno je sustavno provoditi sljedeće mjere:

1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

2. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.

3. Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.

4. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…

Više pročitajte OVDJE.

Foto: Rogotin.hr

OBAVIJEST Termini zaručničkih tečajeva u 2025. godini

By
LIKEmetkovic.hr
-

Župa sv. Ilije proroka na svojoj je stranici objavila termine zaručničkih tečajeva koje organizira tijekom 2025. godine. 

Termini su sljedeći:

  • od 3. do 6. veljače u 19 sati
  • od 5. do 8. svibnja u 20 sati
  • od 6. do 9. listopada u 20 sati

Tečaj se održava u crkvi sv. Franje Asiškog (Ul. sv. Franje Asiškog, 20 350 Metković).

Prijavu možete izvršiti slanjem SMS poruke na mobitel 099-216-1855 upisom imena zaručnika i koji turnus (npr. siječanj, svibanj ili listopad) ili slanjem e-mail: zupa.sv.ilija.metkovic@gmail.com

Potpisani ugovori o darovanju između Grada Metkovića i RH

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ugovore o darovanju nekretnina jučer su u Metkoviću potpisali gradonačelnik Dalibor Milan i potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, objavio je metkovic.hr.

Riječ je o dva ugovora – Ugovoru o darovanju kojim Republika Hrvatska daruje Gradu Metkoviću nekretninu u kojoj se nalazi zgrada Gradskoga kulturnoga središta te Ugovoru o darovanju kojim se Republici Hrvatskoj daruje nekretnina u kojoj svoju djelatnost obavlja Arheološki muzej Narona.

U Zgradi Gradskoga kulturnoga središta obavljaju se kulturne i društvene djelatnosti, a u dijelu nje su smješteni i uredi Grada Metkovića. Vlada RH donijela je odluku o darovanju na svojoj sjednici u travnju, 2023., nakon što je Grad Metković Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine podnio zahtjev za darovanje nekretnina.

S druge strane, Gradsko vijeće Grada Metkovića donijelo je Odluku o darovanju nekretnine u vlasništvu Grada Metkovića u kojoj svoju djelatnost obavlja Arheološki muzej Narona kojemu je osnivač Republika Hrvatska. Naime, vlasništvo nekretnine prvi je i osnovni preduvjet za bilo kakva ulaganja i prijave na fondove Europske unije, a ustanova koja na predmetnoj nekretnini obavlja svoju djelatnost, kao i osnivač iste, nisu imali upisano pravo vlasništva.

Potpisivanju ugovora nazočili su župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, zamjenikom Joškom Cebalom i pročelnicom Žaklinom Marević, zamjenik gradonačelnika Robert Doko, ravnateljica Ustanove za kulturu i sport Metković Zrinka Mijoč i ravnatelj Arheološkoga muzeja Narona Toni Glučina.

Foto: metkovic.hr

1...113114115...2.039Page 114 of 2.039

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr