Gimnaziji Metković odobreno više od 53 tisuće eura za Erasmus+ aktivnosti
Agencija za mobilnost i programe Europske unije dodijelila je Gimnaziji Metković bespovratna sredstva u iznosu od 53.009,00 eura u sklopu Erasmus+ akreditacije za školsku godinu 2026./2027.
Odobrena sredstva omogućit će učenicima i nastavnicima sudjelovanje u mobilnostima, edukacijama i aktivnostima stručnog usavršavanja tijekom sljedeće školske godine.
Projektne aktivnosti i dalje će se provoditi kroz tri ključna cilja:
– unapređenje nastave STEM područja kroz istraživačko učenje
– unapređenje nastave stranih jezika kroz inovativne metode rada
– poticanje razvoja talenata i interesa učenika te jačanje interkulturalne komunikacije, uz profesionalnu orijentaciju i usmjeravanje učenika
Koordinatorica Erasmus+ projekta je Ana Dragović.
Odobrenjem novih sredstava Gimnazija Metković nastavlja uspješno provoditi Erasmus+ aktivnosti, pružajući svojim učenicima i nastavnicima nove mogućnosti za učenje, osobni razvoj i međunarodnu suradnju.
Mladi iz Metkovića na Erasmus+ razmjeni „Pop Art mladih“ u Celju
Članovi Udruge Dobra, u suradnji s Osnovnom školom Stjepana Radića i Srednjom školom Metković, otputovali su u Sloveniju kako bi sudjelovali na međunarodnoj Erasmus+ razmjeni mladih POP ART MLADIH, koja se održava u Celju od 20. do 24. travnja 2026. godine. Nositelj projekta je Zavod Burja iz Slovenije, a uz njega u projektu sudjeluju partneri iz Hrvatske, Srbije i Mađarske. Razmjena okuplja hrvatske organizacije koje rade s mladima iz ove četiri zemlje s ciljem povezivanja kroz umjetnost, kreativnost, dijalog i zajedničko učenje.
Tijekom programa sudionike očekuju umjetničke radionice pop arta, linoreza, fotografije i videa, aktivnosti na temu održivosti i ekologije, upoznavanje suvremenih digitalnih alata, kao i radionice posvećene aktivnom građanstvu, identitetu i interkulturalnom dijalogu. Program uključuje i istraživanje grada Celja, grupni rad, razmjenu iskustava te završnu izložbu i predstavljanje rezultata rada.
Sudjelovanjem u ovom projektu mladi stječu nova znanja, iskustva i prijateljstva, razvijaju kreativnost, komunikacijske i socijalne vještine te dobivaju Youthpass certifikat kao potvrdu o sudjelovanju i stečenim kompetencijama. Projekt još jednom potvrđuje važnost međunarodne suradnje i uključivanja mladih u aktivnosti koje povezuju umjetnost, društvenu odgovornost i osobni razvoj.
Grad Metković pokrenuo postupak sanacije ilegalnih odlagališta otpada na tri lokacije
Grad Metković pokrenuo je postupak sanacije ilegalnih odlagališta otpada na tri lokacije na svom području, a radovi bi trebali biti završeni najkasnije do svibnja 2026. godine. Riječ je o lokacijama uz stari tok Neretve (Meterizi), uz nasip na Jerkovcu te u naselju Prud kod sportskog igrališta, objavio je metkovic.hr.
Grad se u svibnju 2025. godine prijavio na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za neposredno sufinanciranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš, a u listopadu iste godine potpisan je ugovor o sufinanciranju sanacije za navedene lokacije.
Sukladno ugovornim obvezama, Grad je naručio izradu Plana uklanjanja otpada odbačenog u okoliš s troškovnikom radova. Plan je izradila tvrtka Alfa Atest d.o.o., a dokumentacija je Gradu i Fondu dostavljena 19. veljače 2026. godine.
Nakon dostavljenog Plana, Fond nije imao primjedbi te je zatražio da se radovi ne započinju prije obavljenog očevida na terenu. Očevid djelatnika Fonda izvršen je 9. ožujka 2026. godine, čime su ispunjeni preduvjeti za nastavak postupka.
Grad Metković potom je proveo postupak jednostavne nabave za odabir izvođača radova na sanaciji odlagališta. Postupak je završen, izvođač je odabran, a u tijeku je potpis ugovora.
Prema dostupnim informacijama, rok za izvođenje radova iznosi 15 dana od dana potpisa ugovora, a sve tri lokacije trebale bi biti u potpunosti sanirane najkasnije do svibnja 2026. godine.
Nakon završetka sanacije, Grad će na saniranim lokacijama uspostaviti videonadzor kako bi se spriječilo ponovno nepropisno odlaganje otpada.
Iz Grada poručuju kako je cilj ovih aktivnosti očuvanje okoliša i podizanje kvalitete života svih građana te apeliraju na stanovnike da otpad odlažu isključivo na za to predviđenim mjestima.
Foto: metkovic.hr
“Mala Kalifornija” postaje veliko smetlište: tisuće kubika otpada uz stari tok Neretve
Dolina Neretve, koju zbog njezine plodnosti s pravom nazivaju “malom Kalifornijom”, suočava se s ozbiljnom ekološkom ugrozom. Dok se regija ponosi svojim poljoprivrednim izvozom, neodgovorni pojedinci neviđenim divljaštvom ugrožavaju sam opstanak najvrjednijeg resursa koji Dalmacija posjeduje.
Tisuće kubika otpada uz stari tok rijeke Neretve
Na adresu redakcije portala Morski hr stigle su potresne fotografije čitatelja koje prikazuju razmjere ekocida u neposrednoj blizini samog središta Metkovića. Lokacija smještena iza crkve sv. Franje na Kladi, točnije na potezu između lokalne ceste i starog toka rijeke Neretve, pretvorena je u golemo odlagalište.
“Ima na tom divljem odlagalištu tisuće kubika raznog otpada. Nevjerojatno je da se to događa točno uz vodotok i tik do proizvodnih pogona na otvorenom”, upozorava ogorčeni čitatelj.
Mandarine pod opsadom smeća
Ono što ovaj slučaj čini posebno alarmantnim jest činjenica da se deponij nalazi u neposrednoj blizini plastenika s povrćem i nasada mandarina. Podsjetimo, neretvanska mandarina je, uz pšenicu, jedan od rijetkih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda koji ostvaruje značajan izvozni uspjeh.
Prizori gomile otpada u kontrastu s urednim redovima agruma šalju poruku o poraznom nedostatku ekološke svijesti. Kako navode svjedoci, razmjere ovog zagađenja više nije potrebno dokazivati očevidom na terenu – gomile smeća, koje su odraz ljudskog nemara, doslovno su vidljive iz satelita, zaključuje Morski hr.
Foto: Google Earth / Čitatelji
NOVO! „Kultura grada 2026.” donosi vrhunske umjetnike i osam koncerata kroz godinu
Metković od svibnja do studenoga 2026. postaje središte novog koncertnog programa „Kultura grada 2026”, prvog sustavno osmišljenog ciklusa takve vrste u gradu.
Projekt organizira Ustanova za kulturu i sport Metković uz potporu Grada Metkovića i Ministarstva kulture i medija RH, s ciljem dugoročnog razvoja kulturne scene i stvaranja prepoznatljive koncertne tradicije.
Ciklus uključuje ukupno osam koncerata različitih žanrova – klasične, komorne, jazz, world i etno glazbe – na kojima će nastupiti istaknuti hrvatski i međunarodni umjetnici. Svi programi održavat će se u Gradskom kulturnom središtu Metković, koje će tijekom godine biti glavno mjesto glazbenih događanja.
- 2. svibnja 2026. – „Croatian Folkdrum – Tradicija u novom ritmu”
Otvorenje ciklusa donosi projekt Borne Šercara, koji spaja hrvatsku tradicijsku glazbu s elektroničkim ritmovima. Riječ je o inovativnom i energičnom programu koji je već ranije dobio vrlo dobre reakcije publike i kritike.
Poseban doprinos daju vokalistice Ansambla LADO (Kristina Opačić Vručina, Klara Kašnar, Jana Radić, Tea Jančinec i Ina Milačić), čiji glasovi stvaraju snažan kontrast tradicije i suvremenog zvuka.
- 30. svibnja 2026. – Monika Leskovar i Martina Filjak
Drugi koncert donosi nastup vrhunskog umjetničkog dua. Monika Leskovar, jedna od najpoznatijih hrvatskih violončelistica, ostvarila je međunarodnu karijeru još od mladosti, nastupajući s vodećim orkestrima i glazbenicima, a danas djeluje i kao pedagoginja u Luganu i Zagrebu.
Uz nju nastupa Martina Filjak, nagrađivana pijanistica svjetskog ugleda, poznata po izražajnoj i snažnoj interpretaciji, koja je nastupala u prestižnim dvoranama poput Carnegie Halla, Musikvereina i Concertgebouwa.
Ciklus „Kultura grada 2026” donosi raznolik i kvalitetan program kroz cijelu godinu, a detalji o preostalih šest koncerata bit će uskoro objavljeni.
Potpore u poljoprivredi: Grad Metković podijelio gotovo 85 tisuća eura
Grad Metković započeo je isplatu poljoprivrednih potpora (21. travnja 2026.) za 157 poljoprivrednika nakon Javnog poziva.
Na natječaj (20.–31. ožujka) stiglo je 160 prijava, od kojih je 157 odobreno. Ukupno je isplaćeno 84.792,55 €.
Grad je povećao godišnja sredstva s 79.635 € na 100.000 €, s ciljem jačanja proizvodnje i gospodarstava.
Potpore pokrivaju stočarstvo, pčelarstvo, plasteničku proizvodnju, modernizaciju, opremu i udruživanje proizvođača.
Gradonačelnik Milan ističe nastavak ulaganja u razvoj poljoprivrede i lokalnog gospodarstva.
GI „Za zaštitu prirode Dragovije“ predala je zahtjev za sazivanjem sjednice Gradskog vijeća
Građanska inicijativa „Za zaštitu prirode Dragovije“ uputila je zahtjev za sazivanjem sjednice Gradskog vijeća Grada Metkovića, na kojoj bi se raspravljalo o planiranoj izgradnji solarne elektrane Vid–Dragovija.
Uz to, zatražili su da njihovi predstavnici sudjeluju na sjednici kako bi vijećnicima izravno iznijeli, kako navode, potencijalne negativne utjecaje projekta na lokalni ekosustav.
Iz inicijative naglašavaju kako očekuju jednoglasnu potporu svih vijećnika, bez obzira na političku pripadnost, ističući da je riječ o pitanju koje nadilazi političke okvire te zahtijeva zajedničko djelovanje u cilju zaštite prirode. Poručuju i da ne žele politizaciju ove teme, već jasno i usuglašeno stajalište svih predstavnika lokalne vlasti.
“Lažna bolovanja”? Ovo su dijagnoze zbog kojih se najčešće izostaje s posla
Kontrolori HZZO-a lani su zatvorili 41 bolovanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iako je u porastu zbog povećanja broja radno aktivnih osiguranika, stopa privremene nesposobnosti za rad u ovoj je županiji i dalje daleko ispod državnog prosjeka. Već godinama ima najnižu ili među najnižim stopama bolovanja u Hrvatskoj, piše Dubrovački vjesnik.
– Ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad u 2025. godini, u Područnoj uredu HZZO-a u Dubrovniku, bila je 3,40, dok je u 2024. godini bila 2,89 – kažu u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Radnici u Dubrovačko-neretvanskoj županiji najčešće otvaraju bolovanje zbog bolesti kralježnice i lokomotornog sustava, te bolesti vezane za anksioznost i depresivna stanja, kažu u HZZO-u. Njihovi su kontrolori prošle godine ovdje proveli 345 kontrola rada medicinskih subjekata, od toga 333 kontrole u primarnoj te 12 kontrola u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Pritom je izrečeno 19 opomena, tri opomene uz novčanu kaznu te jedna opomena pred raskid ugovora. Još jednom se točnim potvrđuju primjedbe liječnika obiteljske medicine kako je primarna zdravstvena zaštita na većem udaru kontrola te da nekad nemaju prevelikog utjecaja na trajanje bolovanja zbog dugotrajnih čekanja pacijenata na specijalističke preglede i dijagnostičke pretrage.
Kad su u pitanju bolovanja, u ovoj županiji su pod lupom bila 162 slučaja. Po provedenoj kontroli, za 41 osiguranika utvrđen je prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad. Iz HZZO-a ističu kako je u nadzoru i kontrolama izrečeno na desetke opomena zbog nepravilnog vođenja medicinske dokumentacije.
U pravilu, plaću za prva 42 dana bolovanja radnika isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava. HZZO u svojim dokumentima navodi da je riječ o ‘samo 42 dana‘, a poslodavcima je to ‘čak 42 dana‘ ili 35 previše. Proteklih se dana ponovno u fokusu našao zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca da se broj dana bolovanja kojeg plaćaju poslodavci smanji s 42 na sedam dana. Kažu da bi se time „uspostavio pravedniji sustav i smanjile zlouporabe instituta bolovanja”.
“Sustav bolovanja u Hrvatskoj je uređen na način koji potiče zlouporabu bolovanja, štetan je za većinu radnika koji savjesno obavljaju svoje poslove jer trpe posljedice takve zlouporabe te je štetan za produktivnost rada u Hrvatskoj zbog apsolutno neprimjerene izdašnosti u usporedbi s drugim državama članicama Europske unije”, bilo je objašnjenje njihova zahtjeva.
Za usporedbu, iznose primjere dijela europskih zemalja sa strožim uvjetima gdje naknada plaće tijekom bolovanja znatno kraće ili uopće ne ide ‘na teret poslodavaca‘. Međutim, ovih je dana objavljena i zanimljiva analiza usporednih podataka europskih zemalja iz kojih je vidljivo da većina tih zemalja s HUP-ova popisa ima veću stopu bolovanja te se iz podataka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) zaključuje kako nema dokaza da financijsko ‘kažnjavanje‘ ili neplaćeni dani bolovanja utječu na smanjenje izostanaka s posla zbog bolesti. Ovih se dana o istom problemu raspravlja u Njemačkoj, gdje su bolovanja u porastu, a osobito iskaču podaci po porastu broja dana odsutnosti s posla zbog narušenog mentalnog zdravlja.
