-

Na natječaj obnovljenog Doma zdravlja Ploče javila se samo jedna liječnica, ako odustane preostalih pet morat će preuzeti 1800 pacijenata

„Ako se ovakav trend nastavi, Ploče će se, što se tiče zdravstvene skrbi, vratiti na početak, u šezdesete godine prošloga stoljeća, kada su u gradu bila tri-četiri liječnika i Hitna pomoć“. Ove dramatične prognoze ravnatelja Doma zdravlja Ploče, dr. Vinka Matića, na žalost su realne kada se pogleda sadašnja situacija, broj obiteljskih i drugih liječnika i njihova životna dob. U zasluženu mirovinu 18. prosinca otišla je dr. Zagorka Matutinović, piše Ante Šunjić za Dubrovački vjesnik.

Ona je uvjete za mirovinu ispunila već prije nekoliko godina, ali joj je, na vlastiti zahtjev, resorno Ministarstvo produžavalo ugovor. Na raspisani natječaj za sada se javila samo jedna zainteresirana liječnica koja bi preuzela dosadašnje pacijente dr. Matutinović. Ukoliko ta liječnica odustane, oko 1 800 pacijenata dr. Matutinović preuzimaju preostali liječnici obiteljske medicine u Pločama, a njih je tek petero. Osim dr. Matića, koji je ujedno i ravnatelj Doma zdravlja, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je propisao da četvrtina ordinacija obiteljske medicine mora ostati u sastavu Doma zdravlja, liječnici obiteljske medicine u koncesiji su dr. Gracija Bustruc, dr. Radojka Majstrović, dr. Tatjana Jerković i dr. Dragan Kontić.

Ti liječnici za svoj rad primaju glavarinu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Njihova mjesečna plaća značajno je veća od plaće koju zarađuju domski liječnici, ali dosadašnje iskustvo iz Ploča pokazalo je da ni za takva zanimanja ne postoji interes. Da stvar bude gora za korisnike liječničkih usluga koji gravitiraju pločanskome Domu zdravlja, a njih je između 11 i 12 tisuća s gradskoga područja, dijela Makarskog primorja do Zaostroga, te susjedne Hercegovine, preostali liječnici obiteljske medicine, kao i drugi liječnici (radiolog, epidemiolog..), uskoro ispunjavaju uvjete za mirovinu. Istina, situacija nije ružičasta ni u drugim gradovima.

U razgovoru s ravnateljem Matićem doznajemo da i Split, u kojem je smješten Medicinski fakultet, ima nepopunjenih ordinacija. „EU je propisala specijalizaciju iz obiteljske medicine koja traje nekoliko godina. Što se nudi mladim liječnicima da dođu u Ploče? U najtežim vremenima uspjeli smo očuvati nivo zdravstvene usluge, a sada prijeti opasnost da u obnovljenom i uređenom prostoru neće imati tko raditi“, ustvrdio je dr. Matić

Saznajemo također da mladi ljudi koji završavaju medicinske fakultete nisu motivirani za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bez obzira je li riječ o koncesiji ili radu pri Domu zdravlja, nego traže specijalizacije i pripremaju se za rad u bolnicama ili idu u inozemstvo. Brojni su razlozi za to, a ono što ih posebno demotivira su obilna administracija koju moraju voditi i koja se stalno povećava, veliki broj pacijenata, nerijetko i stotinjak dnevno, mogućnost kazni, kojima nisu izloženi liječnici u bolnicama i sl. Osim toga, kada trebaju koristiti godišnje odmore, moraju naći zamjenskog liječnika što je u Pločama gotovo nemoguće. Ilustracije radi, ima liječnika koji godinama nisu koristili godišnji odmor.

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, u posljednje se tri godine bilježi smanjenje od 139 liječnika obiteljske medicine u sustavu, a za pet godina u mirovinu će otići preko 600 liječnika obiteljske medicine, dok će specijalizaciju obiteljske medicine završit manje od 200 liječnika.Prema podacima Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, broj liječnika starijih od 60 godina je 620, a starijih od 65 godina je 150. Istovremeno, prema podacima HZZO-a, u mreži primarne zdravstvene zaštite nedostaje više od 230 timova, od toga u obiteljskoj medicini 117, u ginekologiji 61 i u pedijatriji 53 tima. U oko 130 ambulanti primarne zdravstvene zaštite ugovorenih s HZZO-om već sada nema liječnika – nositelja tima.

Piše: Ante Šunjić/DV
Foto: Ante Šunjić

Župnika Studenaca, don Ivana Štironju papa Franjo je imenovao novim kotorskim biskupom

Sveti Otac Franjo, prihvativši odreknuće mons. Ilije Janjića od pastoralnog vodstva Kotorske biskupije, koje je podnio radi navršene dobne granice, imenovao je novim kotorskim biskupom don Ivana Štironju, svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije, trenutno na službi župnika u Studencima i rektora svetišta Presvetoga Srca Isusova u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji u Bosni i Hercegovini. Vijest je objavljena u utorak, 22. prosinca tekuće godine u 12 sati po rimskom vremenu, prenosi Večernji list.

Mons. Ivan Štironja je rođen 10. svibnja 1960. u Pješivcu, tadašnja župa Prenj, danas Aladinići, Trebinjsko-mrkanska biskupija, u obitelji od desetero djece. Otac Stojan i majka Anica, rođena Bošković, rodili su tri sina i sedam kćeri – od kojih je jedna preminula još kao beba. Mons. Štironja je osnovnu školu polazio na Pileti, u Crnićima (1967.-1975.), gimnaziju u Dubrovačkom sjemeništu kod isusovaca (1975.-1979.), vojnu obvezu je služio na Visu i u Šibeniku (1979.-80.), a bogoslovni studij pohađao na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Sarajevu (1980.-1986.).

Za svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije zaredio ga je biskup Pavao Žanić u mostarskoj katedrali 29. lipnja 1986. Službovao je kao župni vikar u Dračevu (1986.-1987.). Kao mladomisnik don Ivan se javio u misije i pripremao pola godine u Londonu pripremajući se za afričke misije i učeći engleski jezik (1988.). Misijsku je djelatnost obavljao u župi Kaning’ombe u biskupiji Iringi u Tanzaniji (1988.-1992.).

Biskup Žanić ga je pozvao iz misija i poslao u hrvatsku župu u Oakville, biskupija Hamilton u Kanadi, gdje je djelovao tri i pol godine (1993.-1996.). Uz redoviti pastoralni i liturgijski život u župi, uređivao je župni bilten i svakog tjedna govorio na radiju Torontu hrvatskim vjernicima.

Žanićev nasljednik biskup Ratko Perić poslao ga je na studij liturgije u Padovu, gdje je na „Istituto di liturgia pastorale” pohađao dvije godine liturgijske predmete i položio potrebne ispite. Ujedno je pastoralno skrbio za Hrvate u Padovi i Milanu. Biskup ga je pozvao u Mostar za župnika katedrale (1998.-2002.), a zatim ga je imenovao biskupskim vikarom za pastoral (2002.-2011.) Kongregacija za evangelizaciju naroda imenovala ga je 1. ožujka 2011. godine nacionalnim ravnateljem Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine. Na toj je službi ostao do rujna 2016., a od listopada 2016. do danas na službi je župnika i upravitelja Svetišta Presvetog Srca Isusova u Studencima.

Član je raznih tijela pri BK BiH. Osim spomenutih službi bio je član Prezbiterskoga vijeća, Zbora savjetnika, Nadzornoga vijeća Biskupijskoga caritasa, predsjednik Svećeničke uzajamnosti, povjerenik za mladež, povjerenik za duhovna zvanja. U „Crkvi na kamenu“ vodio je iz mjeseca u mjesec liturgijsku rubriku „Liturgija i život“, te potom misijsku rubriku pod nazivom „Za evangelizaciju naroda“.

Biskup ga je imenovao dijecezanskim ravnateljem misijskih djela u prosincu 1999. Pokazao se odgovornim promicateljem raznih inicijativa u korist općih misija i posebno hrvatskih misionara. Pisao je u „Radosnoj vijesti“, glasilu Papinskih misijskih djela za područja Biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Služi se, osim hrvatskoga, također engleskim, talijanskim i afričkim swahili jezikom.

 

VIDEO Doček za pamćenje Tee Pijević i Ćamile Mičijević u Pločama i Stablini

Dok ovo objavljujemo, u Pločama, a potom u Stablini uz vatromet i bakljadu su od mještana dočekane naše rukometne heroine: nesavladiva Stablinjanka Tea Pijević i dobri duh reprezentacije hrvatske reprezentacije Mostarka Ćamila Mičijević. Uz kolonu auto ulicama se se provezle, a kako drugačije nego u neretvanskoj lađi.

Dio užarene atmosfere u Stablini zabilježio je uživo Rogotin.hr…

Hrvatske rukometašice su na ponos i radost svoje domovine u Danskoj na Europskom prvenstvu osvojile brončanu medalju svladavši domaćine u bitci za treće mjesto 25:19  (11:11). Iako je cijela Danska mislila da je stvar već riješena prije utakmice, naše im djevojke nisu dale disati i bez većih problema riješile su utakmicu protiv jednih od favoritkinja i za viša postolja od bronce.

Zbog epidemioloških mjera doček u Zagrebu nije onakav kakav su naše heroine zaslužile, ali će biti najbolji mogući u ovim čudnim vremenima… Hrvatske rukometašice u zagrebačku zračnu luku sletjele su jučer oko 13:15, a doček ste mogli uživo gledati na našem portalu.

ZA MARIJU DOMINIKOVIĆ: OPG Zvonka Jerkovića i Nikolina Primorac imat će sutra humanitarnu prodaju svojih proizvoda

Pisali smo o teškoj zdravstvenoj situaciji naše sugrađanke Marije Dominiković koja je prošli tjedan bila podvrgnuta operativnom zahvatu. Njezina obitelj je u nezavidnoj financijskim prilikama pa su se mnogi uključili u pomaganje obitelji Marija Dominikovića.

Sutra, u srijedu, od 8 sati ujutro do navečer preko puta Pošte, ispred Vindijine trgovine, članovi OPG-a Zvonka Jerkovića i obitelj Nikoline Primorac će organizirati humanitarnu prodaju svojih proizvoda: prirodne sokove od mandarine i šipka, arancine, ušećerene bademe i limuncine. Sav prihod prodaje namijenjen je obitelji Dominiković.

Prirodni sok od mandarine prodavat će se po 15 kn/1l, sok šipak 20 kn/1l, arancini, ušećereni bademi i limuncini po 10 kuna za pakiranje.

STOŽER: Zaprimljeno 800 zahtjeva za propusnicom – prednost imaju pacijenti zbog liječenja i odlazak na posao

Stožer CZ Dubrovačko-neretvanske županije zaprimio je tijekom ponedjeljka i utorka ujutro gotovo 800 zahtjeva za propusnice za kretanje između županija. Do sada je riješeno više od 300 zahtjeva, a prioritet izdavanja propusnica imaju osobe koje trebaju putovati iz opravdanih medicinskih razloga.

Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije ističe kako se sukladno internom naputku većina zahtjeva rješava pri Ravnateljstvu civilne zaštite RH, dok županijski Stožer rješava zahtjeve koji su navedeni pod točkama “d” i “e” Odluke o zabrani napuštanja županije prema mjestu prebivališta ili boravišta u Republici Hrvatskoj, odnosno za pacijente koji zahtijevaju medicinsku skrb, te putovanja na posao i s posla ako je obavljanje posla neophodno i ne može se obaviti od kuće.

Stožer CZ DNŽ moli građane za strpljenje, a svi zahtjevi bit će riješeni u najkraćem mogućem roku.

Napominjemo kako za maloljetnike u pratnji odrasle osobe koja ima valjanu propusnicu ne treba propusnica, kao ni za osobe koje se vraćaju u mjesto svog prebivališta/boravišta.

Detalje o načinu izdavanja propusnica možete pogledati OVDJE.

Dva Ljubušaka i Metkovac zatečeni u ilegalnom iskopavanju arheološkog nalazišta

Policijski službenici PU Tomislavgrad u suradnji s arheologom i kustosom Franjevačkog muzeja “Fra Jozo Križić” Stipanom Dilberom jučer su obavili uviđaj na devastiranom arheološkom lokalitetu Lib, koje se nalazi blizu Tomislavgrada, prenosi Avaz.

Kako je za Fenu kazao glasnogovornik MUP-a HNK-a Ivica Vrdoljak, policija je u nedjelju dobila dojavu da nepoznate osobe obavljaju ilegalno iskapanje na lokalitetu Lib, koje se nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH.

Izlaskom na teren policija je u vozilu Nissan, bh. registarskih oznaka, zatekla 47-godišnjaka i 52- godišnjaka iz Ljubuškog te 22-godišnjaka iz Metkovića.

Pronađen je i određen broj iskopanih arheoloških predmeta.

Osobe su pozvane u službene prostorije PU Tomislavgrad, gdje su ispitane u svojstvu osumnjičenika na okolnosti kaznenog djela ‘nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje spomenika kulture’ uz izdanu potvrdu o privremeno oduzimanju predmeta koji se mogu dovesti u vezu s izvršenjem kaznenog djela. kazao je Vrdoljak.

Kustos Stipan Dilber kazao je Feni da pronađeni predmeti potječu iz rimskog razdoblja i od neprocjenjive su vrijednosti za duvanjsku kulturnu baštinu.

Ovim njihovim činom urađena je devastacija lokaliteta te je uništena kulturna povijesna baština, a pronađeni predmeti vjerojatno su bili namijenjeni ilegalnom tržištu. – kazao je Dilber.

MOST: Što stoji u pozadini osnivanja Poslovne jedinice OB Dubrovnik u Blatu na Korčuli

Županijska organizacija Mosta uputila je priopćenje za javnost vezano uz osnivanje Poslovne jedinice OB Dubrovnik u Blatu na Korčuli. Prenosimo ga u cijelosti:

Na posljednjoj Sjednici Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije dogodio se još jedan u nizu apsurda u djelovanju županijske uprave i vladajuće većine u Skupštini, vezano za osnivanje Poslovne jedinice OB Dubrovnik u Blatu na Korčuli.

Dakle, u točki 19.dnevnog reda tražila se suglasnost Skupštine za osnivanjem Poslovne jedinice OB Dubrovnik u Blatu na Korčuli.

U obrazloženju zahtjeva navodi se kako je sredstvima Ministarstva zdravstva, te donacijom fizičkih i pravnih osoba nabavljen vrijedni uređaj za radiološku dijagnostiku za ispostavu Zavoda za hitnu medicinu DNŽ u Blatu. Nadalje, navodi se da Zavod za hitnu medicinu nije nadležan za obavljanje radiološke dijagnostike pa se obraća OB Dubrovnik za suradnju.

To je pohvalna akcija jer nikad nije previše dijagnostičke opreme, posebno u mjestu na otoku, udaljenom više od 100 km od OB Dubrovnik, ali postoji problem. 

​Župan, Predsjednica Skupštine, Uprava OB Dubrovnik i Zavoda za hitnu medicinu su zaboravili ili namjerno prešutjeli da je na 11. sjednici Skupštine DNŽ, održanoj 8.srpnja 2019. pod dodatnom točkom Dnevnog reda usvojena Odluka o funkcionalnoj integraciji zdravstvenih ustanova radi organiziranja obavljanja djelatnosti hitne medicine.

Članak 3. te odluke navodi da se funkcionalna integracija osigurava suradnjom zdravstvenih ustanova (OB, Domovi zdravlja, Zavod za hitnu medicinu) te optimiziranjem i usklađivanjem procesa usmjerenih prema boljoj kvaliteti zdravstvenih usluga u djelatnosti hitne medicine u Županiji i to zajedničkim korištenjem ljudskih, prostornih i medicinsko-tehničkih resursa. Načini funkcionalne integracije, prema Odluci regulirati će se Ugovorima između Ustanova.

​Imajući ovo u vidu, pitamo se, čemu je potrebno osnivanje Poslovne jedinice OB Dubrovnik u Blatu. Čemu ovakvo rasipanje resursa, čemu nepoštivanje vlastitih Odluka donesenih, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti? Možda je u pitanju strah županijske vladajuće većine da netko tko nije dio te većine neće znati raditi na sofisticiranom uređaju, a u općinama Blato i Vela Luka HDZ nije na vlasti kao u Županiji, stoji u priopćenju Mosta kojega potpisuje Pero Jerković.

Foto: Dubrovniknet

STOŽER | Broj novozaraženih u padu – Metković 6, Ploče 2, Opuzen i Kula Norinska po 1 novi slučaj

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 37 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađeno je 249 uzoraka.

Radi se o 12 osoba iz Dubrovnika, šest iz Metkovića, po četiri iz Konavala i Korčule, po dvije iz Lumbarde, Orebića i Ploča, po jednoj iz Kule Norinske, Opuzena, Stona i Župe dubrovačke te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije.

Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1936.)

Izliječeno je 60 osoba: 25 iz Korčule, deset iz Dubrovnika, šest iz Župe dubrovačke, pet iz Lumbarde, četiri iz Konavala, tri iz Vele Luke, dvije iz Metkovića, po jedna iz Blata, Kule Norinske, s Lastova i iz Ploča te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 54 osoba pozitivne na koronavirus. Devet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, osam pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, a jedan na kisiku.

U samoizolaciji je 877 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

DOBRA VIJEST | Na ušću Neretve Goranka Ivanković pronašla žive periske koje u posljednje vrijeme masovno ugibaju

Periska se vratila na ušće Neretve. Sretnu vijest za ekologe i ljubitelje prirode, ali i znanstvenu javnost koja strpljivo bilježi svaku živu ličinku u Jadranu, donijela je profesorica Goranka Ivanković iz Metkovića, koja je roneći na ušću potkraj rujna zapazila žive periske, piše Jutarnji list.

– Bila sam sretna kao malo dijete. Periska nam se vratila, ostala je živa, nisu je uništili paraziti na našem ušću Neretve – rekla nam je vidno ushićena profesorica Ivanković.

– Kad sam ronila, ugledala sam perisku, nije to bila neka velika dubina. Dotaknula sam je nogom i vidjela da je čvrsta. Znači da u njoj ima života. Prvo što mi je tada palo na pamet bilo je, pa nije sve izgubljeno za periske – govori nam.

Podsjećamo da je zadnjih godina zabilježen veliki pomor ovoga najvećeg mediteranskog školjkaša u Jadranskom moru, pa tako i na ušću Neretve.

Područje ušća temeljito će pretražiti ronioci

Goranka Ivanković je svoja saznanja o živim periskama prijavila Bio portalu – informacijskom sustavu za zaštitu prirode i sada se očekuje reakcija stručnih službi Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Čini se da će se područje Ušća temeljito pretražiti.

Međutim, kako su nam pojasnili, oni dobivaju stotine dojava o periskama i potrebno je dosta vremena da se na teren upute ronioci koji bi provjerili radili li se doista o živim jedinkama.

Prioriteti su lokacije gdje su periske uspravne, pa je za očekivati da će i na ušće Neretve uskoro doći stručnjaci Zavoda za zaštitu okoliša i prirode koji će organizirano pregledati to područje te potvrditi radi li se o živim jedinkama plemenite periske.

Više na portalu Jutarnjega lista.

Piše: Stanislav Soldo /JL
Foto ožidar Vukičević, Privatni album

DRAMA U PLOČAMA Dvadesetak umirovljenika mora iz stanova na Novu godinu

Prvog dana Nove godine 20-ak bivših lučkih radnika koji žive u zgradama na Trgu kralja Tomislava u Pločama moglo bi završiti na ulici. Baš tada istječe rok u kojem se kao korisnici lučkih stanova u Pločama moraju izjasniti prihvaćaju li ponudu za otkup tih stanova po komercijalnim uvjetima, koje im je ponudila aktualna uprava Luke Ploče d.d., ili će život nastaviti kao beskućnici o kojima će brigu nastaviti voditi Centar za socijalnu skrb.

– Ne znam ni kud ću ni što ću. Očajna sam – kaže za Jutarnji list Lorita Ostojić, jedna od nesretnih stanara lučkih stanova koji ove godine dočekuju najgori Božić u životu. Strah i neizvjesnost vidi im se u očima. Dočekali su nas u petak ujutro u središtu Ploča, raspoređeni u dvije grupe kako bi zadovoljili mjere.

– Gutamo normabele k’o bombone. Ne jedemo, ne pijemo, ne spavamo. Život nam se pretvorio u pakao – govore bivši radnici, od kojih neki imaju i 40 godina staža u Luci.

Neki su otkup dobili

Riječ je uglavnom o stanovima od 30 do 50 kvadrata. Nije to, kažu, nikakav luksuz, nego nužni krov nad glavom. Velik broj stanova je i derutan izvana i iznutra, ali jedini je topli dom za 20-ak ogorčenih Pločana, koji nemaju novca za otkup, pa će, prema svemu sudeći, završiti na ulici u jeku pandemije koronavirusa.

– Što nam preostaje nego da postavimo šator nasred Ploča i u njemu živimo – rezolutna je Milena Ilić.

Ona, kao i njezini susjedi, traži da im se omogući otkup stanova u kojima žive od 1994. po modelu nositelja stanarskog prava, što se primjenjivalo za sve društvene stanove nakon osamostaljenja Hrvatske. Drugim riječima, kada bi im se priznalo nositeljsko stanarsko pravo, stanove bi otkupili za 40-ak tisuća kuna, a ovako im je određena cijena od 800 eura po kvadratu.

Pločani o kojima pišemo već su odavno u mirovini, koju su zaradili radeći na dokovima Luke Ploče. Budući da su penzioneri, nemoguća im je misija otkupiti stanove po komercijalnim uvjetima koje im je ponudila Luka Ploče. Ušteđevine nemaju, kreditno su nesposobni.

Ante Dugandžić ostaje bez stana, a branitelji su bili i on i sin.

– Rukovodioci u Luci su stanove otkupljivali za 20.000, 30.000 kuna, a mi sada moramo iskeširati 60.000 eura. Nama su samo obećavali – bit će, bit će. Pa vidite dokle su nas doveli – ogorčen je Dugandžić, koji traži priznavanje stanarskog prava, a Luka Ploče ih tretira kao da su bili podstanari u najmu punih 27 godina.

Neki od njih su renovirali stanove, ulažući novac u nekretninu.

– Ja sam u moj stan do sada za različite popravke uložio više od 200.000 kuna, što znači da sam ga već otplatio i pretplatio, a sada hoće da ga još jednom otkupim – ogorčen je Branko Marević.

Novca za kupnju stanova nemaju pa, ako se ne dogodi kakvo čudo, mogu očekivati deložaciju jer će Luka stanove prodavati na tržištu. Gotovo je sigurno da će se kupac naći, ali to neće biti dosadašnji stanari.

Ovaj slučaj nije samo pravno, nego i političko pitanje jer se bivšim radnicima godinama obećavalo da će steći stanarsko pravo i otkup. Svi ističu da su prevareni i ostavljeni. Ljute se i na gradonačelnika Mišu Krstičevića. Ovi Pločani samo žele platiti stanove po cijeni po kojoj su rukovodioci otkupili svoje stanove.

– Izbace li nas iz stanova, život će nam biti uništen – zaključuju.

Luka Ploče: “Rok je bio 1995.”

U priopćenju Luke Ploče stoji kako je ‘činjenica da je Luka Ploče d.d. nesporni vlasnik 26 stanova na području grada Ploče, a u kojima već dugi niz godina žive radnici i bivši radnici Luke Ploče d.d. i njihove obitelji u svojstvu najmoprimaca (22 stana) ili zaštićenih najmoprimaca (četiri stana)’, piše  Jutarnji list.

Navodi se i da ‘većina postojećih najmoprimaca (22 od 26) nije imala stanarsko pravo na stanovima koje koristi, a zaštićeni najmoprimci koji su imali stanarsko pravo (četvero od njih 26) nisu pravovremeno dostavili zahtjev za kupnju stana (do 31. prosinca 1995. godine), tako da prodaja stanova prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo – nije moguća’.

Piše: Stanislav Soldo
Foto: Ante Šunjić

Zadnje objavljeno