-

IZ PERA DOMAGOJA VIDOVIĆA: Neretvo lipa, s Vlaške bande

Toponimi su takvi kakvi jesu, odraz su starih vremena i izumrlih jezika, a počesto i predaja te današnjih i negdašnjih međuljudskih odnosa. Katkad ljude zbunjuju, poneke i vrijeđaju.

Tako su starim Grcima i Rimljanima svi tuđinci bili divljaci, Barbari, a Slavenima su Nijemci nijemi ljudi. Bez obzira na to što su Rimljanima i Grcima svi osim njih samih bili divljaci, nijedan onodobni narod nije mogao natjerati perjanice antike da promijeni taj etnik ili opću odrednici kao što nijednome Nijemcu nikad nije palo napamet da govornicima slavenskih jezika, kojima se govori od Tihoga oceana i sjevernih mora do Jadrana, zabrani uporabu etnonima Nijemac, Nemec i slično. Međutim, Hrvati su, kao mediteranski narod, malo zapaljivije ćudi, pa ih je lakše naljutiti te ću vam to pokušati predočiti na nekoliko primjera.

Nije rijetkost da za potpuno isti zemljopisni objekt postoji različito ime i ono često ovisi o tome tko je pojedini zemljopisni objekt nazvao, pa s jedne strane brda stanovništvo može neki obronak zvati Prisoje, a s druge Osoje. Mnogo je sličnih primjera za to na južnohrvatskome području.

Tako se vrh poluotoka Kleka s dalmatinske strane zove Turski rep, a s hercegovačke Ponta Lopate, negdašnja se mletačko-turska granica s metkovskestrane zove Vlaški jendek, a s gabeoske Struga. Pritom treba znati da je pridjevima turski i vlaški domaće stanovništvo naglašivalo razliku u odnosu na područje koje je bilo pod osmanlijskom vlašću.

S druge strane, često isti zemljopisni objekti nose različita imena. Tako se s pelješke strane čitavo vidljivo kopno naziva Vlaškom bandom, ali ni Neretvani ne ostaju dužni, pa kad plove preko Neretvanskoga kanala kažu da idu U Vragužele i pritom se zezaju da je to ime nastalo jer bi tamošnji stanovnici „i vragu uzeli“ namjerno iskrivljujući romansko ime Raguza (Dubrovnik).

Općenito se s otoka stanovnike sa susjednoga kopna naziva Vlajima ili Vlasima, pa je tako s Brača Vlaška sve od Splita do Makarske, Vlasima stanovnici Makarskoga primorja te Imotske Vrgorske i Neretvanske krajine nazivaju Hercegovce, a Hercegovci katolici i muslimani svoje pravoslavne susjede. Dakle, etnik se Vlah/Vlah/Vlas prenosi dokle god se stigne.

I na samome Pelješcu postoji povijesni toponim Vlaško koji se odnosi na uzmorski dio Dubrave. Vlaška banda i Vlaško korito u Sreseru toponimi koji su i danas u uporabi na Pelješcu i nitko nema pravo mjesnomu stanovništvu zabranjivati da ih upotrebljava, ali nitko ni „ugroženima“ (a i ja sam s Vlaške bande iako sam rođen s „prave“ strane Vlaškoga jendeka) ne odriče pravo na uzvrat.

Jednom sam davno napisao članak Čovječe, ne ljuti se ili što znače metkovska prezimena, a čini se da bi se na sličnu temu moglo pisati i toponimima. Ukratko, ne ljutite se, ne shvaćajte toponime osobno, a ako vas nekad i naljute, uzvratite. Materijala uvijek ima.

Srdačan pozdrav od s po očevoj strani Šolovca (hercegovački Zažapci zovu tako dalmatinske, a to znači pametnjaković), Vlaha i Žabara (oboje vrijedi s dubrovačke strane), a po majčinoj Bodula, Polučovika i Škrtuja Domagoja Vidovića.

STOŽER: U Županiji 129 novozaraženih – Metković 28, Ploče 10, Kula Norinska 5…

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 90 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom). U posljednja 24 sata obrađeno je 435 uzoraka.

Radi se o 55 osoba iz Dubrovnika, 28 iz Metkovića, 12 iz Župe dubrovačke, deset iz Ploča, pet iz Kule Norinske, po tri iz Konavala, Korčule i Vele Luke, po dvije iz Blata, Zažablja i s Lastova te po jednoj osobi iz Opuzena, Orebića, Slivna i Stona.

Preminula je jedna muška osoba iz Metkovića (rođ. 1929.).

Izliječeno je 57 osoba: 22 iz Dubrovnika, 20 iz Metkovića, tri iz Župe dubrovačke, po dvije iz Stona, Ploča i Opuzena te po jedna iz Dubrovačkog primorja, Konavala, Korčule, Kule Norinske, Slivna i Zažablja.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 65 osoba pozitivnih na koronavirus. Osam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, dva pacijenta su na neinvanzivnoj ventilaciji, a jedan pacijent je na kisiku.

U samoizolaciji su 1952 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježena su dva kršenja mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Uskoro nova pravila za trgovine i velike centre, evo kako će izgledati stroži režim

Do kraja tjedna trebala bi se uvesti nova pravila za trgovačke centre u kojima bi umjesto dosadašnjih četiri, za svakog kupca trebali osigurati 20 četvornih metara, piše Jutarnji list.

Posljednjih dana Nacionalni stožer davao je naznake da će se u trgovinama, koje su ostale praktički neokrznute, morati na neki način postrožiti mjere, osobito uoči blagdana i pojačanih gužvi zbog predblagdanske kupnje. Glavni državni epidemiolog Krunoslav Capak tako je najavio da bi se broj nužnih kvadrata po kupcu mogao povećati sa sadašnja četiri na deset, na što su reagirali iz Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca. Istaknuli su kako smatraju da nije dobro propisati jedinstveni broj potrebnih kvadrata po kupcu za sve trgovine, nego da bi ta brojka trebala ovisiti o veličini konkretnog dućana.

Njihov je prijedlog ozbiljno uzet u obzir te je odlučeno, kako saznajemo, da će se gradirati potreban broj kvadrata s obzirom na veličinu trgovine: kvartovska trgovina od 50-ak kvadrata ne može se mjeriti s trgovačkim centrima koji imaju i po nekoliko desetaka tisuća četvornih metara.

– Kontrole će biti stroge, brojat će se ljudi koji ulaze. Kad se popuni 85 posto predviđenog broja, tada će se trgovački centar zatvoriti i kad se ponovo isprazni, puštat će se novi kupci. Smatramo da je važno da se što prije uvedu nova pravila, jer blagdanske kupnje samo što nisu počele, a na ovaj način smanjit ćemo mogućnost širenja zaraze, ali i osigurati da se ipak održi gospodarstvo u ovom sektoru – govori sugovornik Jutarnjeg.

U tijeku je “peglanje” dokumenata koji će jasno propisati trgovine po kategorijama, odnosno po veličini, a očekuje se da će se do kraja tjedna s time izaći u javnost. Tijekom utorka se pojavila informacija da će se zatvoriti tržnice, no to su nam demantirali, piše Jutarnji list.

Poplavljena riva u Malom Stonu, Mala Neretva u fazi redovitih mjera

Obilna kiša koja pada na jugu Hrvatske donosi uobičajene probleme, poplavljene ceste, odrone i teškoće u pomorskom prometu.

Poplavljena je riva u Malom Stonu. Vodostaj na Maloj Neretvi, kod brane u Opuzenu, je prešao 100 cm, to znači da je ušao u fazu proglašenja redovnih mjera za obranu od poplave. Na brani, na ušću Male Neretve, vodostaj je 115 cm što je i trenutna razina mora.

Foto: Dube Marjanović / Dubrovački vjesnik

Papa proglasio Godinu sv. Josipa

Sveta Stolica objavila je u utorak, 8. prosinca, apostolsko pismo pape Franje „Patris corde“ (Očinskim srcem) u povodu 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. Tim povodom od jučer do 8. prosinca 2021. održat će se posebna Godina svetog Josipa uz koju su vezani posebni oprosti.

Ljubljeni otac, otac pun nježnosti, poslušni otac koji prihvaća; otac kojeg resi kreativna hrabrost, marljiv, uvijek u sjeni, tim riječima papa Franjo na nježan i dirljiv način opisuje svetog Josipa. Čini to u apostolskom pismu Patris corde objavljenom 8. prosinca prigodom 150. godišnjice proglašenja Marijina zaručnika zaštitnikom Katoličke Crkve. Naime, blaženi Pio IX. odlukom Quemadmodum Deus, potpisanom 8. prosinca 1870., uresio je tim naslovom svetog Josipa. Kako bi se prikladno proslavilo tu obljetnicu, Papa je najavio, od danas do 8. prosinca 2021., posebnu Godinu posvećenu Isusovu poočimu, prenosi IKA

U pozadini Apostolskog pisma krije se pandemija COVID-19 koja nam je – piše Franjo u pismu – pomogla da shvatimo važnost običnih ljudi, onih koji, daleko od očiju javnosti, svakodnevno iskazuju u kreposti strpljivosti i ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Po tome su nalik svetome Josipu, „čovjeku koji prolazi nezapaženo, čovjeku svakodnevne prisutnosti i povučenom u skrovitost“, a koji je ipak imao ulogu protagoniste u povijesti spasenja.

U novom apostolskom pismu Patris corde Papa otkriva jednu svoju naviku. Naime, svakoga dana, već više od četrdeset godina, Papa moli molitvu Marijinom zaručniku preuzetu iz francuskog molitvenika iz 19. stoljeća Kongregacije redovnica Isusa i Marije.

U pozadini Apostolskog pisma krije se pandemija COVID-19 koja nam je – piše Franjo u pismu – pomogla da shvatimo važnost običnih ljudi, onih koji, daleko od očiju javnosti, svakodnevno iskazuju u kreposti strpljivosti i ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Po tome su nalik svetome Josipu, „čovjeku koji prolazi nezapaženo, čovjeku svakodnevne prisutnosti i povučenom u skrovitost“, a koji je ipak imao ulogu protagoniste u povijesti spasenja.

U novom apostolskom pismu Patris corde Papa otkriva jednu svoju naviku. Naime, svakoga dana, već više od četrdeset godina, Papa moli molitvu Marijinom zaručniku preuzetu iz francuskog molitvenika iz 19. stoljeća Kongregacije redovnica Isusa i Marije.

Sveti je Otac također pozvao vjernike da na početku Godine sv. Josipa izmole drugu posebnu molitvu kojom je i zaključeno apostolsko pismo. Molitvu možete pronaći OVDJE.

Dodajmo i kako je Apostolska pokorničarna objavila dekret kojim se vjernicima u Godini sv. Josipa dodjeljuju potpuni oprosti. Više o uvjetima za dobivanje oprosta možete pročitati OVDJE.

Stanje u Vrgorskom polju sve gore: Razina vode brzo raste, obilna kiša ne prestaje padati

– Što se tiče mogućeg isključenja električne energije, HEP je u pripravnosti. Pojedine kuće bit će teško obraniti jer se radi o krškom terenu. Iz nekih kuća doslovno iz podova izbija voda. Koliko god radili zečje nasipe oko kuća, voda često izbija iz samih podova kuća.

Od početka prosinca dijelove Dalmacije zahvatile su obilne kiše, a najviše problema javlja se na vrgoračkom području… Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da se još prije samo tri mjeseca Vrgorac borio s povijesnom sušom, a sada su njegovi dijelovi suočeni s najvećim poplavama zadnja dva desetljeća. Ogromne količine oborina zabilježene su u Rašćanima i Dragljanima, nabujao je izvor Žiljin, a silna je voda potom potekla prema Bunini i Jezeru. Selo Kokorići je bilo prvo na udaru, piše Dalmacija danas.

Upravo je stanje u Kokorićima alarmantno, voda raste i desetak centimetara po satu, a prema najnovijim podacima, to je područje ponovno zahvatila obilna kiša. Na terenu su sve dežurne službe, a ljudi pokušavaju obraniti kuće.

Kakvo je jutros stanje u Kokorićima, pogledajte ovdje:

Sinoć oko 22 sata 12 domaćinstava je bilo odsječeno, a ovim tempom u srijedu će ih biti barem još toliko. Na terenu je i šef makarskog HGSS-a Fodor Kukavica, koji je nadležan za pogođeno područje.

Kakvo je stanje na rizičnom području? Kiša izgleda nastavlja padati, što HGSS točno tamo radi?

– Stanje nije baš najbolje. U zadnjih sat vremena se voda podignula za nekih dvadesetak centimetara. Večeras očekujemo obilne oborine, od 50-70 litara po četvornom metru. Trenutno imamo dva tima s tvrdim čamcem i gumenjakom, koji dostavljaju potrepštine i obilaze sve kuće. Nadamo se da vodostaj neće ići gori, ali ode li još za pola metra, selo će biti totalno odsječeno.

Koliko je trenutno kuća poplavljeno?

– Ne mogu sada to reći. Voda brzo dolazi, ja sam trenutno na terenu i nastavi li se ovako do ujutro, možemo očekivati za metar veći vodostaj.

Koliko je HGSS-ovaca na terenu?

– Konstantno nas je najmanje osmero, a sutra dolaze kolege iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. Ovakve intervencije smo radili i u Gunji, ali što se tiče krških polja, ovakvo nešto nismo imali. Ne znam što bih vam rekao…

Pranić: Moguće odsijecanje cijelog naselja

Situaciju u Kokorićima komentirao nam je i vrgorački gradonačelnik Ante Pranić.

– U utorak navečer održali smo sastanak Stožera na kojem su bili predstavnici HGSS-a, Hrvatskih voda, HEP-a, javnih službi, Grada. U ovom trenutku najvažnija je operativnost ljudi da djeluju u ovakvim situacijama. HGSS ima iskustvo i operativnu spremnost te ujutro dolazi pojačanje iz unutrašnjosti zemlje.

Ugrožen je jedini alternativni put do naselja koji smo do sada mogli braniti. Vjerojatno će doći do odsijecanja kompletnog naselja i morat ćemo do kuća dolaziti uz pomoć čamaca HGSS-a. Trenutno ih imamo 2, ujutro ih očekujemo 5.

“Voda izvire iz kuća, HEP u pripravnosti”

Što se tiče mogućeg isključenja električne energije, HEP je u pripravnosti. Pojedine kuće bit će teško obraniti jer se radi o krškom terenu. Iz nekih kuća doslovno iz podova izbija voda. Koliko god radili zečje nasipe oko kuća, voda često izbija iz samih podova kuća – kazao je Pranić za Dalmacija Danas.

Zanimalo nas je kad je ovo područje zadnji put bilo pogođeno ovakvom poplavom.

Nove obilne oborine

– Ovo područje pamti veće vodostaje, ali to je bilo ’50-ih i ’60-ih godina prošlog stoljeća. Zadnja slična situacija dogodila se 2000. U zadnjem periodu nije se događalo ovakvo naglo dizanje razine vode.

Službe su maksimalno angažirane na terenu. Po nekim prognozama, sutra će pasti do 60 litara kiše po kvadratnom metru. Novi potencijalni podzemni val mogao biti oko podne tu – ističe.

“Apeliram na pribranost”

Vrgorački gradonačelnik apelira na odgovornost.

– Bitno je da ne bude ljudskih žrtava, zato apeliram na pribranost u smislu kućnih instalacija, vode, struje, plina. Što se tiče struje, HEP je danas intervenirao i isključio pojedine ormare. Bit će spremni agregati tijekom srijede. Međutim, ako izvire sa svih strana, nema te pumpe koja može izbaciti toliku vodu. Problem je što se ne brani voda iz jednog, nego iz svih smjerova – pojašnjava Pranić.

Kaže da ostala naselja ne bi trebala biti ugrožena.

– Dosta je dobro napravljen mostobran prema naselju Kutac koje zna biti odsječeno nakon većih kiša. Hrvatske vode su za vikend dobro reagirale, gradili su barijere, izdigli su jedan put. Naselje ne bi trebalo biti ugroženo – kaže Pranić koji je pohvalio angažiranost HGSS-a i Hrvatskih voda oko cijele situacije.

– Angažirani su maksimalno, zato im hvala. Moramo gledati u nebo i nadati se da će kiša što prije prestati. No, prognoza nije optimistična – zaključuje Pranić u razgovoru s novinarom postala Dalmacija danas.

Piše: Rade Popadić
Video/foto: Vrgorske novine

Bili su prva ekipa koja je služila vojni rok u Hrvatskoj vojsci – prva prisega hrvatskih ročnika

Na današnji dan, 8. prosinca 1991. godine, prvi hrvatski ročnici u Pločama su položili svečane prisege.

Prva postrojba ročnih vojnika Hrvatske vojske osnovana je dana 5. listopada 1991. godine kao 1. satnija mornaričko – desantnog pješaštva Hrvatske vojske, odnosno Hrvatske ratne mornarice u sklopu Ratne luke u Pločama, a prema zapovijedi admirala Svete Letice od 28. rujna 1991. godine. Postrojba je bila sastavljena od 48 novaka s područja općine Ploče, generacije 1971., 1972. i 1973. godine, piše portal Domovinski rat.

Ključnu jedinicu nove postrojbe činio je vod interventne satnije Narodne zaštite u čijem je sastavu ustrojena prva postrojba Vojne policije u Hrvatskoj ratnoj mornarici sa zapovjednikom Denisom Jelčićem. Za prvog zapovjednika postrojbe imenovan je zastavnik Vlaho Orepić, a zapovjednici vodova bili su Željko Matković, Martin Nikolac i Željko Matković Galac.

Novoosnovana postrojba bila je smještena u netom oslobođenoj vojarni „Sidrište“ koju je tih prvih dana listopada blagoslovio pločanski župnik don Petar Mikić, a zanimljivo je istaknuti da je to prva blagoslovljena vojarna u Republici Hrvatskoj.

U deset mjeseci služenja vojnog roka pripadnici ove postrojbe su, uz provođenje obuke, osiguravali skladišta i objekte osvojene od JNA, te obavljali ostale zadaće. Pri jednoj od njih u Ratnoj luci Ploče poginuo je 4. studenoga 1991. pripadnik postrojbe, Zvonko Dropulić. Taj mladić rođen 14. kolovoza 1972. nažalost nije dočekao polaganje svečane prisege koje se dogodilo na današnji dan.

Kroz ratnu 1992. godinu postrojba je djelovala na području Južnog bojišta – od Bistrine preko Stona do Šipana. Nakon odsluženja vojnog roka, do 4. kolovoza 1992., prvi hrvatski ročnici nastavili su braniti domovinu u pričuvnim i profesionalnim postrojbama Hrvatske vojske, a mnogi su i nakon rata ostali su u sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike Ivo Josipović u službenom posjetu gradu Ploče 2014. godine posjetio je i Udrugu “Prvi ročnik Hrvatske vojske – Ploče”. Tom prilikom prvim je ročnicima odao priznanje i uručio poseban dokument kojim se iskazuje zahvala za doprinos obrani države kao prvoj generaciji ročnih vojnika Hrvatske vojske.

Prvi hrvatski ročnici bili su – Josip Barbir, Joško Barbir, Robert Barbir, Zvonimir Batinović, Ante Beader, Perica Bebić, Nediljko Bogunović, Tomislav Borić, Zlatko Bošković, Frano Božić, Jurica Butigan, Zvonimir Dropulić, Valter Dugandžić, Leo Franić, Zoran Franić, Marijo Gradac, Goran Grbavac, Toni Grgurinović, Dragan Jelčić, Vjekoslav Jerković, Joško Jovica, Ivica Juračić, Darko Kačić – Miošić, Mario Korljan, Nedjeljko Kušurin, Ernesto Lutman, Ante Marinović, Romano Marinović, Zoran Marinović, Damir Marković, Dragan Martić, Ivo Medak, Tomislav Medak, Mate Ostojić, Vedran Perić, Andrej Puljan, Matko Radonić, Mate Roso, Matko Sinković, Mario Stanković, Mario Šetka, Marinko Štrbić, Ozren Štrbić, Damir Šunjić, Slaven Šunjić, Dalibor Tomašević, Stašek Veža, Dario Žderić i Jurica Žderić.

Piše: Borna Marinić/Domovinski rat.

STOŽER: Sve srednje škole u županiji od 14. prosinca prelaze na ‘online’ nastavu

Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije izdao je preporuku da sve srednje škole od ponedjeljka 14. prosinca do 18. siječnja sljedeće godine održavaju nastavu online, odnosno po modelu C.

Zaključak je to sjednice Stožera koja je održana u utorak, a na kojoj je istaknuto i kako će se osnovne škole promatrati svaka zasebno.

Nakon sjednice, Stožer je održao online sastanak sa svim ravnateljima srednjih škola u županiji koji su se složili kako je model C trenutno najbolje rješenje, a s obzirom na epidemiološku situaciju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako smatra da je učenicima mjesto u školskim klupama, no kako u aktualnim okolnostima zadnju riječ mora imati epidemiološka struka.

– Mi kao osnivači smo stava da treba poslušati naše epidemiologe i prijeći na online nastavu, a u cilju sprječavanja širenja infekcije COVID-19. Vjerujem kako će ovo razdoblje u kojem će se učenici manje grupirati i u kojem neće biti putovanja u škole, povoljno utjecati na smanjenje epidemije koronavirusa, rekao je župan Dobroslavić.

Načelnik Stožera Joško Cebalo istaknuo je kako je epidemiološka struka suglasna u svojim preporukama što se tiče održavanja online nastave, a zahvalio se ravnateljima, profesorima i svim djelatnicima škola na naporima koje ulažu kako bi učenici dobili što je moguće kvalitetnije obrazovanje u ovoj epidemiološkoj situaciji bez presedana.

Na sastanku je otvoreno i pitanje održavanja strukovne nastave u školama koje je imaju, a zaključeno je kako se ista može održavati uz poštivanje svih epidemioloških mjera, a s obzirom da je tu riječ o manjem broju učenika na istom mjestu.

Također, Stožer je izdao preporuku svim učeničkim domovima na području županije da ostanu otvoreni upravo zbog održavanja tog strukovnog dijela nastave u pojedinim srednjim školama.

Sastanku s ravnateljima škola nazočile su i pročelnica UO za društvene djelatnosti Jelena Dadić i zamjenica župana Žaklina Marević.

STOŽER: U Županiji 139 novozaraženih – 37 u Metkoviću, po 9 u Opuzenu i Pločama

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 139 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 96 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom). U posljednja 24 sata obrađena su 423 uzoraka.

Radi se o 44 osobe iz Dubrovnika, 37 iz Metkovića, 17 iz Korčule, po devet iz Opuzena i Ploča, šest iz Župe dubrovačke, pet iz Konavala, tri iz Lumbarde, po dvije iz Orebića, Slivna i Stona, po jednoj iz Kule Norinske i Zažablja te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije.

Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovačkog primorja (rođ. 1934.).

Izliječeno je 55 osoba: 14 iz Dubrovnika, sedam iz Metkovića, po šest iz Ploča i Vele Luke, po četiri iz Opuzena i Korčule, po tri iz Blata i Župe dubrovačke, po dvije iz Konavala i Smokvice, po jedna iz Dubrovačkog primorja i Stona te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 56 osoba pozitivnih na koronavirus. Osam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, dva pacijenta su na neinvanzivnoj ventilaciji, a jedan pacijent je na kisiku.

U samoizolaciji su 1742 osobe, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

U mostarskoj bolnici preminuo biciklist koji je sinoć stradao kod Duvrata

U prometnoj nesreći koja se jučer, 7. prosinca, nešto iza 17 sati, dogodila na D-62 koja povezuje Metković i Kulu Norinsku, smrtno je stradao 49-godišnji državljanin RH koji ima prebivalište u BiH.

Do prometne nesreće je došlo kada je 59-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, krećući se iz pravca Metkovića u pravcu Kule Norinske, udario u spomenutog 49-godišnjaka koji se u istom pravcu kretao biciklom, noseći na sebi reflektirajući prsluk. Od siline udara, biciklist je odbačen na travnatu površinu izvan ruba kolnika, pri čemu je zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život.

Nakon ukazane liječničke pomoći biciklist je prevezen u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar gdje je od zadobivenih ozljeda, na žalost, preminuo.

Zadnje objavljeno