U ovom vremenu ograničenog sudjelovanja na svetim misama zbog novih epidemioloških mjera od sutra, 6. prosinca, će se nedjeljna sveta misa u 11 sati iz crkve sv. Ilije prenosit uživo preko Facebook stranice Župa sv. Ilije proroka Metković.
Blagdana sv. Nikole: položeni vijenci za poginule i nestale pomorce u pločanskom akvatoriju
Unatoč lošem, kišnom i vjetrovitom vremenu, povodom blagdana svetoga Nikole, zaštitnika djece, putnika i pomoraca, a u organizaciji Sindikata pomoraca Hrvatske u Pločama je već tradicionalno upriličeno polaganje vijenaca u gradskome akvatoriju u spomen na sve poginule i nestale pomorce.
Iz Ploča su isplovili brodovi Lučke kapetanije Ploče, Plovputa, Pomorskog servisa, Pločanske plovidbe, dva broda pomorske policije, tegljač Brodospasa i gliser ribarske inspekcije. Vijence su u more položili Stanko Nikolić, član Središnjeg odbora SPH i dogradonačelnik Ploča Zoran Majstrović, a polaganju vijenaca je nazočio predstavnik Sindikata pomoraca Hrvatske, predsjednik ITF-a, inspektor Romano Perić.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici pomorskih agenata, špeditera, policije, Lučke uprave Ploče, Kapetanije i drugi, prenosi Dubrovački vjesnik.
Zamućena voda na području Vrgorca, preporučuje se prokuhavanje!
Zbog obilnih oborina u proteklih nekoliko dana na području Vrgorca došlo je do zamućenja vode za piće koja se isporučuje s izvorišta Banja i Butina, izvijestili su iz vrgoračkog Komunalnog d.o.o. pozivajući građane da kao mjeru predostrožnosti vodu za piće prokuhavaju.
Kišomjer postaje Državnog hidrometeorološkog zavoda u Rašćanima izmjerio je 322 litre kiše po kvadratnom metru u 48 sati.
Djelatnici Komunalnog d.o.o. kontinuirano prate situaciju te će javnost na vrijeme biti informirana o svim daljnjim koracima.
Foto: Preuzeto s FB Vrgorske novine
DHMZ: Crveno upozorenje za cijeli Jadran i priobalje – orkansko jugo i obilna kiša
Državni hidrometerološki zavod (DHMZ) je za nedjelju, 6. prosinca, izdao crveno upozorenje za cijeli Jadran i priobalje: olujno jugo brzine do 90 km/h koje će krajem dana prijeći na sjevero-zapadnjak, obilna kiša uz moguće bujične poplave s količinama od 55 do 90 l/m².
Olujno nevrijeme će istočnu obalu Jadrana zahvatiti još tijekom noć sa subote na nedjelju.
Vlasnik ugostiteljskog objekta osumnjičen za širenje i prenošenje koronavirusa
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ston 41-godišnji vlasnik ugostiteljskog objekta s područja Pelješca osumnjičen je za kazneno djelo „Širenje i prenošenje zarazne bolesti“ iz čl. 180. st.1. Kaznenog zakona RH.
Naime, policijski službenici su u poslijepodnevnim satima jučer, 4. prosinca, zatekli rad ugostiteljskog objekta koji je vlasništvu spomenutog 41-godišnjaka. Osim vlasnika, unutar objekta veličine 28 kvadratnih metara, zatečena je i djelatnica objekta te devetero gostiju koji su konzumirali pića, iako je Odlukom o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja, donesenom od strane Stožera civilne zaštite RH 27. studenog 2020. godine, naložena obustava rada ugostiteljskih objekata.
Obzirom da je na opisani način grubo prekršio mjere naložene navedenom Odlukom te time doveo u opasnost da se zarazna bolest proširi među ljudima, 41-godišnjak je kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu.
STOŽER: U Dolini Neretve 42 novozaražena – Metković 22, Ploče 8, Opuzen 5…
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 94 nova slučaja zaraze koronavirusom (od toga 66 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom). Obrađen je 261 uzorak.
Radi se o 22 osobe iz Metkovića, 21 iz Dubrovnika, deset iz Korčule, devet iz Konavala (jedan korisnik Doma za starije osobe Konavle), osam iz Ploča, pet iz Opuzena, po tri iz Lumbarde i Župe dubrovačke, po dvije iz Dubrovačkog primorja, Kule Norinske, Slivna i Zažablja, po jednoj osobi iz Orebića i Pojezerja te tri osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Zbog interesa javnosti Stožer CZ DNŽ izvještava kako su svi djelatnici Doma za odrasle osobe i rehabilitaciju Metković negativni na COVID-19.
Izliječeno je 36 osoba: 14 iz Metkovića, 12 iz Dubrovnika, četiri iz Ploča, dvije iz Župe dubrovačke te po jedna iz Dubrovačkog primorja, Konavala, Slivna i Zažablja.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 50 osoba pozitivnih na koronavirus. Sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, četiri pacijenta su na invanzivnoj ventilaciji, tri pacijenta na neinvanzivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji je 1614 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Uskoro natječaj za proizvođače povrća u plastenicima (operacija 4.1.1.)
Predmet Natječaja je dodjela potpore za ulaganja u proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru – plasteniku. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore za ovaj Natječaj iznosi 150 milijuna kuna, a Nacrt natječaja je u postupku elektronskog savjetovanja do 16. prosinca 2020. godine.
Najviši iznos javne potpore po projektu iznosit će 150 tisuća eura, uz napomenu da će se intenzitet javne potpore od 50% po projektu moći uvećati za dodatnih 20% u slučajevima kada ulaganje provodi mladi poljoprivrednik, kada se ulaganje provodi u područjima sa ograničenjima ili u slučaju zajedničkog projekta, do najviše 70%.
U sklopu Natječaja prihvatljiva su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i opremanje zaštićenih prostora – plastenika koja će doprinijeti boljem upravljanju vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima, boljem upravljanju tlom te povećanju učinkovitosti u korištenju voda i energije u poljoprivredi i preradi hrane.
Svrha Natječaja je podizanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u sektoru povrća u zaštićenim prostorima – plastenicima.
Nacrt natječaja dostupan je za davanje prijedloga i komentara na e-savjetovanju do 16. prosinca 2020.
Ati Salvaro: Nonkovića kula – kratki presjek povijesti Neretvanske krajine
Klek je malo primorsko mjesto u uvali, općina Slivno, uz magistralnu cestu između Splita i Dubrovnika, do granice s Hercegovinom, u općini Slivno. Ima 230-ak stanovnika. Vozeći se tuda zape mi za oko dojmljivo zdanje. Nonkovića kula je četverokutna obrambena kula s četiri kata, piše Ati Salvaro u Hrvatskom slovu.
Sagrađena je iz pravilno tesanih kamenih kvadara a pokrivena krovom na četiri vode u XVII. stoljeću. Na svakom su katu po dva prozora s konzolama i kamenim prstenovima. Ulaz s nadvratnikom i dovratnicima je sa zapada. Ponad je grb obitelji Nonković, vjerojatnim graditeljima kule. Iza kule je kapelica sa zvonikom na preslicu, pokraj bunar s krunom i ukrašenim uglovima. Na popisu je kulturnih dobara.
Nonkovići su hrvatska obitelj iz Donjega Poneretavlja, istaknutih vojnih časnika. God. 1684. spominje se kapetan u osmanskoj vojsci i serdar Zažablja Nikola, koji sa šezdesetak obitelji prijeđe u mletačku službu i naseli se u Opuzenu. Sa sinovima Vuletom i Jurom sudjelova u okršajima s Osmanlijama po Dalmaciji (Knin, Vrgorac, Herceg Novi). Rušiše vrgoračku utvrdu, napadaše Herceg-Novi, Čitluk, Kaštel Novi. Pri opsadi Herceg-Novog Jure Nonković uspe se na vrh utvrde, dovodeći do predaje posade. Nikola se istaknu u osvajanju i obrani Kuline nad Klekom, koju Nonkovići pretvoriše u svoje sjedište. God. 1691. Nikola odlukom mletačkog Senata posta vitez sv. Marka, a 1694. sa sinovima sudjelova u osvajanju Čitluka. Nikolin sin Vuleta, 1696. dobi naslov viteza sv. Marka, i posta nadintendant Neretvanske krajine (1715.–34.).
U vojnoj se i upravnoj službi istaknuše sinovi Jure Sebastijan, Nikola, Luka (nadintendant 1734.–52.), Ivan (vicenadintendant 1752.–63.) i Franjo. Nadintendanti bijaše i Lukini sinovi Antun (1762.–88.) i Jakov (1789.–1806.), a Ivanov sin Nikola bi vojni zapovjednik Makarskoga primorja i Neretvanske krajine (od 1772.). Nikolin sin Franjo u doba francuske uprave zapovjedi Kulom Norinskom (1810.–14.), ali slijedom potapanja svih topova u Neretvi i nepredaje Austrijancima, izgubi položaj. Po rehabilitaciji služi do 1844. kao serdar Poneretavlja.
Osmanlije zauzeše Hercegovinu 1482. Kraj opusti početkom XVII. st. upadima uskoka. Repopulacija Slivna uslijedi za Morejskog rata (1683.-1699.). Mlečani zauzeše Kulu Norinsku i Opuzen 1684. Stupiše u vezu s katoličkim glavarima Zažablja, kako bi ih pridobili na svoju stranu. Serdar Nikola Nonković je zapovijedao s 30 sela i 740 vojnika te uživao ugled kod Turaka. U Sućurju na Hvaru, srpnja 1687., on i upravitelj Opuzena Marinović sklopiše pogodbu. Mlečani uđoše s 2000 vojnika u Zažablje i osvojiše Nonkovića kulu. Serdar se preda i izjavi mletačkim podanikom. Nonković sa svojim sinovima, dvojicom svećenika, don Jurom Sentićem i don Petrom Dragobratovićem, i 250 naoružanih ljudi i njihovim obiteljima prijeđe u krajeve u blizini Opuzena. Osmanlije se žestoko osvetiše preostalima u napuštenim selima, koja spališe a mještane uglavnom pobiše. Providur 1688. javi Senatu o zauzimanju Slivna, a u ožujku 1689. i kule Smrdan. Čitluk, danas Gabela, kao glavno otomansko uporište, providuri Cornaro i Molino uzalud opsjedaše, zbog pomoći mostarskog paše. Novi providur Dolfino zauzme Čitluk u lipnju, s 8000 pješaka, 4000 konjanika. Tvrđava se preda, a otomanski pokušaj ponovnog zauzimanja sa 16.000 vojnika propade, uza znatne gubitke. Po padu Čitluka Mlečani zauzeše Zažablje, Popovo i Trebinje.
Providur Dolfino piše mletačkom Senatu: “Klek brani prvi ulaz u dubrovačku državu, u njemu čuva stražu vrlo zaslužna obitelj Nonković s jednom kumpanijom…”
Ratovanje 1697.-1699. nastavi providur Alvise Moncenigo, koji ovlada Zažabljem, sa selima uz Neretvu, preko Hutova blata do Popova polja. Po osmanskom debaklu kod Sente, 1697. Porta prista na mirovne pregovore, i na preduvjet priznavanja ratnih stečevina saveznika.
Prije pregovora Dubrovčani dobiše jamstva od Otomanskog i Austrijskog Carstva da novoosvojeni mletački prostori u Hercegovini ne će pripasti Veneciji. Mletački prijedlog o granici obuhvaćao je to područje. Prijedlog odbiše i Beč i Porta, Austrija držeći takav posjed neodrživim, a Osmanlije osporavajući pravo neposjedovanjem značajne utvrde i nezauzimanjem redovnom vojskom, nego odredima hajduka. Venecija inzistiraše na cijeloj ratnoj stečevini. Osmanlije nudiše sve osvojene tvrđave s pripadajućim teritorijem, ali da Dubrovačka Republika ostane izravno povezana s Carstvom preko Popova polja i tvrđave Vidoštak.
Pregovori se odužiše za dodatnih deset dana. Dotle drugi već dosegoše dogovor, pa Porta s ostalima pritisnu Veneciju na potpisivanje Mira u Srijemskim Karlovcima. Poslanik Ruzzini potpisa sporazum 26. siječnja 1699., a mletački Senat potvrdi 7. veljače.
U osmom poglavlju je opis granice: “Povlači se ravnom crtom preko tvrđava u posjedu Venecije, od Knina, Vrlike, Sinja, Zadvarja, Vrgorca i od Vrgorca na Čitluk i Gabelu. Posjedi s jedne strane te crte pripadaju Mlečanima a s druge strane Osmanlijama, tako da sve tvrđave dobiju na otomanskoj strani toliko zemljišta u polukrugu koliko se može satom hoda prevaliti. I za tvrđavu Čitluk vrijedi polukrug od sata hoda od kojega će u boku u polukrug teći crta još dva sata hoda a odatle ravnom crtom do mora.”
Razgraničenje provedoše Zuanne Grimani i Osman-aga (1699.-1701.): “Čeljevo, preko ceste Kaldrme, na Knežje polje, Vinogradine iznad Višića, Mustafin prevoznik, Radova jaruga, Varda, gdje svršava polukrug. Od Varde je išla granica dva sata hoda do Velike Žabe i to ovim putem: Zvjezdina, brijeg Bubreg, brdo Kolojan, selo Cerovo, brežuljak Polica na desno Crnog kamena, Kopito na Velikoj Žabi. Od Velike Žabe ravno na more k Neumu.”
Porta već 1714. navijesti novi rat Mletcima. Da Osmanlije ne zauzmu Čitluk, mletački Senat odluči srušiti tvrđavu i mjesto Čitluk a stanovništvo preseliti u okolicu Opuzena, provedeno 1716. Osmanlije isprva pokušaše obnoviti Čitluk. Mjesec dana potom u rat stupi Austrija, na strani Mletaka, u Banatu i Srijemu. Krajem 1716. vitez Nonković iz Kleka osvoji kulu u Hutovu. Nagodinu Mlečani zauzeše: Zažablje, Popovo, Ljubinje, Trebinje i Stolac. Premda je preduvjet za mirovne pregovore bio priznavanje ratnih osvajanja saveznika, Dubrovčani kao otomanski vazali nagovoriše Osmalije na odbijanje predavanja zaleđa Dubrovačke Republike Mlečanima.
Mirovni ugovor u Požarevcu potpisan je 1718. Mletačka Republika je morala vratiti Popovo polje, sa selima: Carine, Hutovo, Zubci. Prilikom razgraničenja došlo je do nesuglasica o Metkoviću, što je riješeno na prijedlog bosanskog vezira Osman paše, pa Metković suglasno osta Mlečanima. Drugi val preseljenja nastupa po sklapanju Požarevačkoga mira (1718.).
Ovi davni ugovori nas dotiču, jer je Titova Jugoslavija izvadila iz naftalina stare kolonijalne granice, kojima je ostavila izvan sastava Hrvatske preko petine Hrvata, i Hrvatsku precvikala na dva dijela. Zato danas gradimo skupi most, mimo hrvatskog Neuma, što je jedan o europskih apsurda.
Piše: Ati Salvaro / Hrvatsko slovo
Od sutra se kažnjava i nepravilno nošenje maske! HZJZ objavio upute…
Od 5. prosinca počinje se kažnjavati nenošenje ili nepravilno nošenje maski tamo gdje su one obavezne, a za građane te će kazne biti 500 kuna. Zbog toga podsjećamo na HZJZ-ove Preporuke za korištenje maski za lice, kada i na koji način ih treba nositi te tko je od obaveze nošenja maski izuzet, piše Jutarnji list.
Osim dosadašnje odredbe da se maske moraju nositi u zatvorenim prostorima, one postaju obavezne i na javnim mjestima na otvorenom u okolnostima povećane mogućnosti prijenosa virusa, odnosno tamo gdje nije moguće održati metar i pol razmaka, primjerice prilikom čekanja u redovima, vožnje u liftovima i na stajalištima javnog prijevoza.
Maske za lice ili medicinske maske obavezno je nositi na ispravan način, odnosno tako da budu pokriveni i nos i usta, a u svakom trenutku je moraju imati svi zdravstveni radnici, trgovci, vozači i zaposlenici u javnom prijevozu, vjernici prilikom vjerskih obreda, roditelji koji dolaze po djecu u vrtić ili školu i slično.
Od nošenja maski izuzete su neke skupine ljudi poput djece mlađe od dvije godine i ona starija djeca koja se na masku nikako ne mogu naviknuti, zatim osobe s određenim oblicima invaliditeta ili zdravstvenim problemima.
Tko sve mora nositi masku?
- zaposlenici zdravstvenih ustanova
- vozači, ostali zaposlenici u prijevoznim sredstvima javnog prometa i putnici
- zaposlenici u trgovačkoj djelatnosti i kupci
- zaposlenici trgovačkih društava i ustanova koji dolaze u kontakt s drugim osobama
- vjernici prilikom vjerskih obreda i okupljanja u zatvorenom prostoru
- gledatelji na sportskim natjecanjima koja se održavaju u zatvorenim
- sudionici svih društvenih i javnih okuplja
- roditelji ili druge osobe koje dolaze po djecu u škole ili ustanove predškolskog odgoja
Tko je izuzet od obaveze nošenja maske?
- djeca u dobi do 2 godine
- djeca predškolske dobi nakon navršene druge godine ako dijete, usprkos nastojanju roditelja/staratelja da nosi masku, pruža otpor nošenju maske ili se ne može suzdržati od dodirivanja maske i lica (pojedinoj djeci maska smeta te osjećaju neotklonjivu potrebu da namještaju masku i dodiruju lice, čime se povećavaju izgledi za unos virusa kroz usta, nos ili oči)
- djeca u dobi nakon navršene druge godine pa do nižih razreda osnovne škole mogu nositi masku samo u aktivnostima koje su vremenski ograničene (aktivnosti koje traju najviše sat ili dva) i kada su pod neprestanim nadzorom roditelja/staratelja (primjerice kod vožnje u javnom prijevozu, u zdravstvenoj ustanovi ili kod odlaska u trgovinu iako se roditeljima preporučuje da djecu vode u trgovine samo ako je to krajnje nužno)
- osobe s određenim oblicima invaliditeta kao što su: određena oštećenja mentalnog zdravlja uključujući teškoće iz autističnog spektra ako osobe pružaju otpor ili ne podnose masku na licu, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima zbog možebitnih teškoća disanja ili nemogućnosti da skinu masku bez pomoći druge osobe
- osobe koje trebaju prenijeti informaciju osobi s oštećenim sluhom, uključujući prevoditelje za gluhoslijepe osobe i druge osobe u pratnji, u situaciji kada poruku osobi s oštećenim sluhom ne mogu napisati ili prenijeti znakovnim jezikom, već isključivo čitanjem s lica i usana
- osobe s oštećenim sluhom u situacijama u kojima maska onemogućuje učinkovitu komunikaciju i primjereno razumijevanje prenesene poruke
- osobe s teškoćama disanja uslijed kroničnih bolesti (ove situacije ne treba zamijeniti s respiratornom infekcijom uz povišenu temperaturu ili druge znakove koji mogu biti karakteristični za bolest COVID-19 kada je nošenje maske obavezno)
- osobe promijenjene svijesti ili kod gubitka svijesti
- sve osobe koje iz drugih razloga ne mogu skinuti masku bez pomoći druge osobe
Kako pravilno baratati maskom?
- Pri stavljanju maske treba voditi računa o tome da se uz lice stavlja uvijek unutarnja strana maske
- Jednu masku nosi samo jedna osoba, nošene maske ne smiju se dijeliti s drugima.
- Prije prve uporabe maske za lice, poželjno ju je oprati ili barem izglačati glačalom podešenim na temperaturu za glačanje pamučnih/lanenih materijala (u slučaju perivih maski)
- Prije i nakon stavljanja maske ruke je potrebno temeljito oprati sapunom
- Maska treba pokriti usta, nos i dio lica, a na rubu mora što tjesnije pristajati kako bi se smanjio protok zraka izvan maske.
- Na vanjskoj strani maske potencijalno se može naći virus. Kako bi se spriječila kontaminacija ruku, treba izbjegavati dodirivanje vanjske strane maske.
- Kod prve uporabe trebalo bi provjeriti propušta li maska dovoljno zraka kako ne bi sprečavala normalno disanje.
- Navlaženu masku za lice potrebno je skinuti i zamijeniti novom, suhom. Maske za lice bi se nakon jednog nošenja trebale u idealnim uvjetima oprati na 95 stupnjeva, a najmanje na 60 stupnjeva i temeljito posušiti. Medicinske maske jednokratan su proizvod te se nose dok se ne navlaže, a maksimalno do 3 sata.
- Nakon skidanja masku za lice treba odložiti u vrećicu ili slično i dobro je zatvoriti ili je odmah oprati te nije preporučljivo masku za lice dugo čuvati zatvorenu nakon nošenja.
- Medicinske maske se nakon nošenja odlažu u komunalni otpad.
Kompletne preporuke za nošenje maski koje je objavio HZJZ možete pronaći OVDJE.
VOZAČI OPREZ! Veliki odron na magistrali kod Podace
Zbog odrona na Jadranskoj magistrali između Brista i Podace, vozi se jednim prometnim trakom. Službe su na terenu.
Foto: Općina Gradac
