Državni hidrometeorološki zavod uputio je upozorenje na opasnost od toplinskog vala u razdoblju od 13. do 16. kolovoza, odnosno do kraja ovoga tjedna.
Za Dubrovačko-neretvansku županiju za razdoblje od četvrtka 13. do nedjelje 14. kolovoza 2020. god. prognozirana je umjerena opasnost od pojave toplinskog vala.
Više o ovoj temi možete saznati na www.zzjzdnz.hr.
Sigurnost prije svega – mogućnost odabira online nastave za 2020./2021. naziv je nove javne grupe na Facebooku koja trenutno ima više od 740 članova. Grupa je kreirana 8. kolovoza 2020. godine. Budući da je javna, svatko je može pronaći, vidjeti tko je u grupi i što objavljuje.
– Grupu smo osnovali kao roditelji koji ne žele da se o sigurnosti i zdravlju njihove djece odlučuje mimo njih. Smatramo da spašavanje naše ekonomske situacije ne smije biti prioritetom nad zdravljem naše djece i članova njihovih obitelji. Istovremeno razumijemo da mnogi roditelj nisu fizički u mogućnosti brinuti o djeci od kuće, no mnogi su voljni i spremni na to, te se stoga zalažemo za otvorenu opciju pohađanja online nastave za šk. god. 2020./2021., stoji u opisu grupe koja ima šest administratora i moderatora.
Iz Ministarstva obrazovanja poručuju kako je njihov cilj da od 7. rujna učenici pohađaju nastavu u učionicama uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. U iznimnim slučajevima u suradnji s CARNET-om nastajat će se osigurati online nastava, u pravilu prema unaprijed određenom rasporedu za učioničku nastavu, za sve učenike koji zbog epidemioloških razloga neće moći sudjelovati na nastavi u učionicama.
– U tijeku je i ustrojavanje savjetodavno-operativnog tijela u kojem će sudjelovati cijeli niz stručnjaka, od epidemiologa do predstavnika CARNET-a, agencija, sindikata, ravnatelja i osnivača škola, naših vodećih znanstvenika do raznih drugih dionika. Navedeno tijelo imat će zadatak razrade scenarija te prijedloga mjera, aktivnosti i uputa. U spomenutom tijelu bit će jedna osoba epidemiolog, koja će biti zadužena za direktnu komunikaciju s Nacionalnim stožerom i koja će upute Stožera pretočiti u realnost, ali jednako tako i Nacionalnom stožeru prenijeti sve specifičnosti škola, vrtića i fakulteta. Navedeno tijelo sastat će se idući tjedan, odgovorili su iz Ministarstva na upit web redakcije HRT-a.
Na pitanje hoće li roditelji moći birati žele li da im dijete ide u školu ili prati nastavu online, odgovorili su nam kako je njihov pristup da sva djeca idu u školu, a ako postoji opravdani razlog, kao i prije epidemije, stručne osobe odlučit će može li dijete pohađati nastavu kod kuće. Sigurno nećemo ići s varijantom dobrovoljnosti i prebacivanja odgovornosti na roditelje da roditelji odlučuju hoće li dijete ići u školu ili ne.
Podsjetimo, nova nastavna godina počinje 7. rujna, a za provedbu nastave, kako je jučer poručio pomoćnik ministra obrazovanja Momir Karin – moguća su tri scenarija.
Napomenuo je kako je stajalište ministarstva da djeca trebaju biti u školama, pa tako neće biti potpune blokade sustava ako se dogodi slučaj zaraze koronavirusom i pojavi određeno žarište. Podsjetio je i da će se tijelo u kojemu sudjeluju epidemiolozi, osnivači školskih ustanova, obrazovni sindikati i agencije sastati sljedeći tjedan i ubrzo razraditi jasne upute školama.
Otvoreno pismo Ministarstvu
Ministarstvu znanosti i obrazovanja roditelji u grupi Sigurnost prije svega – mogućnost odabira online nastave za 2020./2021. uputili su otvoreno pismo i zatražili odgovore na više pitanja. –Tražimo da se u ovoj izvanrednim pandemijskim okolnostima prihvati daleko racionalnija opcija online nastave, kao opcija koju treba doraditi, a koja realno najviše štiti zdravlje građanki i građana RH i naše djece, zaključuju u pismu iznoseći svoje argumente.
Naglašavaju pravo na odabir kao posljedicu ugroženosti zdravlja i djece i odraslih te obavezu države da tome udovolji. Od Ministarstva traže jasne upute prije početka školske godine i napominju kako politika škole pod svaku cijenu izaziva stres i strah kod roditelja i djece. Upozoravaju kako još nije dovoljno poznato ponašanje koronavirusa, a da su u školama higijenski uvjeti nedostatni.
Naročito ističu problem slanja u školu djece koja su rizična. Pitaju i kolika je ekonomska cijena slanja djece u školu, ukoliko bi došlo do širenja zaraze. Porukom da online škola štiti realnu školu apeliraju da se iskoristi sve dosad uloženo u digitalizaciju obrazovanja.
Povodom 25. obljetnice pogibije hrvatskih branitelja Stipe Štrbića, Albina Ostija, Siniše Musulina i Ivice Petrovića danas su kod spomen-obilježja na Osojniku položeni vijenci i zapaljene svijeće.
U ime Dubrovačko-neretvanske županije počast poginulima odala zamjenica župana Žaklina Marević je a u ime Grada Ploča zamjenik gradonačelnika Zoran Majstrović. Vijence i svijeće položili su i članovi Udruge branitelja Grada Ploče, obitelji poginulih, predstavnici ostalih braniteljskih udruga te predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije.
Pločanski branitelji Stipe Štrbić, Albin Osti, Siniša Musulin i Ivica Petrović su poginuli u napadu Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske na Dubrovnik i okolicu koju su srpske snage pokrenule kao odmazdu za Oluju.
Siniša Muslin rođen je 2. srpnja 1965. u Metkoviću. Osnovnu je i srednju školu pohađao u Pločama, struka ekonomist. Studirao je u Zagrebu. Nije bio oženjen. U obranu Hrvatske pošao je u rujnu 1991 godine. Pokopan je na mjesnom groblju u Rogotinu.
Albin Osti rođen je 23. travnja 1961. u Kaknju. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Pločama, a na Fakultetu elektrotehnike Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je elektrotehniku. Bio je oženjen Sanjom (rođenom Filipović). U braku su dobili dvoje djece – sina Darija (1986.) i kćer Ivanu (1991.). U obranu Hrvatske uključio se u rujnu 1991. godine. Pokopan je na Gradskom groblju Laniština u Pločama.
Stipe Štrbić rođen je 6. studenoga 1954. u Rogotinu. Osnovnu je i srednju školu pohađao u Pločama. Po zanimanju je bio kormilar. Bio je oženjen Gordanom (rođenom Kosović). U braku su dobili dva sina Antu i Darija. U obranu domovine uključio se u rujnu 1991. godine. Pokopan je na mjesnom groblju u Rogotinu.
Ivica Petrović rođen je 23. listopada 1971. u Studencima kod Teslića. Osnovnu i srednju školu, zanimanje bravar, pohađao je u Pločama. Nije bio oženjen. Hrvat po narodnosti. U obranu Hrvatske uključen je od svibnja 1995 godine. Pokopan je na Gradskom groblju Laniština u Pločama.
S nastupom na Jarunu nisu bili zadovoljni, na brzinskim utrkama u Opuzenu im se dogodio peh s mjernim laserom koji se uslijed nevere potopio, a svaka je stotinka bitna jer određuje startnu poziciju – usprkos tome UL Sveti Ilija Metković je doveslao do trećeg mjesta i prve medalje na Maratonu lađa, nakon šest godina kontinuiranog nastupanja na Maratonu i ostalim lađarskim utrkama.
Tim povodom razgovarali smo s kapetanom ekipe Sveti Ilija i njihovim kondicijskim trenerom Zdravkom Kuranom.
– Nakon dva uzastopna peta mjesta na Maratonu, shvatili smo da smo spremi za napad na trofej i stoga smo prošle i ove godine ozbiljnije pristupili pripremama. Već od jeseni smo krenuli s treninzima ‘na suhom’, a početkom ožujka smo prešli na vodu.
Dvanaest veslača, Ante Mijić (s najviše nastupa!), Petar Jakić (najstariji veslač!), Jadranko Kuran, Ivan Šalinović i Josip Marušić na desnoj i Andrej Puljević, Mirko Knežić, Zdravko Kuran, Miro Majčica, Nedo Vučić na lijevoj strani lađe, nakon izveslana 22,5 km u cilj u Pločama je došlo za 2:05:06 ili 45 sekundi nakon Zagreba.
– U ne baš povoljnoj startnoj poziciji mi smo poprilično čvrsto odradili startni sprint i izbili Stablini iza parića, išli smo tako brzo da smo se skoro u njih zabili i u tom trenutku nam se ulila voda u lađu što nas je otežalo. To je iskoristila ekipa iz Slivna i prešla naprijed. Ritam vodećih ekipa je bio visok cijelo vrijeme utrke, uspjeli smo ga pratiti do samoga kraja. Dugo smo veslali tzv. drugi val iza Stabline (desetak metara iza!) što je bilo dosta iscrpljujuće za nas. Međutim, činjenica da smo od početka u vodećoj grupi nam je dala mentalnu stabilnost, što je bilo vrlo bitno.
Do Opuzena je sv. Ilija uglavnom bio na petoj poziciji, a poravnani na prvoj poziciji su bili Crni put, Zagreb i Stablina. Nakon toga se polako počela bistriti situacija, Zagreb i Stablina ulaze u izravni dvojboj za prvo mjesto, a dvije metkovske ekipe se bore za treće mjesto i mali brončani štiti kneza Domagoja.
– Crni put je u tom trenutku bio u boljoj poziciji od nas, oni su do Crne rike pratili Zagreb. Mi smo pred ulazom u Crnu riku odlučili držati se što više desne strane i približiti se Crnom putu toliko da zajedno uđemo ispod mosta, što nam je i uspjelo. Nakon otprilike tri kilometra koja smo s njima prošli ‘zaveslaj za zaveslaj’ do izražaja je došla naša pripremljenost i Crni put je tada počeo posustajati. Mi smo u tom trenutku ih pretekli i izbili odmah iza vodećeg dvojca.– kaže Kuran.
Ono što su bolji poznavatelji utrke primijetili je da su ulazak u Crnu riku sve četiri ekipe izvele izvrsno, po dvije u paru bez kontakata, za što treba čestiti parićarima, a za Sv. Iliju je to bio Ante (Šajba) Majčica.
Još jedan podatak! Nijedna od vodećih ekipa nije izvršila izmjene kod Opuzena, netko je izračunao da do cilja svaki veslač napravi između 8 i 9 tisuća zaveslaja i pri tome izgubi po nekoliko kilograma tjelesne težine. Sama lađa bez veslača i opreme je teška preko 700 kilograma.
– Ekipe funkcioniraju poput stojeva, i tu do izražaja dolaze tehnika veslanja, tjelesna spremnost i taktika, ali i sreća jer je Neretva nepredvidiva… jedan val ili nedostatak koncentracije može sve promjeniti. Nakon kondicijskih priprema ‘na suhom’ koje sam ja vodio, za ‘vodene pripreme’ smo prvo surađivali s Marijom Ivićem koji nam je slao program treninga. Rezultat na Jarunu nam je bio signal da trebamo trenera s nama u lađi, pa smo angažirali Ivana Ercega, trenera i kanuistu iz Slavonskog Broda koji je bio juniorski prvak Jugoslavije, višestruki prvak Hrvatske i reprezentativac.
Sv. Ilija Metković je, kao i još neke lađarske udruge, u natjecanje uveo i drugu ekipu iz koje će s vremenom uslijediti regrutacija u prvi sastav. Drugu postavu koja je bila 17. s vremenom 2:13:49 činili su: Roko Kljusurić, Slaven Ćerlek, Luka Mioč, Antonijo Pekić, Martino Bokan, Vedran Ramić, Luka Kravar, Mato Cvitić, Bojan Knežić, Duje Jakić, Ivan Šprlje, Ivan Kuzman, Ivan Štrljić, Filip Volarević i Petar Obšivač (parićar).
Dolazak u Metković je bio poprilično veseo, uz pjesmu i vatromet, ali zbog znanih razloga bez veće proslave.
– Mi smo izuzetno zadovoljni s našim trećim mjestom koje je za nas zlatne boje. Nakon utrke smo došli u Metković i proveselili se u našem prostoru u Duhanskoj u krugu članova i prijatelja Udruge.
Poznato je da čim lađe uđu u pločansku luku i s tim završili Maraton, već počne sljedeći.
– Svatko tko se bavi Maratonom lađa zna da nije lako zadržati ekipe. Mi smo ove godine nastupili s dvije a cilj nam je dogodine imati i pravu juniorsku ekipu (do 18 godina!). S pripremama za 24. Maraton počinjemo već početkom listopada. Idemo napadati sam vrh, osvojiti veliki štit kneza Domagoja. Stoga, pozivam sve koji nam se žele priključiti da se jave putem naše instagram ili Facebook stranice ili meni osobno na telefon (098 191 0783).
– Na kraju se zahvaljujem svima našim sponzorima, novom predsjedniku Udruge Daliboru Obradoviću koji nam je omogućio viši nivo priprema, UL Južnjak koja nam je ustupila lađu prije nego smo dobili maratonsku, vlasnicima prostora u kojem se okupljamo i treniramo, DVD-u Merković koji nam je osigura prijevoz lađe.
Ne sumnjamo da će ekipa Sv. Ilije Metković i dogodine biti među favoritima na 24. Maratonu lađa. Bronca zlatnog sjaja im je dodatni motiv za to.
–Čestitamo prvim ekipama, Zagrebu i Stablini, na fer i korektnoj borbi, također, i Crnom putu jer je naše nadmetanje prošlo sportski korektno… Dogodine idemo po veliki štit! – zaključio je Kuran.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji su u posljednja 24 sata zabilježena tri nova slučaja zaraze COVID-19 infekcijom, priopćio je danas Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije.
Radi se o jednoj ženskoj osobi srednjih godina iz Ploča i jednoj muškoj mlađoj osobi iz Dubrovnika za koje je epidemiološka obrada u tijeku te o mlađoj ženskoj osobi iz Dubrovnika, koja je kontakt već ranije zaražene osobe.
S današnjim danom izliječene su dvije osobe, jedna iz Ploča i jedna iz Blata.
Od početka pandemije analizirano je ukupno 7009 uzoraka. U OB Dubrovnik je hospitalizirana jedna osoba pozitivna na COVID-19.
U samoizolaciji su ukupno 252 osobe, a posljednja 24 sata nije zabilježeno niti jedno kršenje mjere. Od početka pandemije zabilježeno je ukupno 49 kršenja mjere samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Danas, 12. kolovoza, se obilježava Međunarodni dan mladih kojemu je cilj podići svijest svih građana, kako Hrvatske, tako i Europe i svijeta, o značenju mladih i njihovoj ulozi u društvu. Tim povodom se Udruga mladih Kolektiv iz Metkovića oglasila sljedećim priopćenjem:
Sama je svrha obilježavanja ovog dana usmjeriti pozornost na mlade koji se suočavaju s raznim problemima, a kojih nije malo. Neki od navedenih problema s kojima se suočavaju mladi u Hrvatskoj: velika stopa nezaposlenosti, iseljavanje, slaba uključenost mladih u politički život zajednice, nedostatak prostora za kvalitetno provođenje slobodnog vremena, nemogućnost osamostaljivanja itd. Treba imati na umu da je kategorija mladih primarno definirana kao segment populacije od 15 do 30 godina. Po statističkim istraživanjima u Hrvatskoj udio mladih u sveukupnoj populaciji iznosi 17, 3 posto.
Međunarodni dan mladih je ujedno dan kada se slave postignuća mladih u svijetu te se ohrabruje njihovo sudjelovanje u društvu. Često se kaže poznata izreka kako „na mladima svijet ostaje“ i da su mladi „motor“ snaga društva koja je izrodila brojene promjene. Ovaj Međunarodni dan mladih iskoristili bi da ukažemo na važnost postojanja strategija za mlade te na činjenicu da Hrvatska od 2017.godine nema Strategiju za mlade. Dubrovačko-neretvanska županija unatoč dobivenom projektu isto tako nema Županijski program za mlade.
Naš prijedlog za partnerstvo gradu Metkoviću za stvaranje Lokalnog programa u okviru poziva Agencije za mobilnost i programe Eu u suradnji sa udrugom Mladi u EU, odbijen je. No na Vijeću za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Europske unije (EYCS) krajem 2018. godine usvojena je nova Europska strategija za mlade za razdoblje od 2019. do 2027. godine. Prema novoj strategiji, koja će biti na snazi od 2019. do 2027. godine, teži se ohrabriti i pomoći mladima da postanu aktivni, autonomni i sposobni građani, poboljšati politike u svim sektorima od važnosti za mlade, stvoriti jednake prilike za sve mlade te doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva među mladima te kao i svim formama diskriminacije.
Zašto je važno imati strategiju za mlade? Strategija za mlade je važna jer predstavlja skup načela, vrijednosti, ciljeva i akcija usmjerenih ka poboljšanju kvalitete života mladih te reflektira proaktivan pristup države i/ili lokalnih vlasti prema ovoj društvenoj grupi. Temelji za njezino pisanje postavljaju se nakon analize stanja te prikupljenih podataka o potrebama mladih izravno od mladih. Time se detektiraju realni problemi mladih u društvu i stvaraju uvjeti za njihovo uspješno rješavanje.
Dan nakon što je Jutarnji list objavio priču o velikom nesrazmjeru broja gostiju koji je zabilježen u turističkom registru te onih koji su prema podacima MUP-a prošlog vikenda prešli granicu, stiglo je pojašnjenje Ministarstva unutarnjih poslova.
Naime, jučer je objavljeno kako je proteklog vikenda, dakle 7., 8. i 9. kolovoza u eVisitoru zabilježeno ukupno 320 tisuća dolazaka, od čega 278 tisuća stranaca, no statistika Ministarstva unutarnjih poslova izvijestila je pak kako je na iste datume granične prijelaze prema našoj zemlji prešlo ukupno 720 tisuća osoba, od čega se na strance odnosilo 553 tisuće, piše Jutarnji list.
Prema podacima koje su nam poslali jučer, iz MUP-a kažu kako se 44 posto stranaca koji su u zemlju ušli 7., 8. i 9. kolovoza prilikom granične kontrole izjasnilo da su u našoj zemlji u tranzitu, što otprilike pokriva broj stranaca koji nije upisan u eVisitor.
Oni, dakle, nisu upisani u turistički registar jer ovdje nisu boravili niti kao komercijalni niti kao nekomercijalni gosti, već su zemlju prema propisima trebali napustiti najkasnije u roku od 12 sati od ulaska.
U međuvremenu ta se razlika između dviju statistika i nešto smanjila pa su nam tako jučer iz HTZ-a poručili da je u međuvremenu u sustav pristiglo i nešto novih prijava, čime je broj dolazaka prošlog vikenda s 320 skočio na 390 tisuća, a stranaca s 278 tisuća na 330 tisuća.
Problem nam je također pokušala pojasniti direktorica Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Martina Nimac Kalcina.Ona je rekla kako postoji opravdana sumnja da su dobar dio nepostojećih stranaca zapravo ilegalci, i to prije svega stranci koji su vlasnici priličnog broja nekretnina diljem Jadrana, a koje pak nisu zabilježene ni kao kuće za odmor niti kao mjesto stanovanja.
– Dobar dio njih ovdje ima kuće koje nisu prijavljene kao vikendice, a jednako tako ljudi u njima formalno-pravno ne žive jer ne borave ovdje više od tri mjeseca godišnje. Mi na ovaj problem dugo upozoravamo, godinama govorimo kako u Hrvatsku stižu stranci vlasnici kuća koji bi se po zakonu trebali prijaviti u registar i platiti pristojbu s obzirom na to da predstavljaju nekomercijalne goste, no oni ipak nisu nigdje zavedeni. To nam se posebno kristaliziralo u doba korone, kad su granice bile zatvorene i kad se najednom počelo spominjati da treba otvoriti granice prema Sloveniji jer slovenski građani u Hrvatskoj imaju 110 tisuća kuća, upozorava Nimac Kalcina.
Koliki je doista udio neprijavljenih gostiju, nažalost, u Hrvatskoj nitko ne može niti pretpostaviti jer je njihovo detektiranje prilično teško.
Nadležnost nad ovim poslom spada u domenu Turističke inspekcije koja posluje pri Državnom inspektoratu, no tamo doznajemo kako ove sezone, usprkos prijavama te redovnim nadzorima, nisu zabilježili niti jedan slučaj neprijavljivanja gostiju.
Kad su u pitanju kontrolirani nadzori, to niti ne čudi s obzirom na to da su se oni uglavnom provodili nad kampovima i hotelima, a pretpostavka je da se najveći dio neprijavljenih gostiju nalazi u kućama i apartmanima koji uopće nisu registrirani za odmor ili najam. Inače, prema statistici MUP-a, u periodu od 7. do 9. kolovoza u Hrvatsku je ušlo 553.216 stranih državljana, a u istom periodu ju je napustio približno isti broj stranaca – njih 562.877, piše Jutarnji list.
Grand Prix 23. festivala Melodije hrvatskog juga Opuzen 2020. otišao je u ruke Nenada Vetme za izvedbu pjesme Za tobon zaplakalo je more.
Prema mišljenju publike, najbolji je bio Zdravko Škender, dok su prema ocjeni žirija najbolji bili “Trogirski kanti”. Na Festivalu je nastupio i doajen hrvatske glazbene scene, Ibrica Jusić kojemu je uručeno priznanje za dosadašnji doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.
Nagrađeni su:
Grand prix Festivala – Nenad Vetma – “Za tobom je zaplakalo vrime”
Prva nagrada publike – Zdravko Škender – “Dalmacijo”
Druga nagrada publike – Josipa Batinović – “O jednoj tužnoj ljubavi”
Treća nagrada publike – Johnny Gitara – “Dalmatinac od soli”
Prva nagrada žirija – Trogirski kanti – “Materina spara”
Druga nagrada žirija – Zoran Bebić Beba – “Ključ ljubavi”
Treća nagrada žirija – Boris Oštrić – “Daleko si od mene ti”
Nagrada za najbolje stihove – Valentin Čorić, Frane Vugdelija – “Ne vjeruj mi”
Nagrada za najbolji aranžman – Aleksandar Valenčić – “Bacit ću ključ” (Antonella Malis)
Najbolji scenski nastup – Antonella Malis
Nagrada za najboljeg debitanta – Kole
Nagrada “Vinko Coce” za skladbu pisanu u dalmatinskom izričaju – Duje Staničić i klapa AD HOC – “Dalmacijo tvoja smo dica”
Nagrada za najbolju vokalnu izvedbu – Pink Panther Band – “Nek’ bude šta bude”
Nagrada za najbolji duet – Saša Jakelić & Max Hozić – “Čuvaj je za sebe”
Posebna nagrada festivalskog Savjeta:
– klapa Munita – “Kako je loše kuhala”
– Bravo Band – “Iza stakla”
Posebna nagrada direktora Festivala:
– Trio Gušt i Žera – “E moj kume”
– klapa Tamarin – “Pogledaj me”
Nagrada Turističke zajednice – klapa Bjelovar – “Proliće je”
Nagrada za najboljeg debitanta – Kole
Nagrada ” Vinko Coce ” za skladbu napisanu u dalmatinskom izričaju – Dalmacijo tvoja smo dica Duje Stanišić i Klapa AD HOC
Nagrada za najbolju vokalnu izvedbu – Pink Panther band Nek’ bude šta bude
Nagrada za najbolji duet – Saša Jakelić i Max Hozić Čuvaj je za sebe
Posebna nagrada festivalskog savjeta – Klapa Munita – Kako je loše kuhala , Bravo Band Split – Iza stakla
Posebna nagrada direktora festivala – Klapa Tamarin Pogledaj me , Trio Gušt E moj kume
Nagrada Turističke zajednice – Klapa Bjelovar Proliće je.
“Po svemu sudeći došlo je do novog trenda među adrenalinom prepumpanim avanturistima koji olakšanje traže po vrletima masiva Svetog Ilije pa su tako u posljednjih nekoliko dana poznata tri slučaja „planinarenja“ u vrijeme kad planinarske staze koriste uglavnom samo divlje svinje.
Prvi slučaj je turist koji se je u nepoznato doba noći, fasciniran ljepotom Sv.Ilije i izletom proteklog dana, iskrao iz apartmana i šetao po brdu da bi se tek ranom zorom vratio ženi u krevet. Drugi slučaj je planinar koji se je zatekao sam pod vrhom oko 21:00 i svjetlima baterijske lampe uzbunio pola Orebića te praćen pogledima mnogih dočekan u selu Urkunići od člana HGSS Stanice Orebić.
Sinoć oko 21:00 opet isto, mnogi su uočili svjetla na neprohodnom i divljem terenu iznad sela Jurjevića, na teren izlaze tri člana Stanice Orebić, obaviještavaju Centar 112 o akciji, te nakon kraće potrage lociraju mladog avanturista koji se je iz samo njemu poznatih razloga uputio u vrleti brda ne razmišljajući da to može dovesti do neželjenih posljedica.
Prema navodima očevidaca iz Orebića isti je slao svjetlosne signale SOS što je za pohvalu i njemu ali i mještanima koji budno paze. Mladac je u relativno dobrom stanju dopraćen do vozila HGSS-a i odveden na pregled kod liječnika. Sva tri navedena slučaja pokazuju da će bez obzira na nedavno helikoptersko evakuiranje iznemoglog s podnožja Sv.Ilije uvijek biti onih koji uprkos upozorenjima i molbama traže vraga ugrožavajući sebe i one koji im pohrle u pomoć. A da umjesto planinarenja po noći pokušate raditi nešto drugo, recimo ono iz prve priče ?!”, na svom Facebook profilu napisali su pripadnici HGSS-a Stanice Orebić
Za poznatu splitsku klapu Iskon kažu da je široj javnosti prepoznatljiva po raznolikosti u izvedbama koje se protežu od dalmatinskog tradicionalnog izričaja do suvremenih žanrova, pjevajući skladbe i stihove Jakše Fjamenga, Zdenka Runjića, Arsena Dedića, Ljube Stipišića te svoje uspješnice koje su nabrali u desetljeću svoga postojanja.
Večeras je poprilično brojna metkovska publika mogla uživati u raskoši njihova repertoara. A sve je počelo neslužbenom himnom dalmatinske pisme i podneblja Dalmatino, povišću pritrujena…
Koncert klape Iskon u Metkoviću
Gepostet von LIKEmetkovic.hr am Dienstag, 11. August 2020
Dobra večer prijatelji, Samo me stisni za ruku, Pokora, Još ne mogu pristat molit… neke su od pjesama ovoga peteročlanoga vokalnog sastava – Marko Pecotić, Mislav Biočina, Ivan Baletić, Zvonimir Kovačić i Ante Blažević – čijim raskošnim glasovima i osjećajem za vic večeras nije odoljela ni metkovska publika.
