U Čapljini je izvršeno poribljavanje rijeke Neretve mekousnom pastrmkom (pastrvom). Poribljavanje je izvršilo ŠRD Bjelave Čapljina u suradnji sa nadležnim županijskim inspektorima te predstavnicima JP Elektroprivrede HZ HB koja je osigurala mlađ za poribljavanje, prenosi Čapljinski portal.
Poribljavanju su nazočili članovi ribarskog društva, ribočuvari te predstavnici Regionalnog Resursnog Centra /ReReC koji provode projekt Poboljšana zaštita i održivo upravljanje riječnim ekosustavima u delti Neretve, Trebižat i Mostarsko Blato.
Svim zainteresiranim naručiteljima uskoro će biti dostupna jedna knjižarska povijesna senzacija: Misal kneza Novaka iz 1368. godine, jedna od najljepših i najvrjednijih rukopisnih knjiga koja predstavlja najvišu razinu kaligrafskog, iluminatorskog i uopće knjiškog umijeća naših glagoljaša.
Misal je svojom rukom ispisao knez Novak Disislavić, krbavski knez, dvorski vitez i povjerenik kralja Ludovika I. Anžuvinca, nositelj titula kneza šolgovskoga (u Erdelju) i kneza Nina, kojem je, izgleda, pero bilo milo kao i viteški mač.
Namijenio ga je kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan – “za svoju dušicu”, i riječ je o prvom pouzdano datiranom glagoljskom misalu. U ovom nakladničkom pothvatu sudjelovali su Katedra Čakavskoga sabora Roč, Staroslavenski institut i Mozaik knjiga pripremivši ekskluzivno izdanje 650 godina nakon što je ispisano i ukrašeno. Dostupno će biti najviše dvjesto primjeraka, a svaki će imati i certifikat peteročlane komisije.
O Misalu, njegovu autoru i okolnostima nastanka razgovaramo s dr. sc. Vidom Vukojom, ravnateljicom Staroslavenskog instituta u Zagrebu, koja nam ponajprije razjašnjava kakva je uloga kneza Novaka i njegove obitelji u hrvatskom srednjovjekovlju, piše Slobodna Dalmacija.
– Knez Novak, koji je živio u XIV. stoljeću, pripadnik je hrvatskoga roda Disislavića iz plemena Mogorovića, koji su posjede imali u Lici, a središte im je bilo u negdašnjem kaštelu Ostrovici, negdje na području današnjeg sela Ostrvica pokraj Gospića. Mogorovići su važni za hrvatsku povijest po tomu što imaju udjela u plemstvu “dvanaest plemena hrvatskoga kraljevstva”. To se plemstvo na različite načine pojavljuje u ranoj hrvatskoj povijesti, a u pisanim spomenicima prvi put u poznatoj “Pacta conventa”, tekstu (doduše dvojbene autentičnosti) koji navodi kako je hrvatsko plemstvo 1102. prihvatilo ugarskoga kralja za svoga vladara. Novak je bio i vitez ugarskoga i hrvatskoga kralja Ludovika I. Anžuvinca i kao takav je dobio još neke posjede, a svoje je imanje proširivao i kupnjom. Pored toga bio je naslovni knez našega Nina, ali i utvrde Salgó u Ugarskoj. Znamo i da je imao dva sina, Petra i Pavla, te da je bio dovoljno značajan da se njegovi sinovi i potomstvo nazivaju Novakovići.
Zbog čega bi knez Novak vlastoručno ispisivao Misal?
– U svojem je Misalu knez ostavio zapis da taj kodeks piše “za svoju dušu i neka se dade onoj crkvi u kojoj ću vječno počivati”. Drugim riječima, Misal ispisan glagoljicom imao je biti zavjetni dar za crkvu u kojoj će knez Novak biti pokopan, a u kojoj se sigurno misilo na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku iz glagoljskih knjiga. Podatak da bi sam knez vlastoručno pisao glagoljski misal važan je, jer zorno pokazuje kako ne može biti točno desetljećima prevladavajuće uvjerenje da su hrvatski glagoljaši bili neuki, dok su “pravu” kulturu njegovali samo oni koji su čitali i pisali latinskim jezikom i latinicom. Izbor tekstova u Misalu, način na koji je ispisan i oslikan i uopće sve u vezi s tim kodeksom, pokazuje da je knez morao biti čovjek obrazovan i naviknut na visoku kulturu svoga doba, a opet je pisao i čitao glagoljicu i htio biti pokopan u glagoljaškoj crkvi.
STADO KRAVA ZA MISAL
Gdje je ovaj plemić učio kaligrafiju?
– Ne možemo točno znati gdje je i od koga učio ovako lijepo pisati glagoljicu, ali iz uvida u njegovu zavidnu pisarsku vještinu možemo izvući više vrijednih zaključaka. Jedan je da je hrvatskim plemićima, pa tako i knezu Novaku, knjiga bila naravno okružje. Drugi je da glagoljaštvo nikako nije bila pojava strogo vezana uz seljaštvo i manje obrazovane redovnike, kako se do relativno nedavno uobičajeno mislilo, nego da su i hrvatski plemići glagoljaštvo držali svojim.
Ako ipak pokušamo dokučiti od koga je i u kakvim okolnostima knez Novak mogao učiti glagoljski lijepopis, treba podsjetiti kako je u Lici glagoljaštvo bilo snažno. Zato se može pretpostaviti da je knez Novak glagoljicu naučio još u ranoj mladosti, vjerojatno još u roditeljskoj kući, a da ga je kaligrafskoj vještini mogao poučiti neki od njegovoj obitelji dostupnih uglednih pisara. Naime, teško je zamisliti da obitelj takvoga značaja ne bi bila u nekoj vrsti kontakta s najboljim pisarima svoga doba i kraja.
U Misalu ima zapisa koji se ne odnose samo na misne obrasce, a neki su čak iz doba nakon nastanka tog kodeksa.
– U srednjovjekovnim se, a naravno i u ranijim rukopisnim kodeksima redovito, najčešće na marginama, nađu različiti zapisi koji posebno raduju povjesničare. Ipak je riječ o izravnom, koliko god malom, prozoru u svijet prošlih vremena.
Pored već spomenutog zapisa kneza, u kojemu se on predstavlja i iznosi nakanu s kojom piše svoj kodeks, još tri zapisa zavrjeđuju pozornost, od kojih je jedan još vezan uz Novakovu Liku. U njemu je zabilježeno da je tridesetak godina nakon očeve smrti, naime 1405. godine, Novakov sin Petar za svotu od 45 zlatnika Misal prodao županima iz ročkoga kraja. Oni su ga u ime svoga puka kupili da bi se iz njega misilo u Nugli i potom u Roču. Ročanima je očito bilo vrlo stalo do toga da imaju glagoljski misal, jer je vrijednost navedene svote koju su među sobom morali prikupiti bila tolika da se za nju moglo kupiti stado krava ili pristojno imanje s kućom.
Ostala dva zapisa već su vezana uz novi, istarski dom Novakova misala. U radosnom zapisu koji počinje usklikom “Vita vita naša štampa gori gre” ili u slobodnom prijevodu: “Živio, živio, naš tisak napreduje!” nepoznati pisar najavljuje objelodanjenje prve hrvatske tiskane knjige “Misal po zakonu rimskoga dvora” iz 1483., otisnute svega 28 godina nakon Gutenbergove Biblije. Naime, Novakov je misal bio jedan od predložaka, možda i glavni, za navedeni hrvatski prvotisak, koji je – ne zaboravimo – također pisan glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. Drugim zapisom ročki župnik Šimun Greblo bilježi da je 1512. tim krajem harala kuga.
Zbog čega je Novakov sin Petar prodao očev Misal?
– Ne znamo razlog zbog kojeg je Petar Novaković 1405. godine odlučio prodati kodeks koji je njegov otac pisao s tolikim marom. Nameće se zaključak da je obitelj zapala u novčanu stisku, pri čemu valja imati na umu da su još od 1389. i Kosovske bitke po bosanskim i hrvatskim zemljama, tako i Lici, Osmanlije poduzimali pljačkaške pohode. Novakovići su morali biti u velikim neprilikama kada su odlučili prodati knjigu koja je iz barem dva razloga bila dragocjena. U njezino su stvaranje bila uložena velika sredstva, jer je skupa bila i pergamena i izrada gotovo petsto slikovnih elemenata s priličnom količinom zlata, a i izgubljeni uvez, koji je zacijelo bio bogat. Drugi je činjenica da je riječ o zavjetnom daru crkvi, i to crkvi očeva ukopa. Nameće se pitanje je li i ta crkva stradala u spomenutim turskim provalama. U svakom slučaju, možemo se jedino nadati da se zasigurno teška Petrova odluka pokazala ispravnom i korisnom.
PAPINA POVLASTICA HRVATIMA
Kojim se putem kodeks našao u Beču, gdje je i sada?
– U Beč, u tadašnju Carsku dvorsku knjižnicu, rukopis je dospio 1820. godine, nakon što je bio otkupljen u Trstu kod poznatog antikvara Giovannija Battiste Hattingera. Budući da je fond Dvorske knjižnice ušao u fond Austrijske nacionalne knjižnice, naš se Misal i danas nalazi u Beču. Štoviše, on je – pored jednog doista prelijepog i svog u zlatu evanđelistara, također iz 1368. – najstarija knjiga te velike i važne knjižnice. Danas se Novakov misal zapravo može vidjeti jedino u obliku digitalnih snimki koje su, nasreću, javno dostupne. A kako je Hattinger došao do Misala, koji je nakon prodaje iz Like prešao u Istru, gdje se iz njega desetljećima, po svoj prilici i stoljećima misilo, možemo samo nagađati.
Što tiskanje ovakvog Misala predstavlja za današnju hrvatsku kulturnu javnost?
– Jedno je od osnovnih pitanja današnjega trenutka – identitet, kako zajednice, tako i pojedinca. Objavljivanje faksimila hrvatskoga glagoljskoga Misala kneza Novaka ima mnogo ohrabrujućeg i snažnog u tom kontekstu.
Spomenimo činjenicu da su hrvatska kulturna povijest i identitet na različite načine i u različita vremena kao svoja prepoznavao čak četiri pisma (latinicu, glagoljicu, ćirilicu, pa i arebicu) i tri jezika (hrvatske narodne govore, hrvatski crkvenoslavenski i latinski). Svrativši pogled samo na glagoljicu, istaknimo jedan vrlo moćan detalj iz relativno nedavne povijesti kojeg smo doista premalo svjesni. Naime, svi znamo da je sva liturgija unutar Zapadne crkve sve do 60-ih godina 20. stoljeća i Drugoga vatikanskoga sabora bila na latinskome jeziku. No, koliko nas zna da su Hrvati bili jedini narod unutar Zapadne crkve koji je, pored latinskoga i latinice, imao i liturgiju na jeziku koji je razumio i držao svojim?!
Naime, naši su glagoljaši još od dolaska Ćirilovih i Metodovih učenika na prijelazu iz 9. u 10. stoljeća, pa do u prvu polovinu 20. stoljeća misili na slavenskom jeziku iz glagoljskih knjiga, imajući za tu praksu povlastice izravno od pape. Kada se tijekom Drugog vatikanskog sabora žestoko raspravljalo može li se sveta misa održavati na jeziku koji nije latinski, a da ne dođe do raspada Crkve, za mnoge je saborske oce bio posve nov i vrlo iznenađujuć podatak da preko malog Jadranskog mora postoji narod koji tada već gotovo puno tisućljeće misi na svom jeziku i pismu, ostavši pri tome odan papi i trajno okrenut zapadnoeuropskoj civilizaciji.
To mnogo govori o našem potencijalu da unutar velike, europske zajednice mirno, staloženo i dostojanstveno preispitujemo i čuvamo svoj identitet i samosvojnost, imajući pred očima živo iskustvo da time – ne uvijek na lako spoznatljive načine – pridonosimo nekom budućem, nama nepoznatom dobru.
Tri stada ovaca za pergament
Izrada knjige u ono je vrijeme bila toliko skupa da je knezu Novaku samo za pergament za ispisivanje Misala trebalo pripremiti najmanje 140 koža, što čini tri i pol stada po četrdeset ovaca! Novakov misal napisan je na pergamentu i sadrži 269 lista, veliki broj iluminacija i minijatura, njih ukupno 480. Na tim minijaturnim filigranskim uresima prevladavaju crvena, plava i zlatna boja, a ukrašeni su pleterima, viticama, palmetama, nizovima romba, krugova i kockica, motivima srca, sunca, cvjetova, listova, trolista te sjemenki.
Osim oslikanih inicijala, Misal je obogaćen i sa šest minijatura, od kojih četiri prikazuju portrete evanđelista, a dvije su prikazi Isusa preko cijelih stranica usporedno s velikim marginama i prozračnim razmacima među slovima, redcima i stupcima, odražava svečanu, luksuznu izvedbu kodeksa, gdje se nije štedjelo na pergamentu i skupocjenoj zlatnoj boji.
Iako je riječ o liturgijskoj knjizi, u svojem je kolofonu knez Novak zapisao i prve hrvatske osmeračke stihove pokazujući tako, osim viteške i intelektualne, i svoju lirsku stranu, piše Slobodna Dalmacija.
Uz knjigu – vlasnički list
Svaki primjerak ručno je uvezan u vrhunski obrađenu teleću kožu. Na koricama je grafika koju je dizajnirao Frane Paro, dugogodišnji profesor na Akademiji likovnih umjetnosti i vrsni poznavatelj tiskarske i grafičke djelatnosti naših glagoljaša, dok je pripadajući etui osmislio akademski slikar Krešimir Ivanček. Svaki će primjerak prije pakiranja pregledati peteročlana komisija. Svaki će kupac zajedno s knjigom primiti i originalni vlasnički list. U ovoj su knjizi obol proučavanju i razjašnjavanju Novakova misala dali akademkinja Anica Nazor, prof. dr. sc. Mateo Žagar, grafičar i slikar Frane Paro, prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, akademik Kruno Prijatelj, dr. sc. Kristijan Kuhar te dr. sc. Ana Šimić.
Povodom rekordnog rasta novozaraženih od koronavirusa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, njih 70, predsjednik županijskog stožera Joško Cebalo i ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mato Lakić na konferenciji za novinare poručili su kako se za liječenje oboljelih uz kapacitete dubrovačke bolnice priprema i sekundarni centar.
– Pripremamo sekundarni objekt OB Dubrovnik ako za to bude potrebno i u kratkom vremenu ga možemo staviti u funkciju. Radi se o objektu tvrtke Valamar koji je stavljen na raspolaganje- poručio je dožupan Cebalo ustvrdivši kako su logističke potrebe Opće bolnice Dubrovnik u kojoj je hospitaliziran 21 pacijent zaražen virusom COVID – 19 povećane te kako će rad na dvije lokacije vjerojatno dodatno otežati situaciju. Najavio je i kako će se od Nacionalnog stožera, ukoliko ne dođe do pada novoobljelih, zatražiti uvođenje strožih mjera u Dubrovačko-neretvanskoj županiji te kako će o njima odlučivati epidemiološka služba.
Dodao je kako se poseban naglasak stavlja na sprečavanje prodora virusa u zdravstvene ustanove.
– Imali smo tri pozitivna djelatnika u Domu za starije u Konavlima, kao što je poznato, no virus se nije proširio na korisnike, svi su testirani – istaknuo je Joško Cebalo dodajući kako škole još uvijek nisu žarišta jer većina učenika zarazila izvan škola
Ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mato Lakić nada se da će doći do značajnijeg pada za desetak dana.
– No stiže i zima, a vidimo da je pogoršanje vremena dovelo do bržeg širenja virusa. Tijekom ovog ljeta imali smo jednu do dvije novozaražene osobe iz iste obitelji, sad ih je više jer borave u stanovima. Srećom, relativno je još toplo, vidjet ćemo što će biti kad dođe prava zima- poručuje Lakić dodajući kako su između 60 i 70 posto novozaraženih kontakti već poznatih slučajeva te kako se u županiji nije pojavilo žarište.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je nove kriterije za testiranje na SARS-CoV-2, prekid izolacije i karantenu. Prema novim kriterijima samoizolacija se skraćuje s dva tjedna na 10 dana.
“Prema odluci Ekspertne skupine kriznog stožera MZ, samoizolacija osobe koja je bliski kontakt oboljele osobe od COVID-19 se skraćuje s 14 na 10 dana. Iznimka su osobe koje rade u ustanovama za smještaj i boravak za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, u kojih karantena traje 14 dana”, stoji u odluci.
“Već se neko vrijeme razgovara o skraćivanju samoizolacija s 14 dana na 10, jučer je objavljen dokument. Prije nekog vremena je skraćena izolacija, a od jučer imamo na snazi i takvu odluku što se tiče samoizolacije. Sada je 10 dana i samoizolacija i izolacija”, otkrila je Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
Dokument HZJZ-a Kriteriji za testiranje na SARS-CoV-2, prekid izolacije i karantene možete pročitati OVDJE.
Pozivaju se zainteresirane nezaposlene osobe s područja Grada Metkovića, koje su u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje RH, da dostave prijave za rad na Javnim radovima u Programu koji obuhvaća poslove održavanja čistoće na području grada, čišćenje raslinja i uklanjanje otpada na gradskim ulicama, uređenje sportskih i dječjih igrališta itd.
Za navedeni program traži se ukupno 25 osoba na rok od 6 mjeseci.
Više o natječaju i uvjetima za prijavu može se pronaći na službenoj mrežnoj stranici Grada Metkovića.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 70 novih slučajeva zaraze koronavirusom, priopćio je jutros Stožer civilne zaštite DNŽ-a.
Riječ je o 16 muških i 14 ženskih osoba iz Dubrovnika (14 ima utvrđenu ep. vezu), osam muških i osam ženskih osoba iz Metkovića (osam ima utvrđenu ep. vezu), četiri muške i pet ženskih osoba iz Župe dubrovačke (šest ima utvrđenu ep. vezu), jednoj muškoj i jednoj ženskoj osobi iz Stona (jedna ima utvrđenu ep. vezu), po dvije muške osobe iz Korčule, Orebića i Ploča (za sve utvrđena ep. veza), dvije muške osobe iz Opuzena (za jednu utvrđena ep. veza), jednoj ženskoj osobi iz Smokvice (utvrđena ep. veza), po jednoj muškoj osobi iz Dubrovačkog primorja i s Mljeta, jednoj ženskoj osobi iz Blata i jednoj ženskoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije (utvrđena ep. veza).
Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije poziva sve zainteresirane na seminar „FIDIC ugovori“ koji će se održati u Pločama, 30. listopada 2020. s početkom u 9 sati u prostorijama Poduzetničkog inkubatora (Crna rika 7a).
Cilj seminara je upoznati polaznike s najvažnijim modelima FIDIC-ovih Općih uvjeta ugovora projekata, prilagodbom tih općih uvjeta hrvatskim propisima i praksama, provedbi ugovora i načinima rješavanja sporova.
Seminar bi bio namijenjen osobama koje pripremaju dokumentaciju za nadmetanje s ugovorom na temelju FIDIC-ovog modela, voditeljima projekata, izvođačima i nadzornim inženjerima te svima zainteresiranima.
Način realizacije: PPT prezentacije i interaktivna radionica.
Kotizacija: 860,00 HRK, u cijenu nije uračunat PDV.
Jučer, 26. listopada, uhićen je 57-godišnjak koji je bio nedostupan policiji i za kojim je na snazi bila tjeralica, a koji se sumnjiči za više kaznenih djela iznude. Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje da je riječ o dubrovačkom poduzetniku Draganu Grubišiću.
Podsjetimo, nastavkom kriminalističkog istraživanja policijskih službenika Službe kriminalističke policije PU dubrovačko – neretvanske početkom listopada ove godine utvrđeno je da je osumnjičeni, koji je krajem kolovoza uhićen i kazneno prijavljen za više kaznenih djela „Iznuda“ i „Lihvarski ugovor“ na štetu dvojice hrvatskih državljana, počinio veći broj kaznenih djela „Lihvarski ugovor“ i na štetu 49-godišnjeg slovenskog državljanina koji je na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj.
Kriminalističkim istraživanjem je tada utvrđeno da je, u namjeri da sebi pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist, iskorištavajući nuždu oštećenog koji je kao vlasnik trgovačkog društva zapao u financijske poteškoće, tijekom 2019. i 2020. g. istome u četiri navrata pozajmio 160 tisuća eura obračunavajući mu mjesečnu kamatu od 10% i 8%, odnosno kamatu koja je u očiglednom nesrazmjeru s visinom zajma, temeljem čega mu je po osnovi kamata oštećeni isplatio iznos od najmanje 147 tisuća eura.
Osumnjičeni 57-godišnjak je rano jutros, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku ove PU dubrovačko – neretvanske.
Policija još jednom poziva eventualne žrtve ovakvih i sličnih kaznenih djela da nam se s punim povjerenjem obrate.
Mnogima dolina Neretve ne izgleda kao područje na kojem se može išta avanturistički raditi, no potpuno su u krivu. Cijeli je niz zanimacija za sve one koji žele malo aktivniji odmor, a uz to ih zanima i područje u koje su došli.
Mnogi ne znaju da se u radijusu od 10 kilometara nalaze jezera, rijeka, more, planine i dolina. Tu je ušće rijeke Neretve, Baćinska jezera i kilometrima duge šljunčane plaže u mjestu Gradac, tako da je, zapravo, riječ o mikrolokaciji koji svakako vrijedi obići.
Turisti mogu birati gdje će se točno kupati, a ako požele, mogu voziti bicikl, paddle surf, kajak…
Dok paddle surf i windsurf vodi bračni par Beata i Ivan Đelmić, ostale izlete organizira i vodi ekipa Life and Ventures, koju čine Mario i Andrea. Oni nam kažu kako preferiraju manje grupe, a ako se prijavi previše ljudi, onda grupu podijele i svatko od njih sam vodi jednu. Oboje su certificirani vodiči, imaju položenu prvu pomoć i vlasnici su jedne od dviju aktivnih agencija za pustolovni turizam na tom području.
Više informacija može se pronaći na stranicama www.lifeandventures.com, a informacije o paddle i windsurfu na www.paddlesurfcroatia.com.
Cijelu reportažu o avanturističkoj ponudi Neretvanske doline možete pročitati na portalu Jutarnjeg lista.
Arheološki tim otkrio je kamenu reljefnu ploču oltarne pregrade na nalazištu ostataka crkve sv. Petra iz 9. stoljeća na području Ravnog, objavila je Hina.
Radeći na arheološkom lokalitetu Crkvina u mjestu Zavali na ostacima crkve sv. Petra pronađen je vrijedan dokaz o ukorijenjenosti kršćanstva na tomu području od ranih vremena, istaknula je arheologinja dr. Snježana Vasilj sa Sveučilišta u Mostaru.
„Dugo smo radili. Dugo smo se trudili. Bio je veliki posao. Istraživanja su obuhvatila dvije crkve, a kad smo završili istraživanja onda se ispostavilo da je pet crkvi“, rekla je za RTV HB.
„Ovo je za mene kruna istraživačkog rada. Našli smo ploču s reljefom oltarne pregrade koja asocira upravo na vrijeme najstarije crkve iz doba predromanike“, rekla je dr. Vasilj. Na ploči se, koja je, kako kaže, bogato ukrašena, nalaze simboli vezani uz kršćanstvo. To je ptica koja drži grozd ili pak kalež.
„Dugo smo radili, dugo smo istraživali. Sasvim je sigurno da se devet stoljeća kršćanstvo na tome prostoru kontinuirano njegovalo. Posebno je to transparentno u srednjem vijeku“, istaknula je.
Tijekom višegodišnjih istraživanja zaključeno je kako je na lokalitetu bilo izgrađeno čak pet crkava kroz dugu povijest. Na mjestu gdje je pronađena oltarna pregradna ploča zabilježeni su ostaci triju crkvi.
Dr. Vasilj pojasnila je kako je crkva sv. Petra jedinstvena u BiH, a u Hrvatskoj postoje samo dvije slične građevine.
Osim tih objekata, u maloj crkvi i prostoru oko nje istražen je niz grobova koji svojom brojnošću, položajem, načinom gradnje, brojem sahranjenih osoba upotpunjuju znanstvenu sliku o ovom lokalitetu, objavila je HINA.
