-

Što se to događa u Vrgorcu? Vatrogasci pozitivni na narkotike, gradonačelnik hoće riješiti situaciju

By
LIKEmetkovic.hr
-

Gradonačelnik Vrgorca, Ante Pranić, u petak je na društvenoj mreži objavio kako zahtjeva od policije da krene u akciju u lokalnom DVD-u, kojeg grad financira s oko 600 000 kuna godišnje, prenosi N1.

Gradonačelnik je originalnu objavu u kojoj je napisao kako će tražiti reakciju MUP-a i pod cijenu da nosi pancir košulju na posao, kasnije promijenio.

Pranić je u razgovoru za N1 kazao kako je sadržaj te objave tek ‘santa leda’. “Vrgorac je mali grad i kada ste gradonačelnik ljudi vas zovu i sadržaj te objave je vrh jedne sante leda s kojom su upoznate mjerodavne institucije, MUP, ali očito ništa ne rješavaju. Niz godina me gađani upozoravaju – zadnje tri, četiri godine dojavljuju ovo”, kaže Pranić.

Kaže i kako je – nakon opetovanih upozorenja – prošle godine održan i sastanak, a u prosincu 2019. napravljeno je i testiranje na droge “gdje smo vidjeli da određeni zaposlenici imaju u krvi teške droge. Međutim, nismo uopće izlazili u javnost s tim želeći ljudski riješiti taj problem”, kazao je, a na pitanje našeg reportera o kojim se drogama radi odgovara: “Pa govorimo o heroinima i kokainima.”

Cijelu izjavu za N1 možete pogledati OVDJE.

Prevrnula se manja brodica, u tijeku akcija traganja i spašavanja za dvoje unesrećenih

By
LIKEmetkovic.hr
-

Kako su za Dubrovački vjesnik rekli iz PU dubrovačko – neretvanske u večernjim satima došlo je do nesreće na moru na prostoru dubrovačkog akvatorija.

Prema dostupnim informacijama do nesreće je došlo u trenutku prevrtanja manje brodice koja je plovila prema Dubrovniku iz pravca Mljeta te je pritom dvoje ljudi zatražilo pomoć. Na intervenciju je izašao gliser Pomorske policije Dubrovnik i vatrogasci, a prema prvim informacijama u nesreći nema ozlijeđenih.

DHMZ izdao upozorenje: Stiže toplinski val – vruće, mnogima i sparno, iscrpljujuće!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Toplinski val stiže u Hrvatsku. Državni hidrometeorološki zavod izdao je upozorenja da od sutra u pojedinim gradovima, kao što su Zagreb, Karlovac i Knin, postoji umjerena opasnost od toplinskog vala, a velika pred vikend u Rijeci i Kninu, piše dnevnik.hr.

Nastavni zavod za hitnu medicinu grada Zagreba nije imao intervencija vezanih za velike vrućine. Građani se, kažu iz Hitne, uglavnom pridržavaju preporuka stručnjaka.

‘Ovim putem želim apelirati na građane da boravci na otvorenom prostoru budu što je moguće manje u onim periodima 10, 11 sati do negdje 17 popodne, pogotovo stariji ljudi koji imaju kronične bolesti’, preporučila je Dejana Martinić iz tog zavoda.

Istaknula je i kako je vrlo bitno da se uzima dovoljna količina napitaka pri čemu je naglasak stavila na izotonične napitke.

‘S obzirom na visoke temperature, ljudi često koriste klimatizacijske uređaje, što u vozilima, što na radnim mjestima. Uvijek je bitno da ti uređaji ne budu stavljeni na vrlo niske temperature’, zaključila je Martinić.

Imamo lubenice za nahraniti sve turiste u državi, a uvezli smo čak 197 tona!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Hrvatska proizvodi lubenica dovoljno da u tom voću mogu uživati svi turisti koji su sada na Jadranu. No i dalje uvozimo lubenice iz čak sedamnaest zemalja i upravo zbog toga negoduju domaći proizvođači od Slavonije do doline Neretve, piše Dnevnik.hr.

Berba kasne sorte lubenica u tijeku je i na istoku i na jugu zemlje. OPG-ovac iz Soljana Stjepan Ćurdo kaže kako je najveći problem uvoz i cijene koje će dobiti za lubenice.

“Nikad ne znamo koja će biti, susrećemo se s nelojalnom konkurencijom i uvozom, kad oni stanu onda mi dolazimo na svoje“, dodaje.

Godina je krenula velikim uvozom, kao da će sezona biti u punom jeku, pa je u prvom kvartalu 2020. godine uvezeno 197 tona lubenica. Prošle godine tri tone manje. Najveće količine uvozimo iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Bugarske.

Prošle smo godine uvezli više od petnaest tisuća tona u vrijednosti gotovo šest milijuna kuna. Upravo tu proizvođači vide najveći problem.

“Ta lubenica zauzima prostor na tržištu gdje bi mi trebali doći, ruši nam cijenu tako da mi praktički ne možemo od proizvodnje rane lubenice ništa zaraditi“, naglasio je stoga proizvođač Željko Bijeliš.

Uz velik uvoz tu je i loša otkupna cijena. Zato su proizvođači iz Neretve prvi put odlučili sami dostavljati svoje proizvode. Doroteja Nikolić iz Inicijative Putujuće lubenice i dinje kaže da proizvođači za svoj kombi proizvoda zarade i do četiri puta više pa se sve isplati. Dodaje kako su proizvođači tako distributeri pa imaju direktan kontakt s kupcima kojima to puno znači jer znaju od koga kupuju hranu.

U svemu tješi to što bi ova kasna lubenica mogla izvući godinu jer se turizam koliko-toliko pokrenuo, a uvoz smanjio. Proizvođači sretni rastom potražnje jer cijene svaki dan opet idu prema gore.

“Do prije pet dana se cijena vrtila oko kune i padala, ali evo zadnja dva tri dana imamo skok. Na otkupima je oko kunu i 60 do kunu i 80 lipa, a ona bolja i krupnija lubenica i po dvije i pol kune“, objasnio je prodavač Željko.

Ako tako i ostane, lubenice s hrvatskih polja, i slavonskih i neratvanskih, ove godine neće se baciti, piše Dnevnik.hr.

ANKETA Predstavljena mobilna aplikacija ‘Stop COVID-19’. Hoćete li je koristiti?

By
K. J.
-

Hrvatski zdravstveni i IT sektor razvili su i u ponedjeljak predstavili hrvatsku inačicu mobilne aplikacije “Stop COVID-19” – dobrovoljnu, transparentnu i privremenu aplikaciju koja koristi privremene i anonimne podatke radi anonimnog obavještavanja o izloženosti koronavirusu.

Aplikacija je dostupna za mobilne uređaje Android i Apple platforme, a koristi bluetooth tehnologiju. U Ministarstvu zdravstva predstavili su je ministar Vili Beroš te predsjednik Uprave APIS-a Saša Bilić.

Ministar je naglasio da je cilj aplikacije poboljšanje epidemiološke slike kroz povećanje učinaka tradicionalnih metoda detekcije bliskih kontakata uz pomoć tehnologije koja omogućava brzo obavještavanje osobe koje su bile izložene koronavirusu.

Hoćete li je koristiti?

 

STATISTIKA za 2019.: Dolina Neretve bilježi pad živorođenih (-40), najviše u Pločama

By
K. J.
-

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o broju stanovnika u Hrvatskoj za 2019. godinu. Najviše djece se rađa u Dalmaciji, a najmanje u Slavoniji. Od 566 gradova i općina samo ih je 50 imalo pozitivan prirodni prirast, odnosno više rođenih nego umrlih. Sva četiri najveća hrvatska grada bilježe više umrlih nego rođenih.

Među deset gradova s najvećim prirodnim prirastom su Solin, Metković, Kaštela, Imotski, Korčula, Opuzen…

Metković bilježi kontinuirani blagi, a Ploče strmoglavi pad novorođenih

Međutim, kada se broj živorođenih u 2019. usporedi s brojem živorođenih u nekoliko prethodnih godina, statistika izgleda nešto drugačije. Evo kako to izgleda za općine i gradove na području Doline Neretve:

Tablica s brojem živorođenih na području Doline Neretve

Metković i u 2019. bilježi kontinuirani blag pad novorođenih, kao i Pojezerje, Slivno i  Zažablje, a Ploče nakon +10 u 2018. , u 2019. bilježi -32 novorođenih. Opuzen je tri godine zaredom na 0, a Kula Norinska bilježi rast od +5 novorođenih. Ukupno gledajući, Dolina Neretve u 2019. bilježi pad novorođenih u odnosu na pretprošlu godinu: 2018. ih je bilo 322, a 2019. 282 (-40).

Dubrovačko-neretvanska županije bilježi blagi pad živorođenih: u 2019. ih je bilo 1179, a u 2018. 1192 (-13). Umrlih u prošloj godini je bilo 1271.

U Hrvatskoj je u 2019. godini rođeno 36.135 djece, 809 manje nego u 2018., a umrlo je 51.794 osoba. U minusu smo za 15.659 ljudi.

U Čapljini tri nova slučaja koronavirusa, jedna osoba preminula

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar tijekom vikenda (petak, subota i nedjelja) testirano je 514 uzoraka od čega je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji bilo 24 pozitivnih: iz Mostara 17, iz Čapljine 3, iz Konjica 3, te iz Stoca 1.

Tijekom protekloga vikenda u Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar preminuli su ženska osoba u 79. i muškarac u 65. godini života s područja Čapljine, pozitivni na COVID-19.

Danas bez novozaraženih na području naše županije

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom.

Hospitalizirana je 1 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemije na analizu je poslano 5742 uzorka.

U samoizolaciji se nalazi 185 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđeno je jedno kršenje mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 47 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Božinović je najavio da Hrvatska neće ublažavati mjere na granici s BiH

By
LIKEmetkovic.hr
-

Davor Božinović, načelnik Nacionalnog stožera Hrvatske, komentirao je za Dnevnik Nove TV aktualnu situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj.

Tom prilikom kratko se osvrnuo i na mjere koje su uvedene trećim zemljama, među kojima je i BiH. Prema njegovim riječima, sigurno se neće ublažavati mjere kada je riječ o trećim zemljama.

– Imamo zadnja dva dana pad broja oboljelih i to pripisujemo pojačanom nadzoru. Ostaje sve po starom u smislu da svi rade svoj posao – epidemiolozi, policija i druge civilne službe. Uspijevamo držati krivulju i imati manji broj oboljelih, poručio je.

Podsjećamo, Republika Hrvatska je 11. srpnja uvela nove mjere za državljane BiH kada je u pitanju prelazak granice, a najveća promjena je obavezan PCR test ne stariji od 48 sati za bh. građane koji nemaju hrvatsku putovnicu.

Upute HZJZ-a: Kada se ide u samoizolaciju, koga se šalje na testiranje i kako se zaključuje samoizolacija

By
LIKEmetkovic.hr
-

Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je revidirane preporuke oko samoizolacije i testiranja na koronavirus. Kome se i kada izriče samoizolacja, u kojim slučajevima se šalje na testiranje i kada završava samoizolacija, neka su od pitanja na koja bi ove preporuke trebale dati odgovore.

Radi smanjenja širenja infekcije cilj je sve bliske kontakte oboljeloga staviti ih pod zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji. Bliske kontakte nije potrebno testirati niti na početku niti tijekom karantene/samoizolacije osim ako ne razviju simptome bolesti.

Bliski kontakti podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 14 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraznom osobom.

Početak 14-dnevne karantene i iznimke u testiranju Iznimno, na početku karantene/samoizolacije, treba testirati bliske kontakte oboljelih od COVID19 ako su identificirani kao bliski kontakti tri ili više dana od izlaganja bolesniku i u međuvremenu ostvarivali kontakt s vulnerabilnim skupinama.

Završetak 14-dnevne karantene i testiranje

Po završetku 14-dnevne karantene, nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome osim ako su zdravstveni radnici i osoblje u Domovima u sustavu socijalne skrbi (vidjeti pod točkom 4.). Ako osoba u karanteni/samoizolaciji razvije simptome kompatibilne s COVID-19.

Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome bolesti kompatibilne s COVID-19, treba ih testirati na SARS-CoV-2 i ako su pozitivni, postupati dalje kao s novooboljelom osobom, tj. prema uputama u točki 3.

Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao:

  • Dijeljenje kućanstva s bolesnikom – Izravan tjelesni kontakt s oboljelim od COVID-19 (npr. rukovanje)
  • Nezaštićen izravan kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)
  • Kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta
  • Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta
  • Zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO
  • Kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova)
Prioritetne skupine za testiranje su:
  • Simptomatske osobe koje zbog svojih osobina, prvenstveno zanimanja, imaju visok potencijal širenja bolesti na osjetljive skupine – zdravstveni djelatnici i hospitalizirani bolesnici, sa znakovima i simptoma akutne respiratorne infekcije. – štićenici i djelatnici domova za starije i nemoćne te ostalih ustanova socijalne skrbi
  • Simptomatske osobe koje zbog svojih osobina imaju visok potencijal zaražavanja velikog broj ljudi s rizikom brzog širenja infekcije i stvaranja klastera – zatvorenici i djelatnici u zatvoru, – izbjeglice i tražitelji azila, – beskućnici, – pripadnici etničkih/kulturoloških skupina čiji način života pogoduje prijenosu bolesti kapljičnim putem i direktnim kontaktom i sl.
  • Simptomatske osobe s povećanim rizikom teškog oblika bolesti i komplikacija: osobe u dobi od 65 godina i više, osobe s kroničnim bolestima (dijabetes mellitus, kardiovaskularne bolesti, kronične plućne bolesti, imuno-kompromitirana stanja, kronična bubrežna bolest).
  • Ako se u zdravstvenoj ustanovi uoči grupiranje respiratorne bolesti koja se ne može protumačiti drugom etiologijom, potrebno je testirati simptomatske osobe.
  • Zdravstveni i drugi djelatnici s povećanim rizikom širenja infekcije među vulnerabilnim skupinama, sa potvrđenom bolesti COVID-19/SARS-CoV-2 u svrhu potvrde njihovog izlječenja i mogućnosti povratka na radno mjesto.

Osobe koje se jave u zdravstveni sustav sa simptomima bolesti kompatibilnima s COVID-19, koji se ne mogu objasniti drugom etiologijom. Osobu u koje se postavi indikacija za testiranje na COVID-19 treba staviti u izolaciju do pristizanja nalaza. U slučaju pozitivnog nalaza, osoba ostaje u izolaciji sve do izlječenja (vidjeti točku 3.)

Kriteriji za završetak izolacije bolesnika s COVID-19

Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba sa SARS-CoV-2 infekcijom1 i podložne su promjeni. Podaci za donošenje odluke o prekidu izolacije su vrijeme pojave prvih simptoma i znakova bolesti i njihovo trajanje odnosno vrijeme dobivanja prvog pozitivnog RTPCR nalaza na SARS-CoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji SARS-CoV-2.

  • Simptomatski bolesnik s COVID-19 Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 preporuča se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji: – prošlo je najmanje 14 dana od prvog dana bolesti, – najmanje 3 uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika, – značajno poboljšanje respiratornih2 i drugih simptoma COVID-19.
  • Asimptomatski slučaj s COVID-19 Za asimptomatske slučajeve COVID-19 završetak izolacije preporuča se 14 dana nakon prvog pozitivnog testa na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma.

Djelatnici u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe

Kod djelatnika u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe te drugim ustanovama s povećanim rizikom unosa i brzog širenja virusa među osjetljivom populacijom uz ove kliničke kriterije indicirano je i kontrolno laboratorijsko testiranje prije povratka na radno mjesto, pri čemu treba biti zadovoljen sljedeći laboratorijski kriterij:  2 negativna RT-PCR nalaza brisa nazofarinksa u razmaku od najmanje 24 sata, pri čemu prvi kontrolni bris treba uzeti najmanje 72 sata nakon povlačenja simptoma i znakova bolesti i najmanje 14 dana od početka simptoma odnosno od prvog pozitivnog nalaza kod asimptomatskog bolesnika. Kontrolno testiranje nadležni liječnik može indicirati sukladno kliničkoj procjeni i kod drugih pacijenata, kao što su imunokompromitirane osobe (veći rizik prolongiranog vironoštva) ili bolesnici sa dužim trajanjem simptoma bolesti.

Prema njima osobe zaražene sa SARS-CoV-2 najzaraznije su dan-dva prije pojave simptoma i u prvim danima bolesti, pri čemu se većina sekundarnih slučajeva zarazi u kontaktu s prvooboljelom osobom unutar prvih pet dana od pojave simptoma.

Do sada još nije uspješno izoliran vijabilan virus iz uzoraka gornjih dišnih puteva nakon drugog tjedna bolesti, unatoč pozitivnom PCR nalazu.

Molekularna PCR metoda detektira virusnu nukleinsku kiselinu koja ne korelira uvijek s prisutnošću vijabilnog virusa u organizmu. 2 Određeni simptomi poput kašlja i anosmije mogu trajati tjednima nakon što bolesnik prestane biti zarazan za okolinu.

Završetak zdravstvenog nadzora (karantene/samoizolacije) i povratak na radno mjesto

Zaposlenici bez simptoma

Osobe koje tijekom razdoblja samoizolacije od 14 dana ne razviju niti jedan simptom kompatibilan s COVID-19 (npr. povišena tjelesna temperatura, kašalj, nedostatak zraka/kratak dah, nagli gubitak mirisa, okusa ili promjena okusa) mogu se vratiti na svoje radno mjesto bez provedbe testiranja. Drugačije pravilo primjenjuje se za zdravstvene radnike i osoblje Domova u sustavu socijalne skrbi.

Zdravstveni radnici i osoblje u Domovima u sustavu socijalne skrbi

Zdravstveni radnici koji su upućeni u samoizolaciju kao bliski kontakti oboljelih, a koji tijekom samoizolacije nisu razvili niti jedan simptom COVID-19 bolesti (asimptomatski tijekom samoizolacije), na svoje radno mjesto mogu se vratiti nakon provedenog testiranja 14.-tog dana samoizolacije i zaprimanja negativnog rezultata testiranja.

1...1.2481.2491.250...2.070Page 1.249 of 2.070

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr