-

FOTO Večeras je Ljetnom scenom GKS-a potekla Rijeka neretvanskih riječi

By
K. J.
-

Riječi nisu samo zvuk, riječi su nasljeđe, miris djetinjstva, šapat naših djedova i baka… Večerašnjim svečanim programom je na punoj Ljetnoj sceni GKS-a počela dvodnevna manifestacija Rijekom neretvanskih riječi koju organizira Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s neretvanskim školama.

Na samom početku prisutne su pozdravili ravnateljica UKS-a Zrinka Mijoč, zamjenik gradonačelnika Hrvoje Bebić, uime Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević te uime Instituta Perina dr.sc. Perina Vukša Nahod.

U programu su uz nagrađene učenike sudjelovali KUD Metković,OŠ Stjepana Radića – Metković, OŠ don Mihovila Pavlinovića – Metković i OŠ Opuzen. Kao posebni gosti nastupili su Ena Nižić i Marino Vrgoč.

Cilj istoimenog projekta je poticanje stvaralaštva i izvedbe na mjesnome štokavskom neretvanskom govoru u čemu su se naši učenici i učiteljice/mentorice dobrano potrudili te su na kraju dobili zaslužene nagrade.

Žiri u sastavu dr.sc. Evelina Rudan – sveučilišna profesorica i nagrađivana pjesnikinja, dr.sc. Marija Malnar Jurišić – sveučilišna profesorica, jezikoslovka i stručnjakinja za zavičajni govor i dr.sc. Perina Vukša Nahod – dijalektologinja s Instituta za hrvatski jezik i stručnjakinji za štokavske govore i proučavanje nematerijalne kulturne baštine, nije imao lagan zadatak. Ipak, naše vrsne znanstvenice su odlučile nagraditi sljedeće učenike i mentore:

  • Kategorija: pjesma
    • Osnovna škola
      • 1. – 4. razreda

1. Sara Krstičević: Rika srca moga, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

2. Sara Sršen: Moja Neretva, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

3. Sara Jeramaz: Neretva, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

      • 5. – 8. razreda

1. Ena Jurković: Stari ribar, mentorica: Ivana Milić, prof., Osnovna škola „Opuzen”

2. Ivano Sršen: Moja kuća, mentorica: Slavica Jakišić, prof., Osnovna škola „Opuzen”

3. Ivo Salacan: Litnje podne, mentorica: Slavica Jakišić, prof., Osnovna škola „Opuzen”

    • Srednja škola

1. Paula Dominković: Arija Duvrata, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković

2. Lucija Plećaš: Kad uđen u staru kuću, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković

3. Petar Mijoč: Moja konoba, mentorica: Petra Sršen, prof., Gimnazija Metković

  • Kategorija: videouradak
    • Osnovna škola
      • 1. – 4. razreda

1. Priča o zidiću, Luka Jurić, 3.a, Nedjeljko Prusac, 3.a, mentorica Ana Ćužić, dipl. uč. razredne nastave, OŠ Stjepana Radića Metković
2. Basna o liski i gnjurcu, Sara Krstičević, 3.a, mentorica Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković
3. Kako su se nekad bojala jaja, Petar Baće 3.a, mentorica: Ana Ćužić, dipl. uč. RN, OŠ Stjepana Radića Metković

      • 5. – 8. razreda

1. Jezični dvoboj, Luca Ćerlek, 8.a , Antonio Veraja, 8.a, Marija Jerković, 8.b i Marta Ćerlek, 8.b, mentorica Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl., OŠ Stjepana Radića Metković
2. Kad na Neretvu misečina padne…, Ana Marija Kapović, 6.a, Antonio Žderić, 6.a, Dora Jurić, 6.a, Maria Bukmir, 6.a, mentorica Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl., OŠ Stjepana Radića Metković
3. U školskom muzeju, Andrija Petrov, 6.b, mentorica: Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl., OŠ Stjepana Radića Metković

    • Srednja škola

1. Eva Simat: Pun bavul riječi, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković
2. Eva Maria Petrov: Riječi iz neretvanskog kraja, mentorica: Suzana Nižić, prof., Gimnazija Metković
3. Tea Jurković: Sv. Stipan vs. sveti Vlaho, mentorica: Martina Pačić, prof., Gimnazija Metković

Nagrada Škafetin za prosvjetnoga djelatnika koji je dao izniman doprinos očuvanju i istraživanju mjesnih neretvanskih govora te stvaralaštvu na zavičajnome jeziku pripala je učiteljici Ani Čužić. Nagradu joj je uručio dr.sc. Bruno Nahod.

Program su vodili Petar Baće i Elena Arnaut (OŠ Stjepana Radića, Metković) i Ivano Dragobratović i Lana Šunjić (Gimnazija Metković).

Sutra, 23. lipnja s početkom u 9 sati održat će se radionice i druženje za osnovce i srednjoškolce u Gradskom parku gdje će profesorica Malnar Jurišić s Neretvanima razgovarati na tršćanskome govoru, koji je poput našega govora Vidonja, jedan od zaštićenih govora u Republici Hrvatskoj.

Manifestacija je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija u sklopu Javnoga poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2025. godinu te Programa javnih potreba u kulturi Dubrovačko-neretvanske županije za 2025. godinu.

Ivan Čupić više nije trener RK Metković-Zalmo

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ivan Čupić više nije trener seniorske ekipe RK Metković-Zalmo.

– Zahvaljujemo mu na svemu što je dao klubu: od stručnog rada, profesionalnog pristupa do energije i iskustva koje je prenio na cijelu ekipu. Njegov doprinos posebno je došao do izražaja u ključnim trenucima prošle sezone. Želimo mu puno sreće i uspjeha u njegovom sljedećem izazovu: vođenju RK Vardar. Ime novog trenera objavit ćemo uskoro, objavio je RK Metković-Zalmo.

Ronioci u akciji: lažna uzbuna u Neumskom zaljevu

By
LIKEmetkovic.hr
-

Neumska obala u nedjelju je nakratko bila pod uzbunom nakon što je prijavljena sumnja na utapanje kod plaže Hotela Stella. Zahvaljujući brzoj reakciji Lučke kapetanije Neum, uz pomoć članova Ronilačkog kluba Neum i savjesnih građana, provjerena je cijela situacija, no utopljenik nije pronađen, objavio je Neumonline.

Prema neslužbenim informacijama, ne postoji službena prijava nestale osobe niti su na obali pronađeni bilo kakvi osobni predmeti koji bi upućivali na tragediju. Ubrzo se pojavila pretpostavka da je došlo do lažne uzbune – kako navode lokalni ribari, u neposrednoj blizini plaže viđena je velika glavata želva (vrsta morske kornjače), zbog čega se pretpostavlja da je upravo ova životinja mogla zbuniti kupače i izazvati nepotrebnu paniku.

Foto: Neumonline

Tek slijede prave vrućine: za vikend blizu 40 stupnjeva uz buru!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Prognoza vremena za novi tjedan je izrazito monotona. Bit će pretežno vedro, suho i vruće, a dan za danom bit će sve toplije. Osobito se od petka očekuje toplinski val koji će kulminirati u nedjelju i sljedeći ponedjeljak kada će se najviše dnevne temperature zraka ponegdje približiti ekstremnih 40 stupnjeva Celzijusovih, piše Dalmacija Danas.

Danas će biti pretežno vedro. Noću tiho ili burin, danju slab, rijetko gdje umjeren maestral. Minimalne jutarnje temperature zraka od 8 do 17°C u Dalmatinskoj zagori, od 17 do 22°C uz obalu i na otocima. Najviše dnevne temperature od 27 do 33°C.

U utorak pretežno vedro. Noću tiho ili burin, danju slab, rijetko gdje umjeren maestral. Minimalne jutarnje temperature zraka od 9 do 18°C u Dalmatinskoj zagori, od 18 do 23°C uz obalu i na otocima. Najviše dnevne temperature od 28 do 34°C.

U srijedu i četvrtak bit će vedro. Noću tiho ili burin, danju slab, rijetko gdje umjeren maestral. Minimalne jutarnje temperature zraka od 11 do 19°C u Dalmatinskoj zagori, od 21 do 25°C uz obalu i na otocima. Najviše dnevne temperature od 30 do 37°C.

Petak donosi nastavak pretežno vedrog vremena. Ujutro i navečer slaba do umjerena bura, jača podno Velebita. Danju će puhati umjeren vjetar zapadnih smjerova. Toplije s najvišim dnevnim temperaturama od 31 do 38°C.

U subotu vedro. Puhat će umjerena do jaka bura, imat će fenski učinak. Bit će još toplije, najviše dnevne temperature od 32 do 39°C. Slično će biti u nedjelju kada u nekim dijelovima Dalmacije temperature mogu dosezati 40°C.

Piše: Rade Popadić / Dalmacija Danas

Kasni gradnja najskuplje autoceste u Hrvatskoj – od Metkovića do Dubrovnika

By
K. J.
-

Mreža autocesta u Hrvatskoj trebala bi se u idućih nekoliko godina proširiti izgradnjom ukupno 47 kilometara autoceste od Metkovića do Dubrovnika, piše Poslovni dnevnik.

Početak radova na dionici od Dola do Dubrovnika ovisit će o završetku javnih natječaja, no već je u startu izvjesno kako će kasniti.

Promjena dokumentacije

Nakon svih peripetija vezanih uz pokretanje izgradnje sektora Metković – Dubrovnik, odnosno dionice između Rudina i Osojnika, protekloga je tjedna u postupku javne nabave objavljeno je da se mijenja dokumentacija za prve dvije poddionice. Radi se o trasama Rudine – Slano i Slano – PUO Mravinjac.

U dokumentu koji su objavile Hrvatske autoceste (HAC) stoji kako se mijenja krajnji rok za dostavu ponuda za oba poteza, do 17. srpnja. U objašnjenjima stoji kako su za obje poddionice odgovorena sporna pitanja i dopunjena dokumentacija. Za prvu poddionicu dostavljeni su arhitektonski projekti RCNUP Slano i VP Slano, dok je za drugu korigiran troškovnik te su dodana potrebna pojašnjenja za izvedbu radova. Stručnjaci kažu da će to biti najskuplja autocesta u Hrvatskoj.

Tijekom nedavnog boravka u Dubrovniku predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Blažom Pezom i gradonačelnikom Grada Dubrovnika, Matom Frankovićem. Tijekom posjeta govorilo se o projektima na području Dubrovnika pa je bilo neizbježno spomenuti važne cestovne projekte koji bi se ondje trebali realizirati.

Posebno su istaknuti cesta između Brijesta i Orebića, spoj Dubrovnik sa Zračnom lukom te dovršetak autoceste do Dubrovnika, poznatom kao najskuplja dionica u Hrvatskoj. Radi se o gradnji ukupno tri poddionice između Rudina i Osojnika, od kojih samo jedna košta više od 200 milijuna eura.

Tijekom nedavnog boravka u Dubrovniku predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Blažom Pezom i gradonačelnikom Grada Dubrovnika, Matom Frankovićem. Tijekom posjeta govorilo se o projektima na području Dubrovnika pa je bilo neizbježno spomenuti važne cestovne projekte koji bi se ondje trebali realizirati.

Posebno su istaknuti cesta između Brijesta i Orebića, spoj Dubrovnik sa Zračnom lukom te dovršetak autoceste do Dubrovnika, poznatom kao najskuplja dionica u Hrvatskoj. Radi se o gradnji ukupno tri poddionice između Rudina i Osojnika, od kojih samo jedna košta više od 200 milijuna eura.

No, već u samom začetku projekta događaju se znatna kašnjenja. Postupak za prve dvije podtrase usporile su početkom godine žalbe iznesene Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) na izmjene u dokumentaciji, što ipak nije trebalo omesti pokretanje nabave za posljednju dionicu. Naime, za taj treći i posljednji dio Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je 1. travnja prosudilo da se ne treba provesti postupak ocjene utjecaja na okoliš. Teren za izgradnju težak je pa ne čudi da bi se samo prva dionica mogla graditi za 201 milijun eura, dok bi, prema nekim procjenama sve poddionice mogle prijeći milijardu eura.

Procjenjuje se da bi sve trebalo koštati oko 1,2 milijarde eura. To i ne čudi kad će čak 19 od 28 kilometara dionice od Dola do Dubrovnika činiti vijadukti i tuneli.

Uz to, treba izgraditi još i 19 kilometara autoceste od Metkovića do Pelješkog mosta te 15 kilometara spojnih cesta. Tako bi gradnja kilometra autoceste, ako se procjene pokažu točnima, trebala koštati 25,5 milijuna eura bez spojnih cesta. To je znatno više od dosad najskuplje ceste u Hrvatskoj, tri kilometra duge ceste D403, čija je izgradnja koštala 20 milijuna eura po kilometru. Izgradnjom nove autoceste gužve bi trebale postati prošlost, a smanjit će se i broj prometnih nesreća koje su učestale posljednjih godina otkako je gustoća prometa veća nakon izgradnje Pelješkog mosta.

Složenost terena

Stručnjaci smatraju kako je najbitniji aspekt te autoceste svakako sigurnost prometa. Valja napomenuti kako je objektivni problem složenost terena na kojoj će se ova cesta graditi. Projektna dokumentacija dionice koje bi južnu Dalmaciju uvrstile u mrežu hrvatskih autocesta dosljedno opisuje “konfiguracijski težak teren”.

UL Zagreb pobjednik 7. Lađarskog kupa sv. Ante

By
K. J.
-

Danas je na Neretvi pred Kominom održan 7. Lađarski kup sv. Ante. Nastupilo je 13 lađarskih ekipa.

Do pobjede je doveslala Udruga lađara Zagreba, drugi su bili domaćini UL Gusari Komin, a treća UL Stablina nakon napetog nadmetanja u završnici s Rogotinom.

Poredak:

1. Udruga lađara Zagreb
2. Udruga lađara Gusari Komin
3. Udruga lađara Stablina
4. UOTV Rogotin
5. Udruga Lađara Crni Put
6. UL Sv.Ilija Metković
7. Udruga lađara Zagreb 2
8. Udruga lađara općine Slivno
9. Udruga lađara Baćina
10. Udruga Lađara Jerkovac
11. Škrapa Momići
12. Udruga lađara Crni put 2
13. Udruga lađara Opuzen

Dio atmosfere u Kominu zabilježio je Jure Zovko…

HRT: U Dolini Neretve cvjeta ruralni turizam

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dolini Neretve pred sam početak turističke sezone cvjeta ruralni turizam. Poljoprivrednici gostima nude obilaske plantaža, a uz uživanje u močvarnom krajoliku, tu su i brdska područja u kojima glavnu ulogu imaju pčele, stoji u prilogu HRT-a.

Gosti iz gotovo cijele Europe dolaze udahnuti zdravlje izravno iz košnice u maloj tvornici zdravlja Kobiljače.

– Jako je uzbudljivo i opuštajuće. Daje neki osjećaj mirnoće, baš te smiri odmah na prvu, govori Helena iz Švedske.

Riječ je o apikomori gdje sve što je zdravo nastaje od pčela radilica.

– Izuzetno je lijepo i odmah me asocira na filmove koliko je lijepo, na filmove koji ti se urežu u sjećanje, naglašava Iliana iz Švedske.

Svoj najprije hobi, a onda posao obitelj Kuran pretvorila je u turističku atrakciju koja je ove godine u potpunosti zaživjela.

– Vlasnici nekih hotela su prepoznali u nama nešto neobično, nešto novo. Obilazili su tu vinarije pa su došli do nas i pitali su mogu li turisti dolaziti tu u komoru da vide kako to izgleda jer turistima je to zanimljivo jako i nikad to nisu ni vidjeli, govori Josip Kuran iz Kobiljače.

– Prođeš na brzake autocestom i zapravo ne razmišljaš koliko je ovo zapravo posebno polje, naglašava Stipe Milišić, ugostitelj.

Spoj poljoprivrede i turizma

Još je neotkrivenih lokacija u dolini Neretve, od kojih se, smatra lokalno stanovništvo, može napraviti dobra turistička priča. Jedna od onih koje žive već trideset godina je fotosafari koji ove godine uključuje i berbu plodova izravno s plantaža.

– Njima je ovo prirodna oaza, raj na zemlji. Ja kažem Bog nam je da,o a mi moramo samo znati raditi i truditi se, naglasio je Pavo Jerković, ugostitelj.

– Ovo mi se jako sviđa, osjećam se kao kod kuće. Od svega mi se najviše sviđa jesti jagode, kazao je Christian iz Njemačke.

– Ovo je ljudima jako zanimljivo. Interaktivno je. Imamo lijepe gradove i lijepe obale, ali ovdje oni sudjeluju i vide iz prve ruke kako to izgleda, istaknula je Marija, turistički vodič.

Spoj poljoprivrede i turizma novi je rastući potencijal ovoga kraja, posebno za one koji traže autentična iskustva u prirodi, bilo na kopnu ili na vodi.

Autor:  Mateja Delija/HRT

Zvrkasti tekst o imenima u Dalmaciji

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ljeto je, mozak se sve češće pretvara u žvaku, a um ište malo predaha od cjelogodišnje preopterećenosti. Kako se s ljetom i vaš člankopisac spusti na more, nastojat će vas, koliko to vrijeme i volja dopuste, odvesti u toponomastičku šetnju dalmatinskim županijama.

Šetnju počinjemo u najvećoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nekako ju je najlogičnije otpočeti u njezinu središtu, Splitu, koje je, po jednome od tumačenja, ime dobilo po biljci brnistri, pa bi na suvremenome hrvatskom jeziku ime toga grada glasilo Brnistrovo. Budući da brnistra cvate žutim cvjetovima, posve je logično da splitski košarkaši, koji su nas radovali svojim trofejima krajem prošloga stoljeća, nose nadimak Žuti.

Starijemu sloju pripadaju imena još nekih gradova i otoka u Splitsko-dalmatinskoj županiji s antičkom tradicijom poput Trogira (koji bi se mogao prevesti kao Jarčevo), Omiša (spomenimo kako imenica omiš u dijelovima Dalmacije označuje stijenu ili manje brdo), Makarske (imenica makarac može označivati uski prijelaz s kopna na rt, ali nije pouzdano je li s njom povezano ime Makarska), Hvara (koji se, ponovno ne posve pouzdano, dovodi u vezu s grčkom riječju za svjetionik), Visa (Petar Skok početkom XX. stoljeća bilježi kako Vis nitko ne zove Vis nego ga Višani zovu Luka.

Ime Komiža dovodi u vezu s grčkim imenom Nikomed), Brača (u prijevodu Jelenskoga otoka), Šolte (čije je starije ime Sulet, a neki etimolozi drže da to ime treba povezati s predindoeuropskom riječju za otok), Biševo (po nekima je riječ o starome, možda ilirskom imenu, no kako o ilirskome jeziku ne znamo mnogo, teško se u to pouzdati) itd.

Staromu sloju pripada i hidronim Jadro, koji se povezuje sa starom riječju za vrelo, te imena Imotski (nastalo, po jednoj od teorija, od imena ilirskoga plemena Hemazi) i Bast (Skok smatra da je to ime ilirskoga postanja, ali ga, iz već više puta spomenutih razloga, dodatno ne tumači).

Nedvojbeni su odrazi dalmatskoga jezika (autohtonoga romanskog jezika kojim se na istočnojadranskoj obali govorilo od Kopra do Ulcinja i to od hrvatskoga doseljenja do konca XIX. stoljeća kad je na Krku umro posljednji govornik toga jezika) u toponimiji Splitsko-dalmatinske župenije imena Bol (koje bi se moglo prevesti kao Obrovac jer dolazi od riječi obrov kojom se označuje nasip ili opkop), Seget (u prijevodu njivice), Dicmo (nazvano po 10. miljokazu koji se nalazio na putu od Salone do Andetrija, tj. od današnjega Solina do Gornjega Muća), Labin (u prijevodu Stijenjaka).

Matokit (u značenju oštro brdo, a u Vrgorskoj se krajini, očito po pučkoj etimologiji, taj vrh naziva i Matina kita), Mirca (zidići), Škrip (procijep, pukotina), Postira (pašnjak), Povlja (hrvatski bi prijevod glasio Pavlovac) i Poljud (s obzirom na to da ime potječe od dalmatske riječi za močvaru umjesto tratine bismo na Hajdukovu stadionu očekivali lopoč i trstiku).

Turske, pak, prežitke, očekivano nalazimo u zaleđu, gdje se mogu pronaći i Čitluk (seoski posjed kakva turskoga velmože) i Han (konačište).

Ime se Sinj, pak, povezuje, i s hrvatskim arhaizmom vas (selo), i s ilirskim plemenom Ozinijati, ali i s imenicom nepoznata postanja koja je označivala otok.

Dabar nije dabar, ali se zato dobro gosti u Živogošću

Mnoga se imena povezuju s različitim nazivima za vodna mjesta: Naklice (vlažno mjesto), Dabar (od dabar u značenju ponor, a ne vrsta glodavca), Pučišća i Studenci (mjesto s više pučeva/studenaca, tj. zdenaca), Blato i Blaca (močvarišta)… Imena Proložac i Zavala povezana su imenicama prolog i zavala u značenju udolina, a Grohote s grohotima (grotima), tj. stijenama (na stjenovita područja upućuju i toponimi Brusje, Ljut, Postinje itd.).

Naselja Svinca, Krivodol i Zavojane trebala bi biti smještena na zavojitim predjelima. Na etnonime (imena naroda) upućuju toponim Hrvace i Hrvosko (od Hrvat), Arbanija (od Arbanas ‘Albanac’) te Grško i Grčka gomila (od Grk). Na mjesta izložena buci upućuju toponimi kao što je Zvečanj, možda i Svirče (svirac je stari lik imenice svirač), a na tihe uvale u koje nam se valja skloniti od šušura Nečujam (uvalu je reklamirao jedan od prvih hrvatskih utjecajiša, da ne rečem influencera, Marko Marulić).

Na šumovita mjesta trebali bi upućivati toponimi kao što su Dubrava i Gdinj, na vrste bilja Brštanovo (od brštan ‘bršljan’), Kostanje (od kostanj ‘kesten’), Jelsa (od joha), Murvica (od murva), Lećevica (od leća), Rogač, Vrisnik (od vrijes), a na nazive životinja toponimi kao što su Šakan (sredozemna medvjedica) i Vučevica (vuk). Na mjesta utvrda upućuju toponimi kao što su Kaštela, Gradac i Zaostrog (ostrog je stara riječ za utvrdu), a promatračnica Ozrna (potječe od glagola zreti koji se odrazio i u toponim Zrin), Straževnik i sl.

Ime Duće moglo bi se povezati s riječju duća ‘namotaj konopa’, ime Vinišće upućuje na vinograde koji se još obrađuju, a Nerežišća na zapuštene vinograde.

Na svetišta ili mjesta crkava upućuju toponimi koji sadržavaju odraze latinskoga pridjeva sanctus ‘svet’ Su(m)petar (sveti Petar), Sevid/Susvid/Sutvid (sveti Vid), Sutivan (sveti Ivan), Sumartin i Sumratinje (sveti Martin), Stomorska (Sveta Marija) i sl. te drugi koji sadržavaju ime svetca. Izdvojit ćemo toponime Pelegrin u Brelima te na Hvaru i Šolti koji upućuje na štovanje svetoga Pelegrina, metaforu hodočasništva (a kako su hodočasnici bili prvi turisti, eto zašto nam turizam cvate u Makarskome primorju i na otocima) te Stobreč i Lovreč (oba upućuju na štovanje svetoga Lovre). Manje je duhovno ime Brnaze koje se povezuje s vrstom sira.

Metaforičkoga je postanja toponim Opanci u Imotskoj krajini, a toponime Močiguzica na Paklenim otocima i Smočiguzica na Hvaru ne treba posebno tumačiti. Zgodna su ujedno imena Lokvičići, Dugobabe i Prdamet.

Nađu se i kojekakve suprotnosti tako da u Splitu postoji gradski kotar Visoka, a Općini Klis pripada Nisko, kod Sinja se nađe Suhač, a nešto dalje u Hercegovini imamo Mokro, zatim Mokro Polje kod Knina (ima tamo i Plavno), na Hvaru imamo Bogomolje, a u Konavlima u susjednoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji Bezboge…

Mnoga su naselja prozvana po kakvu osobnom imenu. Tako se u imenu Živogošće odrazilo hrvatsko narodno ime Živogost, u imenu Kreševo Krešo (ime je Krešimir sa svojim inačicama jedino neprekinuto potvrđeno ime nekoga od narodnih vladara od srednjovjekovlja do danas), ime gore Biokovo potječe od osobnoga imena Bilko (inačica imena Bjeloslav), a inačica imena Vid (usp. latinski lik Bitus) odrazila se u imenu Bitelić.

Nije ni Tupan nužno nepametan

Općenito u toponimiji Splitsko-dalmatinske županije ima mnogo svojevrsnih toponomastičkih lažnih prijatelja (toponim zvučni prozirno, ali mu motivacija iznenadi): tako Sitno nije prostor pun sitnoga kamenja nego se odnosi na područje obraslo biljkom sitom, Malo i Velo Grablje nemaju veze s vrstom oruđa nego s grabom.

Promajna nije dobila ime po propuhu nego zbog dugotrajne izloženosti Suncu (nekoć se nazivala Promaljina), brdo je Tupan dobilo ime po oblosti, a ne po intelektualnoj nedoraslosti stanovnika koji ga okružuju, Supin nije prozvan po vrsti glagolske imenice nego po bjeloglavim supovima kojih je nekoć bilo dosta i na Biokovu.

Nasuprot tome, ime Dunoj u Pučišćima na otoku Braču i Dunaj u Brelima imaju veze s Dunavom. Naime, ime je Dunav Hrvatima bilo poznato i prije doseljenja Hrvata u primorske krajeve, još u doba kad su stanovali uz Dunav te s Dunavom poistovjećivali vodu.

Ondje je Dunav postao imenicom (pa se piše malim slovom, dunav) kojom se označuje zdenac. Toponim Dunaj uz toponime Vele meje i Japjanica u Podgori, bit će sretan tjedničar Marito Mihovil Letica, te imenica mejaš ‘granični kamen’ potvrđena i znatno istočnije, sve do Vrgorca i Brijeste na Pelješcu, upućuju na to da se čakavsko govorno područje nekoć prostiralo i znatno istočnije od Cetine do koje se u literaturi uglavnom smješta.

Brišćane dušili Turci, a Gračani Turke bacali u more

Postoje i različite predaje povezane s toponimima. Tako se toponim Dušina u Bristu povezuje s predajom o tome kako su Osmanlije u toj špilji udušili 27 Brišćana, a na usjeku se Skok nalazila mala utvrda s koje su navodno Osmanlije skakali u more tijekom bitke pod Gradcem 1666. Na naziv prporuše ‘mlade djevojka koje pri obilasku kuća u sušnome razdoblju dozivaju kišu’ možda upućuje toponim Prporine u Bristu, pa bi ga tijekom sušnih ljetnih mjeseci valjalo iskušati te pokazati svijetu kako nisu samo indijanski vračevi prizivali kišu. Česte su i predaje o djevicama koje su radije birale smrt od obeščašćenja (npr. toponim Devčin greb također u Gradcu).

Postoje i posve nove predaje nastale u turističke svrhe. Tako je netko domišljat ime Igrane povezao s Igraine, majkom kralja Artura iako toponime Igar i Igrane treba povezati s imenicom igrišće kojom se označivao negdašnji središnji prostor u selu (često na gumnu) na kojemu su navodno plesale vile (danas u Igranama kolo plešu vitezovi okrugloga stola). Jacquesa Brela netko je prozvao Jakom iz Brela, ali ime se Brela, ipak, povezuje s antičkom Berullijom, a onda pučkom etimologijom i s imenicom brelo ‘vrelo’ umjesto sa spomenutim belgijskim šansonijerom. U Baćini i Žrnovnici postoje brda koja se nazivaju Perun po slavenskom božanstvu munje i groma, a nad Brelima bi nešto češće od prosjeka trebali kružiti kanaderi jer ondje postoji predio Zmajevače. Možda bi se kanaderi trebali napajati iz Peruće (a ne Peruče kako se često netočno piše) kako bi zmaju oprali grlo.

Konac djelo krasi

Dalo bi se o smiješnoj i ozbiljnoj strani toponimije najveće dalmatinske županije razglabati danima, no možda je na ovome mjestu ipak najpametnije stati i pričekati novu zgodu da se o njoj još prozbori. Ipak nam je ljeto na pragu, a rad tad nije čovjekovo najprirodnije stanje.

Danas je Svjetski dan glazbe i početak Metkovskoga ljeta

By
K. J.
-

Danas, prvoga dana ljeta obilježava se Svjetski dan glazbe. Posljednjih godina se ustalilo da to bude i početak manifestacije Metkovsko ljeto.

Prvi su jutros na Trgu kralja Tomislava nastupili naši vrtićani iz DV Metković i DV Leut.

U večernjim satima Trgom je odzvanja instrumentalna glazba u izvedbi Mandolinskog orkestra KUD-a Metković a sve je upotpunjeno spontanim veseljem svatova čijim mladencima želimo sve najbolje.

Od 20:30 u Gradskome parku nastupa Bend DU not worry – dubrovački bend koji oduševljava svojim obradama domaćih i stranih hitova.

 

 

Generacija učenika CUO Petar Levantin – Metković obiljažava 35. obljetnicu mature

By
K. J.
-

Generacija učenika CUO Petar Levantin – Metković obilježavaju danas 35. obljetnicu mature.

Prigodno okupljanje i fotogarfiranje bilo se ispred Srednje škole, a pridružili su im se i njihovi profesori Željko Medić, Jure Kvesić, Nedo Volarević i Živka Franković.

Ugodno druženje uz večeru i pjesmu nastavlja se u Hotel Narona.

1...128129130...2.129Page 129 of 2.129

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr