Državni zavod za statistiku objavio je podatke o broju stanovnika u Hrvatskoj za 2018. godinu. Demografska slika nam je crna, a da nema Dalmatinaca bila bi još crnja, u splitskom rodilištu lani se rodilo najviše djece u Hrvatskoj, čak 4.532 mališana.
U Hrvatskoj je u 2018. godini rođeno 36.945 djece, a umrlo je 52.706 osoba. U minusu smo za oko 15.000 ljudi.
Dubrovačko-neretvanska županije bilježi pad stanovništva: živorođenih je 1192, a umrlih 1321, manje nas je za 129 osoba.
Dolina Neretve ima pozitivan prirast stanovništva kada se promatra odnos živorođeni-umrli (322/302) i broj živorođenih gotovo isti kao i prošle godine (320). Promatrano u dužem periodu, broj živorođenih u Dolini je još uvijek vrlo nizak i daleko je od onih iz 2008. godine.
Metković bilježi prividni rast stanovništva u 2018. godini: umrlih je 117, a živorođenih 164 ili 5 manje nego 2017. i 19 manje nego 2016. godine. Ploče bilježe rast broja novorođenih (93), kao i umrlih.
Iz ovotjednih podataka Državnog zavoda za statistiku vidljiva je demografska pustoš, osobito na istoku zemlje.
Iako je rođeno 389 djece više nego godinu prije,demografi u tome ne vide ništa ohrabrujuće. Riječ je, kažu, o uobičajenim oscilacijama, a za zaokret je potreban rast od najmanje 5000 rođene djece godišnje, čime bismo se vratili na razinu prije 2010. godine. Usporedbe radi, 2008. godine u Hrvatskoj je rođeno 43.753 djece, odnosno 6,5 tisuća više nego lani.
U programu Metkovskoga ljeta je Skriveni ulični film, projekt prikazivanja filmova na neobičnim lokacijama u gradu. Nakon Skala jučer je na red došla i metkovska luka.
Metkovski zaljubljenici u film mogli su se prisjetiti filmskog hita iz 1987. godine Prljavi ples u kojem su Patrick Swayze i Jennifer Grey odigrali nezaboravne uloge para Johnnyja i Baby…
Bio je jednostavan i jako simpatičan. Nije imao nikakvih uvjeta, a bojali smo se da nije zahtjevan, rekla nam je Marijana Deak. Boris Johnson je 2012. kao gradonačelnik Londona ljetovao u Villi Stolovi u dolini Neretve u mjestu Slivno Ravno, piše portal 24sata.
Novi britanski premijer Boris Johnson s obitelji je u Villi Stolovi proveo sedam dana, a došao je preko agencije u Londonu.
– Bio je fasciniran ljepotom našega kraja. Rekao nam je da je ovo mjesto čarolija. Došao je bez ikakvog osiguranja rent-a-car autom iz Dubrovnika. Tražio je od nas da mu napišemo plan ljetovanja i on će ga se držati. Najdraži mu je bio fotosafari na koji je tražio da idemo s njim. Tamo smo na ranču Adria jeli žabe i jegulje – rekla je Marijana te dodala da je Johnson strastveni biciklist i ljubitelj dobre hrane i vina.
– Ostali smo u kontaktu. Šalje nam pisma, a poslao je i svoju knjigu. Rekao nam je da mu se, kad odemo u London, obavezno javimo – ispričala je Marijana.
Johnson, tvrdokorni zagovarač Brexita, jučer je osvojio većinu glasova za predsjednika vladajuće Konzervativne stranke, a time i mjesto britanskog premijera. U političkom okršaju protiv Jeremyja Hunta skupio je 92.153 glasa, dok je Hunt dobio 46.656 glasova. U srijedu bi trebao preuzeti dužnost, a odmah ga očekuje i vrući krumpir – Brexit, zbog čega je Theresa May dala ostavku. Johnson je obećao da će zemlja, sa sporazumom ili bez njega, napustiti Europsku uniju do 31. listopada ove godine.
Jučer je na igralištu Iza Vage bilo prvo okupljanje seniorske ekipe NK Neretva. Treneru Goranu Galovu odazvali su se svi igrači iz prošle sezone, osim Kožulja i Vranića te Luke Juričića čiji status bi trebao biti riješen u narednim danima.
Svakako će biti zanimljiv rasplet situacije se s jednim od ponajboljih iz prošle sezone Lukom Juričićem koji se trenutno nalazi na probama u Šibeniku. Njegov ostanak u dresu plavo-bijelih bio bi od veliki dobitak, osobito ako se uzme u obzir želja da se prvi dio sezone bude u vrhu trećeligaške ljestvice.
Trener Galov na raspolaganju ima sljedeće igrače: vratari E. Mulać, B. Medić, A. Majić i junior N. Blažević, u obrani kapetan A. Batinović, M. Marić, E. Raguž, D. Glibo, D. Kuran, M. Crnov, juniori K. Taslak i B. Proleta, u veznoj liniji tu su M. Pehar, M. Crnčević, F. Jerković, Z. Medić, A. Sršen, L. Bubalo, D. Brečić i junior N. Čupić, u napadu su A. Ajkunić, Š. Erjauc, M. Obradović koji se vratio iz Čapljine i nadamo se Luka Juričić.
Novopridošli igrači u redove Neretve su Marko Crnov koji je došao na posudbu iz Zrinjskoga i povratnik Mate Pehar koji je također došao iz Zrinjskoga, a prije toga je igrao u Neretvi, Splitu i Širokom. Na probu je iz Širokog Brijega došao Robert Ćosić.
U ovom razdoblju je predviđeno odigravanje pripremnih utakmica. Već u subotu, 27. srpnja, Neretva će u Dubrovniku igrati s GOŠK-om, 3. kolovoza Iza Vage s Neumom, potom dvije utakmice s Jadranom iz Ploča.
Od 16. do 18. kolovoza odigrat će se Iza Vage prvi put seniorski dio Memorijalnog turnira Ante Rebacna kojem će nastupiti četiri neretvanske momčadi (Neretva, ONK Metković, Neretvanac i Jadran LP). Sudjelovanje na ovom turniru bit će ujedno i dio njihovih priprema za nadolazeću sezonu.
Nakon toga Neretva će još odigrati još dvije utakmice s GOŠK-om iz Gabele i ONK Metković. Natjecateljska sezona 3. HNL Jug počet će 31. kolovoza. Raspored parova još nije poznat.
– Naš cilj u novoj sezoni je biti u vrhu ljestvice, i to već u prvom dijelu prvenstva. Mislim da imamo ekipu za to, osobito ako nam ostane Luka. Dolazak Mate Pehara i Marka Crnova dodatno nas je ojačao. Sada nam preostaje dobro odraditi pripreme. Uz mene u stručnom stožeru su trener vratara i moj pomoćnik Zoran Bubalo, a u realizaciji priprema priključit će nam se i Filip Majić, izjavio je trener Goran Galov.
Glavni vatrogasni zapovjednik izdao je uputu da se danas tijekom ispraćaja velikogoričkog vatrogasca Ivan Galekovića (24), točno u 17 sati u trajanju od 60 sekundi, oglase sirene vatrogasnih vozila u svim vatrogasnim postrojbama diljem Hrvatske.
Ovu uputu će poštivati i metkovski vatrogasci koji mole građane na razumijevanje.
Podsjećamo, mladi velikogorički vatrogasac Ivan Galeković umro je u subotu poslijepodne nakon što je teško ozlijeđen u gašenju požara na obiteljskoj kući u Ulici Mate Lovraka u Velikoj Gorici.
Prvi put će predsjednički brod, ujedno i zapovijedni na MAratonu lađa biti brod Dida Frane u vlasništvu vodičkog brodara Ante Cukrova.
Riječ je o katamaranu trotrupcu dužine 30 metara jedinstvenom u Hrvatskoj koji je izgrađen u kotorskom brodogradilištu 2018. godine i koji može primiti 130 putnika. Ono što je važno za ovaj brod da gotovo i ne pravi valove što je vrlo važno za naše lađare, osobito onima koji veslaju iza vodećih ekipa.
Drugi zapovjedni brod će biti stari znanac Felun na kojega će biti ukrcano nešto manje putnika nego lani. Razlog tome su umanjenje valova koji ovakvi brodovi čine na Neretvi i koji smetaju našim lađarima.
Maraton će pratiti i putnici na čak jedanaest putničkih, izletničkih brodova.
Zbog toga je ove godine je osigurana nešto veća kontrola plovidbe brodova na Neretvi s ciljem povećanja sigurnosti i što manjeg ometanja lađara. U to će uključiti HRM s dva čamca, HGSS, policija i Lučka kapetanija koji će prvi put sudjelovati s dva čamca i priječiti ulaz skutera i manjih brodica u Crnu riku.
Sve informacije vezane uz rezervacije mjesta na zapovjednim brodovima možete dobiti pozivom na kontakt telefone: 098-345-078 i 098-974-4886.
U trajektnoj luci u Drveniku kraj Makarske jučer je osobno vozilo palo u more. Navodno je promašio rampu za ukrcaj. Ljudi su skakali u more kako bi izvukli zaglavljenog vozača.
– Okrenuli smo se i vidjeli da je auto u moru, a jedan čovjek koji je bio u prolazu skočio je u more, ispričala je čitateljica 24 sata o nesreći u trajektnoj luci Drvenik kraj Makarske, prenosi Dalmacija danas.
– Auto je promašio rampu za ukrcaj – govori svjedokinja događaja. Izvukli su ga oko podneva. – Nešto poslije 11 sati dobili smo poziv na intervenciju. Auto je bio pod vodom, ali smo ga brzo izvukli – rekli su iz Uslužnog obrta Ante. Srećom, u nesreći nije bilo ozlijeđenih.
Danas u nekadašnjem prostoru Gradske knjižnice u Metkoviću konferenciju za medije održali su predsjednik Udruge lađara Neretve Dalibor Obradović i član Upravnog odbora Branko Markota.
Obradović je izvijestio o događanjima vezanim rad za Udruge i lađarskih udruga na promociji Maratona i neretvanske lađe od zagrebačkog Sajma nautike, utrke na Jarunu, lađarskih kupova do sudjelovanja na venecijanskoj revijalnoj utrci Vogalonga za koju je rekao da bi trebala biti primjer daljnjeg razvoja Maratona lađa na Neretvi.
Veći odaziv lađara nego prošle godine
Na Maratonu, koji će biti 10. kolovoza 2019., sudjelovati će 30 ekipa što je pet ekipa više nego lani. Za sljedeću godinu svoj su nastup najavili Društvo Vrgorčana iz Zagreba, Veslački klub iz Dubrovnika i kanadsko veleposlanstvo. Lađe su izvučene iz vode, osušene su i rade se sitni popravci i bit će spremne do utrke. Sutra će biti i Skupština Udruge na temu sudaca.
Lađari će osim za štit kneza Domagoja, veslati i za nagradni fond u ukupnom iznosu od 66 tisuća kuna. Prvak će dobiti 20 tisuća kuna, a ostalo je razdijeljeno za ekipe do 10. mjesta.
Dolazak potvrdila predsjednica Republike
Dolazak na ovogodišnji Maraton najavila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, više ministara među kojima i nova ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Očekuje se velik broj uzvanika među kojima i saborski zastupnici iz doline Neretve.
Predsjednički brod će biti katamaran ‘Dida Frane’
Predsjednički brod bit će Dida Frane, katamaran iz Vodica s mjesta 130 mjesta, a drugi zapovjedni brod će biti Felun na kojega će biti ukrcano nešto manje putnika nego lani. Razlog tome su umanjenje valova koji ovakvi brodovi čine na Neretvi i koji smetaju našim lađarima.
Povećan je i broj turističkih brodova, do sada se prijavilo njih jedanaest koji će pratiti Maraton. Još se pregovara o praćenje maratona iz vlaka s željeznicama BiH.
Ove godine je osigurana nešto veća kontrola plovidbe brodova na Neretvi u vrijeme održavanja Maratona s ciljem povećanja sigurnosti i što manjeg ometanja lađara. U to će uključiti HRM s dva čamca, HGSS, policija i Lučka kapetanija koji će prvi put sudjelovati s dva čamca i priječiti ulaz skutera i manjih brodica u Crnu riku.
Sve je spremno za brzinsku utrku u Opuzenu, Noć lađara u Metkoviću kada će biti i Maraton lađarica te koncert Klape Intrade na Trgu kralja Tomislava.
Prema riječima predsjednika Obradovića, sve je spremno i 22. Maraton lađa na Neretvi može već sutra biti održan.
Dr. sc. Domagoj Vidović je, kažu, doktor za hrvatska imena i prezimena. Onomastikom (grana lingvistike koja se bavi proučavanjem osobnih imena i nadimaka) počeo se baviti krajem studija lingvistike i hrvatskoga jezika i književnosti.
– Moram priznati da dotad gotovo nisam ni znao što je onomastika. Trebalo je odabrati temu za diplomski rad pa mi je buduća mentorica Anđela Frančić predložila da pišem nešto iz onomastike, uvidjevši kako me uz dijalektologiju i naglaske zanimaju i povijest, arheologija i običaji, te procijenivši da sam rođen za terenski rad, ukratko, da sam svaštar i lutalica u duši. Poslije su tu moju crtu prepoznali i pokojni akademik Petar Šimunović i Dunja Brozović Rončević, i od nesuđenoga pomorca (to sam htio biti kao mali) i dijalektologa učinili onomastičara – navodi nam rođeni Metkovčanin, zaposlen u Hrvatskom institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Koliko u Hrvatskoj postoji osobnih imena?
– U Hrvatskoj su na posljednjemu popisu zabilježena 5563 osobna imena s deset i više nositelja. Točan je broj osobnih imena nemoguće utvrditi jer se podaci o osobnim imenima koja imaju manje od deset nositelja ne objavljuju zbog zaštite osobnih podataka.
Poimanje neobičnosti
Nabrojite mi neka od najneobičnijih imena na koja ste nailazili?
– Uvijek se neobičnih imena nađe čak i u neposrednoj blizini, ali se i poimanje neobičnosti mijenja. Primjerice, imena Patrik i Donald prije pedesetak godina, kad su ih ponijela dvojica braće u Metkoviću, bila su vrlo neobična, a početkom 21. stoljeća osobno je ime Patrik bilo među deset najčešćih u središnjoj Hrvatskoj. Osobno ime Vin koje je nosio moj školski kolega nekoć je bilo neobično, no otkako je popularan Vin Diesel, ipak nam je poznatije. Danas nam i neke mjesne inačice kršćanskih imena kao što su Fuma/Fumica (Eufemija; Istra, ali i sjeverna Dalmacija), Jenerož (Generozije; na Hvaru), Jušto (Justin; srednja Dalmacija), Menke/Menko (lik kršćanskoga imena Dominik u Dubrovniku i Baru), Sibe (Josip; srednjodalmatinski otoci) ili Urozija (Eurozija; Žuljana na Pelješcu), Salabergia (svetica podrijelom iz Alzasa čije je ime zapisano u Boki kotorskoj), pa i ime od kojega potječe vaše prezime Jadrija (od Jadre “Andrija”; najčešće nekoć na sjevernodalmatinskim otocima) također čudno zvuče.
Neobično je i ime Velna, koje potječe iz baltičke mitologije. Meni su među ljudima koje poznajem najneobičnija imena Linkon (krivo izgovoren lik prezimena američkoga predsjednika Lincolna), Daglas, Kenedi i Li (i muško i žensko) zabilježena u razmaku od samo nekoliko kilometara u Neretvanskoj krajini. Ime Žanpjer (od franc. Jean-Pierre) jedan je matičar u Dalmaciji zapisao kao Šampjer i eto neobičnoga imena. Nedavno sam čuo i za ime Sredoja u Staševici kod Ploča; potječe od narodnoga imena Sredomir, koje je bilo zaštitničko i nadijevalo se osobama rođenim u srijedu, a otkud ono u Staševici nekoliko stoljeća nakon što je posljednji put zabilježeno među Hrvatima, zbilja ne znam. Neobična su i osobna imena Ndue (od Antonije) i Gzim (u prijevodu Srećko), koje nose dalmatinski Albanci.
Vraćaju li se “u upotrebu” neka stara imena?
– Stara se imena vraćaju. Primjerice, moja je kolegica s Klisa svojemu sinu nadjenula ime Dobrovit, po opatu koji se spominje na Bašćanskoj ploči. Osobno je ime Oliver oživljeno u 20. stoljeću, nakon gotovo 400 godina. Da imamo vremeplov, vjerojatno bismo se začudili da se vratimo u 1475. i u nekome zaseoku od tri kuće u Dalmatinskoj zagori naletimo na Olivera. Međutim, Oliver je junak “Pjesni o Rolandu”, koja je poslužila da bi se opravdali križarski ratovi te je poslije služila kao budnica za protuosmanlijske ratove. Osobno je ime Goran, zabilježeno u Kotoru u 14. stoljeću, ponovno oživljeno tek u 20. stoljeću, i to posredno zahvaljujući Ivanu Goranu Kovačiću. Ime Žan danas dovodimo u vezu s francuskim imenom Jean, a u srednjovjekovlju je bilo jednom od inačica kršćanskoga imena Ivan potekla iz izumrloga dalmatskog jezika. Valja napomenuti da su i imena hrvatskih narodnih vladara (osim donekle Krešimira i čini se, po potvrdi s Krka iz 14. stoljeća, Zvonimira) oživljena tek u 19. stoljeću. Danas se u modu vraćaju stara kršćanska imena kao što su David (nekoć izrazito rijetko i zabilježeno uglavnom u Kotoru i Dubrovniku), Marta, Rita ili Toma, ali i neka narodna kao što je Cvita. Vraćaju se u službenu uporabu i likovi osobnih imena Josip i Antun nastali po talijanskome uzoru: Pino (zabilježeno čak u 12. st.), Bepo i Toni. Oni jesu stari, ali su se rijetko zapisivali.
Nasljeđivanje imena
Primjećuje li se trend da roditelji sve manje daju imena po djedovima i bakama?
– Trend nasljeđivanja imena od očeva, djedova i baki danas je daleko manji nego prije. Ženska su imena i u starijim vremenima bila manje podložna pravilima nasljeđivanja, dok se na nasljeđivanje muških u mnogim krajevima strogo gledalo, pa se gotovo redovito najstariji sin zvao po djedu s očeve strane. Zanimljivo je to da su pravila nasljeđivanja osobnih imena, osim u manjim sredinama, bila stroga među plemstvom, dakle opreka urbano – ruralno ovdje baš ne drži vodu.
Jesu li ljudi u povijesti često mijenjali prezimena?
– Ljudi najčešće reagiraju na nadimačka prezimena, a prezimena se sve češće mijenjaju jer je to i zakonski olakšano. Primjerice, dio je neretvanskih Sprčića u jedva pedesetak godina promijenio prezime u Novaković, a zatim od Novaković u Menix i Croner. Iz političkoga života znamo da su se prezimena mijenjala i zbog toga što ne zvuče dovoljno hrvatski. Motivacije su za promjenu prezimena različite, ali bi naši ljudi trebali znati da su nadimačka prezimena vrlo stara i zapravo dašak staroga Mediterana (rugalačke su nadimke nosili čak i neki rimski carevi), starija od Hrvata, pa bi valjalo zatražiti da se ruganje zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro.
Je li istina da su Turci davali imena i prezimena obiteljima po lošoj osobini u obitelji?
– Kad je riječ o osobnim imenima, ona su u Turaka uglavnom muslimanskoga podrijetla i obično sadržavaju neku lijepu osobinu (primjerice, Muhamed “slavljen”, Sulejman “miroljubiv”), a prezimena su se među etničkim Turcima pojavila tek s Atatürkom. U našim krajevima pod osmanlijskom okupacijom kršćani su se često međusobno dozivali muslimanskim imenima kad bi u naselje upali Turci kako bi ih zavarali i doživjeli manje neugodnosti. Otud prezimena Alilović, Hasan, Mustapić ili Šabanović među Hrvatima. Tek je Austro-Ugarska uvela obvezu zapisa prezimena u Bosni i Hercegovini, no Hrvati su prezimena zadržali u usmenoj predaji sve do početka vođenja župnih knjiga u Bosni od 17., a u Hercegovini od 18. stoljeća. Slično je bilo i u Dalmatinskoj zagori.
Nikolu Mijića, člana VK Neretvanski gusar, koji je početkom srpnja na zagrebačkom Jarunu osvojio naslov kadetskog prvaka države u samcu jutros je primio gradonačelnik Dalibor Milan i pritom mu čestitao na uspjehu i uručio prigodni poklon.
U pratnji državnog prvaka bili su tajnik Kluba Davor Gnječ i potpredsjednik Kluba Joško Erceg.
Prvenstvo Hrvatske u veslanju za kadete i juniore održalo se u Zagrebu od 5. do 7. srpnja 2019. godine.
Iz ovotjednih podataka Državnog zavoda za statistiku vidljiva je demografska pustoš, osobito na istoku zemlje.
Drugi zapovjedni brod će biti stari znanac Felun na kojega će biti ukrcano nešto manje putnika nego lani. Razlog tome su umanjenje valova koji ovakvi brodovi čine na Neretvi i koji smetaju našim lađarima.
