-

Fra Valentino Radoš, đakon u Metkoviću, zaređen za svećenika

Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić zaredio je za prezbitere petoricu đakona predvodeći euharistijsko slavlje u makarskoj katedrali sv. Marka u subotu, 21. lipnja.

Na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije zaređeni su Branimir Ivančić (Kaštel Novi) i Ivan Silić (Split), a na naslov Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Plejić (Solin), fra Oliver Marčinković (Stuttgart – Zentrum HKZ) i fra Valentino Radaš (Lišane Ostrovičke).

U slavlju su još sudjelovali i splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Siniša Balajić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Franjo Frankopan Velić, pastoralni vikar don Edvard Punda, odgojitelji bogoslova, profesori, svećenici, redovnici i redovnice, bogoslovi te članovi obitelji, rodbina i prijatelji ređenika.

U koncelebraciji je sudjelovalo oko sto svećenika, a liturgijsko je pjevanje predvodio zbor sačinjen od dijecenzanskih i franjevačkih bogoslova te mješovitog zbora župe svetoga Marka iz Makarske pod ravnanjem s. Lidije Bernardice Matijević uz orguljašku pratnju Marina Turića.

Fra Valnetino je službu đakona i godinu praktikuma vršio u Župi sv. Ilije-proroka Metković.

Foto: SMN

VIDEO Metkovski ronilac Toni Kuran snimio video o olupini parobroda Brioni

Knjiga Potonulo blago Jadrana autora Danijela Frke nezaobilazan je vodić za ronioce koji posjećuju Jadran i s pravom bi se mogao nazvati “mapom skrivenoga blaga hrvatskog turizma”.

Upravo ta knjiga je nadahnula metkovskog ronioca Tonija Kurana da su upusti u zahtjevan prijeekt digitalizacije olupina brodova u Jadranu. Ovoga lipnja je objavio 20. video u kojem istražuje olupinu putničkogo-trgovačkog broda Brioni koji se 1930. nasukao na hrid kod otoka Ravnik, južno od Visa, tijekom olujnoga vremena pri čemu su poginula dva mornara. Brod je cijelo vrijeme plovidbe povezivao gradove istočne obale Jadrana.

Ronici u videu su Siniša Ižaković, Toni Kuran (snimatelj) i Ivan Bukelić. Tekst preuzet iz knjige Danijela Frke Potonulo blago Jadrana čita Marija Jeramaz. Montažu filma potpisuju Marin Veraja (fotostudio Veraja) i Toni Kuran.

Prvi je dan ljeta i najduži dan u godini!

Danas, 21. lipnja 2025. godine, točno u 04:42 po srednjoeuropskom vremenu, na sjevernoj Zemljinoj polutki počinje astronomsko ljeto. U istom trenutku na južnoj polutci započinje zima.

Ovogodišnje ljeto trajat će 93 dana, 15 sati i 37 minuta, odnosno do 22. rujna u 20:19 sati, kada će nastupiti jesenska ravnodnevica i službeni početak astronomske jeseni, objavio je istrain.hr.

Prvi dan ljeta poznat je kao ljetni solsticij ili ljetna dugodnevnica. To je dan kada Sunce doseže svoj najviši položaj na nebu u našem podneblju ta visina iznosi 68,3 stupnja. Dan traje najduže u godini, a noć je najkraća. U trenutku početka ljeta Sunce je još ispod horizonta izlazi u 05:17, kulminira u 13:08, a zalazi u 20:56 sati prenosi

Kotor i Zadar u Kalabriji spojili Neretvani Golemci

Nedavno je u Glasu Koncila objavljen članak Iseljene hrvatske Gospe u južnoj Italiji, Kataniji i Kalabriji, čiji se autor Darko Grden osvrće na hodočašće koje je predvodio profesor s Katoličko-bogoslovnoga fakulteta u Splitu don Josip Mužić. U članku se, među ostalim, piše o trima velikim valovima doseljavanja Hrvata u Italiju: jednoga tijekom borba sa Saracenima (tamo negdje od IX. stoljeća), drugoga tijekom vladavine Anžuvinaca (1292. – 1409.) i trećega izazvanog osmanlijskim osvajanjima (od XV. stoljeća).

Trag se tih naseljavanja nazire u svetištu Montevergine u Kampaniji (nedaleko od Napulja). Ondje se čuva slika Mamma Schiavona (Gospa Hrvatska; prisjetimo se kako je Peraštanin Julije Balović etnonim Slaven poistovjećivao s etnonimom Hrvat, a takvih je primjera more od srednjovjekovlja do najnovijega doba), za čije je otkriće zaslužan i hrvatski blaženik Alojzije Stepinac. O svemu se tome možete opširnije izvijestiti u knjizi Mamma Schiavona iliti Majka Božja hrvatska don Jurja Batelje ili na engleskoj i talijanskoj inačici Wikipedije (možete i na indonezijskome jeziku ako naiđete na nekoga tko tim jezikom govori, a sve je više govornika toga jezika po zagrebačkim ulicama i dalmatinskim gradilištima.

Ono što povezuje Boku kotorsku i Dalmaciju sa širim područjem u koje se doseljavalo hrvatsko stanovništvo jest kalabreški grad Catanzaro, za koji dio starijih povjesničara navodi da ga je osnovao bizantski general Nikefor Foka navodno ga naselivši stanovništvom iz Kotora i Zadra. Ime je Catanzaro, po toj predaji, nastalo srastanjem imena spomenutih dvaju gradova (što je ipak vjerojatno pučka etimologija jer postoje i druge predaje, a po jednoj je grad prozvan po dvama bizantskim vojnicima Cattaru i Zaru. Da je dio Kalabreza svjestan svojih slavenskih korijena, pokazuje i činjenica da talijanski autor Giancarlo Spadanuda povezuje svoje prezime s neretvanskim i hercegovačkim prezimenom Golemac. Doduše, tumačenje mu nije posve točno (svoje prezime izvodi od goli mač te ga povezuje s prezimenom Golemac, koje se ipak dovodi u svezu s pridjevom golem). Spadanudi ni raspoznavanje slavenskih naroda nije jača strana (njemu su Hrvati i Srbi, a u širemu smislu i Ukrajinci i Bugari jedno te isto), ali ipak zna na kojemu se ozemlju prostirala rimska provincija Dalmacija. Međutim, budući da je Nenad Veselić našao dokument iz 1654. iz kojega je vidljivo da je dio hrvatskih doseljenika u Kalabriji tad još govorio hrvatskim jezikom, a trebinjsko-mrkanski biskup Anselmo Katić (biskupovao 1760. – 1792.) svjedoči da su Obradovići s Brštanice u Hrasnu u neumskome zaleđu još u XVIII. stoljeću bili svjesni vlastita podrijetla te da su „zadržali materinski ilirski jezik“ čak trista godina nakon što su napustili domovinu, razvidno je da se mozaik spoznaja o hrvatskim kolonijama na talijanskoj strani Jadrana polako sastavlja. Da su se, pak, nekoliko stoljeća poslije Neretvani odužili Kalabrezima na gostoprimstvu, u svojemu je romansiranom životopisu pod naslovom Kismet pokazao Ivan Slamnig (navodno su metkovski Talijani umjesto Laku noć vazda govorili Dobra večer).

Na koncu mi valja zahvaliti imenjaku te zagrebačkomu povremenom susjedu, Metkovcu i mladome povjesničaru Domagoju Golemcu koji me je uputio na članak u Glasu Koncila. On je živ dokaz da su Golemci ipak prezime dobili po stasu, tj. da im se mač ne vuče po podu kao kod omalenih Puljiza. Na našoj je, pak, diplomaciji da Spadanudi objasni, da parafraziramo Dominika Mandića, kako su Hrvati i Srbi dva vrlo stara, ali različita naroda.

Foto: panorama  Unsplash

Danas u Vrgorcu započinju Dani Dalmatinskog pršuta i vina

Na samom početku toplog ljeta, u petak 20. i subotu 21. lipnja 2025., Vrgorac ponovno postaje središte najveće i najveselije pršutarske i vinske fešte Dalmacije. Osmo izdanje manifestacije Dani Dalmatinskog pršuta i vina održat će se na dvjema prepoznatljivim lokacijama – u Gradskom parku – u predivnom mediteranskom ambijentu austrougarskog perivoja te kod Gradske fontane, gdje će se spojiti vrhunski okusi, mirisi i zvuci u događaju koji se ne propušta.

Ova već tradicionalna manifestacija svake godine okuplja tisuće posjetitelja, a i ovaj put donosi još bogatiji i sadržajniji program. Posjetitelje očekuje izuzetna ponuda pršuta i vina s proizvođačima iz Dalmacije, Slavonije i Istre, preko Hercegovine sve do Italije. Kušat će se autohtona vina vrgorskog kraja, brojni domaći pršuti – Dalmatinski, Drniški, Istarski – ali i prestižni talijanski Parma pršut, uz razne druge delicije i domaće proizvode.

U petak se manifestacija svečano otvara kulinarskim spektaklom „Vrgorski pijat“, u kojem kuhari iz ŠKMER-a spajaju lokalne sastojke u vrhunske gastro-kreacije. U subotu, kulinarski show „Miriše na dobru feštu“ preuzimaju vrgorski obrtnici i njihovi gosti iz Udruženja obrtnika, poznati po bogatoj tradiciji domaćih jela. Poseban program uključuje i natjecanje u rezanju pršuta „Dobra ruka“, gdje se i posjetitelji mogu okušati i osvojiti nagrade.

Dnevni program na Gradskoj fontani nudi craft pivo Pivovare 022 iz Šibenika, burgere konobe Argentina, DJ nastupe (Renato na vinilu u petak, Dama u subotu) i posebnu promociju branda Poetica – vina i gina s potpisom Vrgorca, nastalih od lokalnog trnka.

Glazbeni program zaokružuje atmosferu vrhuncem: u petak, 20. lipnja u 21:30 sati nastupa BIG BAND Šibenik, dok će u subotu, 21. lipnja publiku rasplesati Jelena Rozga na svom velikom koncertu.

Ova manifestacija ne održava se slučajno baš u Vrgorcu. Vrgorska krajina je jedno od najvećih vinogorja u Hrvatskoj – na plodnim poljima Rastok, Jezero i Bunina zasađeno je preko 10 milijuna trsova vinove loze, među kojima dominiraju autohtone sorte Zlatarica Vrgorska, Trnak i Plavka. Uz vinovu lozu, Vrgorac je i snažna voćarska regija s više od 450 OPG-ova koji godišnje proizvedu 550 tona jagoda, 900 tona breskve i nektarine te 1200 tona jabuke. Vrgorac se s ponosom nosi i titulom najpršutanskijeg grada Hrvatske, jer upravo ovdje djeluje najveća pršutana u jugoistočnoj Europi. U pogonima braće Pivac godišnje se proizvede 300 tisuća komada pršuta, uključujući 50 tisuća certificiranog Dalmatinskog pršuta – delikatese sa zaštićenom EU oznakom zemljopisnog podrijetla – kao i 2.500 tona Dalmatinske pancete i buđole. Uz velike proizvođače, važno mjesto na manifestaciji zauzimaju i mali lokalni proizvođači pršuta koji čuvaju tradiciju i autentičnost dalmatinske sušene delicije.

Dođite u Vrgorac u petak i suboti i uživajte u dva dana prepunih okusa, dobre glazbe, opuštanja i autentične dalmatinske atmosfere. Dođite, kušajte, zaplešite i budite dio najukusnijeg događaja Dalmacije ovoga ljeta.

Manifestaciju organiziraju Turistička zajednica grada Vrgorca i Grad Vrgorac, uz podršku brojnih partnera i pokrovitelja: generalni sponzor je Pivac grupa, partneri su Udruga Dalmatinski pršut i Udruga vinara i vinogradara grada Vrgorca, a manifestaciju pokroviteljstvom podržavaju Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Splitsko-dalmatinska županja. Sponzor je Leda, a medijski pokrovitelj Radio Dalmacija.

Više informacija dostupno je na: www.daniprsutaivina.com

NAJAVA! Manifestacija “Rijekom neretvanskih riječi” na Ljetnoj sceni GKS-a

Institut za hrvatski jezik poziva na manifestaciju Rijekom neretvanskih riječi kojoj je cilj poticanje stvaralaštva i izvedbe na mjesnome štokavskom neretvanskom govoru. Manifestacijea će se održati u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću 23. i 24. lipnja 2025.

Prvoga dana manifestacije, 23. lipnja 2025., odvijat će se glavni program na Ljetnoj sceni GKS-a Metkoviću od 19:30.

Nagrađeni učenici izvest će autorske pjesme na mjesnome neretvanskom govoru, a prikazat će se i najbolji videouradci na dijalektu. Uz učenike, nagradit će se i njihovi mentori koji su ih poticali i pratili na dijalektološkome putu. Dodijelit će se i nagrada Škafetin za doprinos istraživanju i očuvanju mjesnih neretvanskih govora te stvaralaštvu na zavičajnome govoru.

Drugoga dana, 24. lipnja 2025., od 9 sati u Gradskome parku Metković odvijat će se dijalektološke i pjesničke radionice u čast našemu pjesniku Ivanu Slamnigu, rođenomu upravo 24. lipnja. Gošća će biti izv. prof. dr. sc. Marija Malnar Jurišić, dijalektologinja i izvorna govornica čabarskoga govora, još jednoga zaštićenoga govora u Republici Hrvatskoj.

Sve nagrađene pjesme i videouradci bit će dostupni putem QR kodova u parku, a postavit će se i izložba učeničkih radova i fotografija.

U programu će sudjelovati KUD Metković, Opuzenski tići, Klapa OŠ don Mihovila Pavlinovića, Ena Nižić i Marino Vrgoč, kako bi se prikazao i neraskidivi kulturni suodnos književnoga, likovnoga i glazbeno-folklornoga područja.

Učenici će nas nakratko vratiti u prošlost – kako bi nam obogatili sadašnjost i još važnije – budućnost!

Manifestacija je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija u sklopu Javnoga poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2025. godinu te Programa javnih potreba u kulturi Dubrovačko-neretvanske županije za 2025. godinu.

Obavijest voćarima! Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe

Podsjećamo proizvođače marelica, bresaka, nektarina  smokava kao domaćina sredozemne voćne muhe na postupanje prema Naredbi (NN 79/2025 ) od (14.5.2025.), o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja sredozemne voćne muhe – Ceratitis capitata (Wiedemann) u području posebnog gospodarskog značaja s naglaskom na dolinu rijeke Neretve te administrativno područje gradova Opuzen, Metković i Ploče, općina Slivno, Kula Norinska i Zažablje.

Radi sprječavanja širenja i suzbijanja sredozemne voćne muhe na ugroženim područjima iz članka 3. stavka 1. točke 1. ove Naredbe, specijalizirani subjekti i osobe koje nisu specijalizirani subjekti, a u čijem su posjedu biljke domaćini sredozemne voćne muhe obvezni su:

  1. redovito krčiti ili privremeno uklanjati nadzemne dijelove samoniklih biljaka domaćina sredozemne voćne muhe na svojim posjedima
  2. provoditi higijenske mjere prikupljanja i zbrinjavanja svih otpalih plodova s tla, odnosno provoditi mjere prikupljanja zaraženih, oštećenih, trulih i odbačenih plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe tijekom berbe, a najkasnije u roku od 72 sata nakon berbe, otkupa, sortiranja, pakiranja ili prikupljanja u skladištu te ih zbrinjavati na jedan od sljedećih načina kojim će se učinkovito uništiti ličinke sredozemne voćne muhe:
  • prikupljanjem plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe, zakopavanjem te pokrivanjem slojem zemlje debljine minimalno 30 centimetara
  • prikupljanjem plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe i držanjem u hladnjačama na temperaturi od minimalno 0 °C najmanje 10 dana
  • prikupljanjem plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe u plastične vreće i čuvanjem u zatvorenim vrećama na otvorenom najmanje 10 dana
  • na mjestima uzgoja biljaka domaćina sredozemne voćne muhe provoditi mjere mehaničkog usitnjavanja (malčiranja) otpalih plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe s tla.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_05_79_1037.html

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

RUKOMET Mlađi kadeti Metković-Zalma osvojili drugo mjesto na državnom prvenstvu

Završeno je državno prvenstvo za U-15 kategoriju, a rukometaši Metković-Zalma vratili su se kući s odličnim drugim mjestom – velikim uspjehom koji pokazuje da Metković i dalje živi rukomet!

U finalu je slavila ekipa RK Zadar 2013, kojima ovim putem čestitamo na pobjedi i osvojenom naslovu, objavio je RK Metković-Zalmo.

Iako smo ostali korak do zlata, naši igrači pokazali su iznimnu kvalitetu, borbenost i timski duh, a posebno se istaknuli: Jure Romić – najbolji vratar turnira, Mihovil Vidović – najbolji srednji vanjski i Mario Kujundžić – najbolji strijelac i najbolji obrambeni igrač turnira.

Posebno priznanje zaslužuje trener Nikola Džono, koji je ovu generaciju vodio kroz cijelu sezonu i čiji je rad, trud i posvećenost bio ključan za ovaj rezultat.

Uz njega, zahvaljujemo i njegovom stručnom stožeru: Joško Jukić, trener vratara, Miljenko Šprlje, pomoćni trener i Ivan Šprlje, pomoćni trener.

Ovaj rezultat je i odraz kvalitetnog rada škole rukometa RK Metković-Zalmo, te potvrda da klub i dalje stvara nove generacije koje ponosno nose naš dres. Zahvaljujemo i RK Jerkovac na suradnji i zajedničkom razvoju mladih igrača koji su dio ovog uspjeha, objavio je je RK Metković-Zalmo.

Foto: RK Metkovič-Zalmo

ŠREK Delta 5 organizira 5. ekoakciju čišćenja korita Neretve kod Metkovića

ŠREK Delta 5 Metković organizira petu akciju čišćenja korita Neretve – Eko Neretva 2025. kod Metkovića koja će se održati 28. i 29. lipnja 2025.

Više detalja na plakatu…

TIJELOVO Mnoštvo vjernika sudjelovalo je jutros u tijelovskoj procesiji

Danas, na Svetkovinu Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo) održana je u Metkoviću tradicionalna tijelovska procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom u kojoj je sudjelovao velik broj vjernika. Prije toga je u crkvi sv. Ilije bila svečana misa koju je predvodio župnik fra Denis Šimunović.

Kao i prošle godine, procesija je bila tijekom jutra, a ne navečer kako je bilo uobičajeno, i prošla središnjim gradskim ulicama: od crkve sv. Ilije, kroz Ulicu V. Nazora do drugog kružnog toka u Ulici Ante Starčevića i natrag.

U procesiji su sudjelovali ovogodišnji prvopričesnici koji su nosili košare s cvjetnim laticama, a pred njima su barjaktari nosili župne zastave. Blagoslov s Presvetim je udijelio fra Marko Pudar na tri mjesta gdje su župljani.

Tijekom procesije euharistijske pjesme je pjevao Mješoviti župni zbor uz pratnju Gradske glazbe Metković. Prigodne tekstove su čitali Ivica i Irena Granić.

Procesija je završila blagoslovom u crkvi sv. Ilije gdje će do večernje mise biti izložen Presveti Oltarski Sakrament.

Tij

Zadnje objavljeno