Povodom Međunarodnoga dana muzeja, Prirodoslovni muzej Metković pripremio je i ove godine bogat program. Od danas posjetitelji mogu uživati u izložbi Fosilni zapisi iz doba korone Lajle Volarević. Izložba se, uz sve propisane mjere, može besplatno razgledati od 10 do 16 sati.
Fosili su sačuvani ostaci ili tragovi drevnih životinja, biljaka ili drugih organizama. Čitava tijela biljaka, ptica i ostalih životinja fosilizirana su u razdobljima od nekoliko tisuća godina. Povremeno su i otisci stopala, tragovi, staze i čak jazbine pronađeni u obliku fosila. Svi fosili i njihov položaj u fosilnim stijenama naziva se “fosilni zapis”.
Uz izložbu Gea – kad stijene pričaju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja iz Zagreba posjetiteljima predstavljamo radove Lajle Volarević, umirovljene profesorice likovnoga odgoja, koja je u doba socijalne izolacije ostavila svoje tragove u vremenu izrađujući nakit, svojevrsne fosilne zapise.
Za vas, koju ne izložbu ne možete posjetiti u Muzeju, na web-stranicu te ustanove postavljen je katalog izložbe.
Korona-zabrana polako popušta, usluga otvara vrata, ali ugostitelji još uvijek ne ulaze u pripremne predradnje nužne za početak rada svojih objekata. Štoviše u stavu mirno, svi kao jedan čekaju rasplet situacije i precizne mjere Kriznog stožera. I nadalje ne prihvaćaju pleksiglas zaštitne pregrade, muče ih napuci o sigurnosnoj udaljenosti, koja automatski znači i smanjenje posla…
Ponajviše ih brine gubitak gostiju, prvenstveno stranih, što će se odraziti na pad prometa. Promet od ugostiteljskih 15 milijardi kuna na godinu, iznos kojim se potencijalno barata, ove će godine biti drastično smanjen.
Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Hrvatske, veli da će pasti za sigurnih 50, čak i 60 posto. To će ugostitelje baciti na koljena, tvrdi.
– Uđemo li u nove izdatke tipa pleksiglasa, padat ćemo kao što kruške padaju sa stabala. Pad prometa bit će naša realnost jer, većinu toga, oko osam milijardi kuna prometa rade stranci. A njih ove sezone zasigurno neće biti. Prema podacima iz vremena u kojima ih je Državni zavod za statistiku u nekim ranijim godinama objavljivao, ugostiteljstvo je imalo promet od 15 milijardi kuna. S obzirom na to da relevantnih podataka više nemamo, možemo samo baratati i nagađati s tim starim podacima. A onda i tvrditi kako će pad biti bolan i velik. U ovom trenutku samo budala može ići u financiranje i postavljanje skupih pleksiglas pregrada. Što se nas tiče ovo bi mogla biti piši propalo sezona, ako nam država ne napravi određene ustupke u poslovanju. – veli Medak.
A pod tim ustupcima misli na hitno smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto na pivo, vino i kavu, te postizanje dogovora s lokalnim samoupravama što se tiče novih poslovnih odredbi.
Novim dekretom lokalne bi uprave napravile suspenziju na naplatu javnih površina, te omogućile širenje ugostiteljskih terasa bez dodatnih naplata.
“Može nam se pomoći”
U ovom se traženju Medak vodi scenarijima koji su već odrađeni u nekim zemljama. Navodi kako su njihovi državni sustavi promptno reagirali u smanjivanju posljedica korona-krize.
– S postojećih 550 općina mi sada moramo pojedinačno na ovu temu komunicirati s 550 lokalnih šerifa.Tražimo suspenziju minimalnih tehničkih uvjeta tako da nam se dozvoli trgovačka djelatnost. Time bi postigli da proizvod naših dobavljača stavimo direktno u prodaju, bez skupih analiza na svako jelo. Kupac bi tako kod nas mogao kupovati odvojeno temeljac za rižot, kod nas već skuhanu rižu, kao i već pripremljeni umak. Sve bio to donio doma i kod kuće sjedinio i skuhao sam do kraja. Budimo realni, domaći gosti neće puniti restorane, to je ništa, s njima radimo manje od 50 posto prometa, čak oko 40 posto. S ovakvim mjerama koje predlažemo Vladi, imat ćemo mogućnost preživljavanja. – veli Medak.
Prvi čovjek Nacionalne udruge traži i ukidanje članarina u HGK, štoviše toliko nezadovoljan njihovim radom navodi i kako on i kolege mu, postavljaju pitanje svrhe njihova djelovanja. Izričito navodi kako Ministarstvo turizma ne radi dobar posao.
– Cijelo ovo vrijeme djeluje isključivo na hotelskom PR-u. Evo primjera, 2016. godine je izglasano da PDV za hotele bude 13 posto.
Iako EU direktiva 112, članak 107 kaže da se međupreferencijalna stopa PDV-a može isključivo i samo koristiti na način da ne narušava tržišno natjecanje.
Ugostiteljsko vijeće je predalo HGK-u zahtjev za unaprjeđenje rada i olakšanje poslovanja. Iako im godišnje uplatimo devet milijuna kuna, oni nam odgovaraju s odobrenim godišnjim budžetom od 20 tisuća kuna i za sve ugostitelje!
Stvari ne funkcioniraju, komore su postale mjesta za uhljebljivanje političkih i stranačkih kolega. A ovih 11 mjera se odnose samo na dostavu. Za nas još nema ništa relevantnog – veli Medak.ž
Danas (u ponedjeljak) će na širem području Doline Neretve i dalje biti pretežno oblačno i relativno vruće s maksimalnom temperaturom zraka do 27 °C. Puhat će sjeverni vjetar koji će u popodnevnim satima pojačati. Mogućnost za kišu je vrlo mala, a i onih pak kapi kiše koje padnu bit će obogaćene pustinjskim pijeskom.
Slično vrijeme nas očekuje i u prvom dijelu utorka. U popodnevnim satima buru će zamijeniti jugo i postojat će nešto veća mogućnost za kišu. Do večeri će opet zapuhati bura, a tijekom noći će mogućnost za kišu biti izraženija. I dalje će biti relativno toplo.
U srijedu bi uz umjerenu buru napokon mogla pasti obilnija kiša, a dnevna temperatura zraka bi trebala biti niža za nekoliko stupnjeva. U četvrtak će zapuhati jaka bura.
Federalna uprava za inspekcijske poslove smatra da se zdravstveni nadzor putnika na granicama pokazao kao jedna od najsnažnijih protuepidemijskih mjera, koja je u velikoj mjeri doprinijela sprječavanju širenja koronavirusa u BiH/FBiH, prenosi Jabuka.tv.
Zbog toga će, prema najavama nadležnih zdravstvenih organa, mjera samoizolacije za sve koji ulaze u BiH ostati na snazi dok se ne dobije uvjerenje da je njezino ukidanje epidemiološki dozvoljeno.
Zaključno s 15. svibnja, federalni sanitarni inspektori na graničnim prijelazima izdali su ukupno 41.994 rješenja o stavljanju putnika pod zdravstveni nadzor, ograničenom kretanju ili izolaciji na razdoblje od 14 dana.
Federalni sanitarni inspektori su tijekom jučerašnjeg dana na graničnim prijelazima izdali ukupno 1.547 rješenja o stavljanju pod zdravstveni nadzor odnosno ograničenju kretanja van mjesta boravka, i to 1.235 rješenja o izolaciji, te 114 rješenja za vozače, 96 rješenja za pogranični promet i 102 za prekogranične radnike.
Na sjednici Vlade u četvrtak 14. svibnja 2020. godine prihvaćene su Izmjene i dopune Programa energetske obnove obiteljskih kuća. Za energetsku obnovu obiteljskih kuća građani će se moći prijaviti krajem ljeta.
Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća raspisati će i provoditi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Poziv bi trebao biti objavljen u lipnju kako bi građani imali barem dva mjeseca za prikupljanje dokumentacije te kako bi krajem ljeta počeli s prijavama.
U pozivu će detaljno biti navedeni svi uvjeti i dokumentacija za prijavu.
Udio sufinanciranja
Za energetsku obnovu obiteljskih kuća osigurano je 142 milijuna kuna. Od ukupnog iznosa predviđenog za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, 20% ukupnih sredstava, odnosno 28,4 milijuna kuna, namijenjeno je za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. Ovoj kategoriji građana država će financirati predviđene mjere energetske obnove sa 100% potrebnog iznosa za obnovu obiteljskih kuća.
S ostalih 80% od ukupno predviđenih sredstava za sufinanciranje tj. 113,6 milijuna kuna, sufinancirat će se energetska obnova svim ostalim građanima vlasnicima obiteljskih kuća, i to sa stopom od 60% sufinanciranja, dok će ostatak iznosa ti građani osigurati iz vlastitih izvora.
Program se provodi u dva dijela, tj. za dvije ciljne skupine:
svi građani, vlasnici obiteljskih kuća – prvi dio ovog Programa odnosi se na sve vlasnike obiteljskih kuća u RH bez obzira na njihov socijalni status;
ranjive skupine građana – drugi dio ovog Programa odnosi se isključivo na ranjive skupine građana u riziku od energetskog siromaštva.
Energetska obnova obiteljskih kuća odnositi će se na postojeće obiteljske kuće, bez obzira na godinu izgradnje – osnovni uvjet je da budu zakonito izgrađene odnosno legalne. Mogućnost prijave ovisiti će i o energetskom razredu zgrade. Na javni poziv moći će se prijaviti obiteljske kuće iz kontinentalne Hrvatske energetskog razreda D ili niže, odnosno obiteljske kuće iz primorske Hrvatske energetskog razreda C ili niže. Da li obiteljska kuća spada u kontinentalnu ili primorsku Hrvatsku iskazano je na energetskom certifikatu zgrade.
Obiteljska kuća u smislu ovog Programa je zgrada u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta:
ima najviše tri stambene jedinice;
ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2.
HGSS Stanica Makarska javlja o uspješnom završetku potrage na Biokovu, odakle su jučer pomoć zatražile dvije planinarke koje su izgubile markaciju, prenosi MakarskaDanas.
– Odmah nakon dojave u 16.45 sati, petero spašavatelja krenulo je na teren. Operativnim radom uz pomoć mobilnih aplikacija, te operatera centra 112 dolazimo do približne lokacije gdje bi se izgubljene osobe mogle nalaziti.
U stalnom kontaktu s izgubljenim planinarkama oko 19.50 sati prva ekipa spašavatelja pronalazi iste, te ih uz pratnju vode do najbliže prometnice. Na sretnom kraju akcije spašavanja koja je završila u 23:35 sati, možemo samo zahvaliti planinarkama na odgovornom ponašanju, adekvatnom opremljenošću za planinu, te mirnoj i staloženoj reakciji. Nalazimo se u situaciji gdje sve više i više ljudi traži mir i sigurnost u prirodi, stoga još jedan put pozivamo sve građane da budu odgovorni i ne podcjenjuju majku prirodu, a pogotovo ne planinu. – objavio je HGSS Stanica Makarska.
Ove školske godine po prvi put učenici OŠ Stjepana Radića sudjeluju u virtualnoj Talentijadi u kojoj je škola partner uz još 11 drugih škola i koja je objavljena na platformi eTwinning kako bi međusobno mogle surađivati škole iz Hrvatske, ali i iz Europe.
Osnovna škola Stjepana Radića vrvi talentima, te ih ni ova virtualna nastava nije omela da se prijave. Naši učenici se natječu u dvije kategorije: likovni izričaj i video uradak.
U kategoriji likovni izričaj klikom na OVDJE možete pronaći rad:
Tko želi podržati svoje favorite navijanjem (snimi video, izradi poster ili digitalnu animaciju, napravi transparent,…), može se prijaviti kao navijač. Najvatreniji navijači bit će nagrađeni. Na linku ispod, klikom na poveznicu Navijači možete saznati kako sudjelovati.
Kada pregledate sve, kliknite na Daj glas i odaberite svoje favorite. Rok za gasovanje je 30. svibnja 2020. godine.
Gostiju još nema, cijene smještaja su pale. Do kraja svibnja možete uživati u opatijskoj vili s bazenom za 40 eura. Ili odmarati u strogom centru Dubrovnika za 20 eura…
Stan k’o iz časopisa, u strogom centru Dubrovnika, unutar zidina, iznajmljuje se za samo 20 eura po noćenju. U Opatiji se čitave vile s bazenom daju za svega četrdesetak eura. Samo za vas. U gradu Hvaru našli smo apartman za 18 eura i sjetili se da smo prošle godine ondje snimali cjenik restorana na kojem je pisalo da su dva jaja na oko 180 kuna. A to su 24 eura. Dakle omlet je lani bio skuplji nego jedno noćenje sada, piše 24sata.hr.
Već kraćim preglednom popularnog oglasnika “Airbnb”, jasno je da nas čeka specifična turistička sezona. A kako je red pomagati hrvatsko gospodarstvo, provjerili smo što se i po kojim cijenama nudi do kraja svibnja. Počeli smo od najjužnijega “groda” gdje smo našli luksuzne sobe za 18 eura, apartmane za par kovanica više i predivan dvoetažni loft. Ima dva kreveta, stanu četiri gosta. Nalazi se u jednoj od starih dubrovačkih vila, a uređen je u industrijskom stilu.
Košta samo šezdeset eura, a otkažete li dan prije dolaska čeka vas dogovoreni povrat. Još više nam se svidjela kamena vila smještena na hridi, uz samu dubrovačku zidinu. Unutra su tirkizno plavi drveni kuhinjski elementi uz pločice marokanskog stila i sačuvane dijelove originalnog kamena. Pogled je spektakularan.
Cijena je 58 eura. Već za dva eura više pronaći ćete vilu s ogromnim grijanim bazenom i pogledom na more u Mokošici, za četiri osobe. Među jeftinijim smještanjima s bazenom u Dubrovniku i široj okolici nudi se apartman u vili za samo 30 eura, ima i onih po 40, do 50…
Više o cijenama smještaja u našim turističkim centrima možete pročitati na 24sata.hr.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom. Preostali nalazi od petka su negativni, a 34 uzorka uzetih u subotu su u obradi, priopćio je danas Stožer civilne zaštite DNŽ.
Ukupno je 118 zaraženih, 90 izliječenih te 8 umrlih. Od početka pandemije na analizu u Zagreb poslano je 2654 uzorka.
S današnjim danom hospitalizirana su 3 pozitivna pacijenta, 2 na Zaraznom odjelu OB Dubrovnik, 1 pacijent (koji nije intubiran) u Jedinici intenzivnog liječenja.
Ukupno je 17 građana u samoizolaciji, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Kamenice su dobro rodile, dapače bolje nego prošlih godina. Vina ima koliko hoćete. U solani se očekuje bogata berba soli.
Ali kakva korist od svega toga kada kamenice nema tko pojesti, a vino popiti. Solana u Stonu koja je nekada vrvila turistima sada zjapi prazna-piše Slobodna Dalmacija.
Lani baš u ovo doba godine po Pelješcu je odjekivao žamor stranaca, na parkinzima se tražilo mjesto više. Nažalost, danas od toga nema ništa. Korona-kriza učinila je svoje pa pelješki školjkari, vinari i ugostitelji doslovno gledaju kako će preživjeti. Tek rijetki razmišljaju o otvaranju svojih objekata.
Među njima je i Sveto Pejić koji s radom kreće početkom lipnja, a prve goste očekuje u srpnju i kolovozu. Tada će početi i tradicionalna berba soli u stonskoj solani, pa se nada da će i to biti jedan od poticaja za dolazak turista. Ipak, bez otvaranja granica i letova aviona od turizma na jugu nema ništa. Svjestan je toga i Sveto.
Mušulijada
– Svaki gost nama je dobro došao. I onaj koji jede juhu i onaj koji jede jastoga. Po prirodi sam optimist premda ne vjerujem da ćemo ove sezone imati i četvrtinu lanjskog prometa. Situacija je loša i u zemljama iz kojih dolaze naši tradicionalni gosti. Kriza je pogodila sve – govori nam Sveto, nadajući se da će podsezona u rujnu i listopadu koliko-toliko spasiti pelješki turizam.
– Kod nas je glavnina posla bila u predsezoni, od travnja do svibnja i kasnije od rujna do listopada. To je upravo vrijeme kongresnog turizma. Ljetno razdoblje nikada nije bilo značajnije u gastronomskom smislu. Ja ga kolokvijalno zovem mušulijada. Tada se jedu uglavnom mušule koje su jeftinije, dok izostaje potrošnja skupljih delicija. Osim toga, ljeti je potrošnja manja jer čovjek zbog vrućine ne može puno pojesti – pojašnjava nam Sveto Pejić.
Ipak, očekuje da će njegov glavi adut – stonska kamenica ipak privući ako ne strane onda barem domaće turiste.
Stonska kamenica kraljica među delicijama tražena je roba, čak pet puta traženija od kamenica proizvedenih u drugim europskim zemljama. Ali korona-kriza je učinila svoje.
– Kamenica ima, samo ih nema tko pojesti – zaključak je peljeških školjkara i ugostitelja s kojima smo razgovarali.
Tako je pandemija koronavirusa pogodila najviše pelješke školjkare koji su glavninu svoje proizvodnje plasirali ugostiteljima. Nažalost, turizam je bačen na koljena, a s njime i školjkari kojima prijeti kolaps proizvodnje. U Stonu i okolici registrirano je sedamdesetak obrta za proizvodnju kamenica i mušula, koje su glavni izvor prihoda mnogim obiteljima.
– Ako krene turizam u srpnju i kolovozu, nešto bi se dalo i spasiti. Ali kamenica je delicija, nije to osnovna životna namirnica kao kruh i mlijeko, koje moramo svakodnevno kupovati. Onaj tko nema novca neće kupovati kamenice – kaže nam predsjednica udruge stonskih školjkara Marija Radić.
– Prodaja je svedena na minimum i školjkari nemaju kome prodati kamenice i mušule. Oni koji su se uglavnom bazirali na prodaju ugostiteljima, a takvih je većina, u velikim su problemima. Ja osobno prodajem na uzgajalištu, imam štand i otkako su ukinute propusnice nešto je i krenulo. Ljudi putuju prema Dubrovniku, stanu i kupe kamenice i mušule. Ali to je daleko lošije od vremena prije korona-krize – govori nam Radić.
Kamenice će ipak preživjeti do iduće godine, nadaju se školjkari s kojima smo razgovarali. Naime, prije je vijek uzgoja kamenice od nasađivanja pa do konzumne veličine bio oko dvije godine, sada je produžen na dvije i pol do tri godine, pa bi kamenice mogle biti veće i još bolje. Ali ima tu mnogo problema.
Navalila orada – ovrata
Kamenice će napasti mušule i trava će ih “okovati”, pa će školjkari morati raditi veliki posao dok ih očiste.
A kako svako zlo ne dolazi samo, na uzgajališta u Malostonskom zaljevu navalila je i orada – ovrata kako je zovu na Pelješcu – i tamani sve pred sobom. Do sada je ovrata tamanila manje kamenice, ali sada je počela i veće primjerke, pa bi šteta u uzgojnim poljima kamenica mogla biti još i veća.
– Ova je godina svakako izgubljena, ali sada nam je cilj spasiti kamenice za dogodine – kaže nam Marija. Dodaje da je krenulo nasađivanje mlađi, a stare kamenice još stoje, pa fali mjesta za nove nasade.
S njom se slažu i ostali proizvođači s kojima smo razgovarali. Svi od reda se boje za egzistenciju, neki najavljuju i zatvaranje obrta, ako se kriza nastavi…
