Iz Županijskog stožera civilne zaštite HNŽ javili su kako su tijekom dana u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar na COVID-19 testirana su 94 uzorka.
Njih četiri su bila pozitivna iz Hercegovačko-neretvanske županije, a svi su iz Grada Čapljina.
U Čapljini je do sada zabilježeno 14 slučajeva koronavirusa i 1 smrtni slučaj.
Kako je priopćio Krizni stožer HNŽ-a, sa sjedištem u Mostaru, na izvanrednoj sjednici je donesena odluka da se uvede svojevrsna karantena koja će od petka u 5 sati ujutro stupiti na snagu između osam gradova i općina, od Konjica, na sjeveru do Ravnog i Neuma, na krajnjem jugu. Ovakav potez, kako se navodi, donesen je kako bi se ograničilo kretanje ljudi i spriječilo širenje koronavirusa.
Na ulazima u gradove i općine bit će postavljeni policijski punktovi koji će kontrolirati građane. Pri tome će se iznimno samo za posebne službe i djelatnosti izdavati propusnice o kretanju. Bit će dopušten slobodan protok roba te prolaz osobama kojima je potrebno pružiti neophodnu medicinsku pomoć.
U Neum možete doći jedino ako ste testirani na koronavirus, angažiraju se i redari
Neumska civilna zaštita donijela je odluku i o dezinfekciji svih dostavnih vozila koja dolaze na područje te općine koja će se vršiti na ulazu u Općinu Neum, u selu Cerovica.
Odlukom se određuje obveza svih osoba koje nemaju prebivalište na području općine Neum, a borave na području ove općine, da se žurno jave u općinski ured Civilne zaštite, telefonski na broj 121, po potrebi i osobnim dolaskom, sa ciljem evidentiranja i zaprimanja potrebnih uputa vezanih za stanje nepogode na području općine Neum.
Da bi se osobama ove Odluke odobrio boravak na području općine Neum, navode, potrebno je da posjeduju i predoče rezultat osobnog testiranja na bolest koronavirusa (COVID 19), ne stariji od 48 sati u odnosu na sat prijave u ured Civilne zaštite Neum.
Osobama kojima je u drugim općinama i gradovima određena zaštitna mjera samoizolacije, kao i osobama bez odgovarajućeg testa na koronavirus bit će zabranjen boravak na području općine Neum.
Područje Hercegovine, koje je administrativno podijeljeno na tri županije Hercegovačko-neretvansku, Zapadno-hercegačku i Herceg-bosansku. Ukupno je zaraženo više od 200 ljudi, a preminulo je devet osoba.
Kako bi se unatoč uvedenim promjenama uvjeta života i režima poslovanja funkcioniranje nužnih i potrebnih rutina održalo na optimalnoj razini, Ministarstvo unutarnjih poslova obavještava sve građane kojima izrađene osobne isprave nisu uručene, a koji su pri predaji zahtjeva ostavili kontakt brojeve svojih telefona, da će u narednim danima zaprimiti obavijest našeg Ministarstva radi dogovora oko termina uručenja isprave.
Obavijest će sadržavati podatak o broju telefona i e-adresi policijske uprave ili postaje, na koju se trebaju javiti zbog dogovora o terminu preuzimanja izrađene isprave.
Kako se zbog epidemije COVID-19 te zaštite zdravlja građana i zaposlenika MUP-a, ne bi stvarale gužve, termini će biti individualizirani, pa će se uručenja isprava obavljati postupno, kroz određeno razdoblje.
Riječ je o slijedećim osobnim ispravama:
Građanima zahvaljujemo na razumijevanju i strpljenju, te i ovim putem apeliramo da se pridržavaju danih uputa prilikom preuzimanja osobnih isprava, zbog zaštite njih samih i svih nas.
– HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) i SDP Hrvatske su zajedno protiv zaključka Mosta da Sabor obveže Vladu da pripremi zakonske prijedloge koji bi omogućili dopisno i e-glasovanje, priopćili su iz Mosta, piše Narod.hr.
Plenković tvrdio da Hrvatska ‘nema uvjeta’ za elektroničko glasovanje – koronakriza dokazala suprotno
Hrvatski sabor uveo je stroge mjere zaštite od zaraze koronavirusom, na plenarnoj sjednici mogu sudjelovati najviše po dva predstavnika svakog kluba, zastupnici sjede daleko jedan od drugoga, nemaju stolove, saborska govornica dezinficira se poslije svakog govornika.
Svakog radnog dana raspravljaju se najviše dvije točke, a odbori održavaju elektroničke sjednice.
Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje, primjetio je važnost uvođenja elektroničkog glasovanja te istaknuo opstrukcije vladajućih pri njegovoj primjeni:
– Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.
Danas dok Hrvatska i svijet žive ONLINE, jasno je da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je Krpina.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Mato Lakić kazao je kako su tri nove zaražene osobe iz Ploča iz jedne obitelji, a od 31. ožujka su u izolaciji. Jedna je osoba njegovateljica u domu za starije u Pločama.
– Stalno smo u kontaktu s domovima za starije i jako brinemo za to. Osoba iz doma u Pločama je bila u samoizolaciji. Neki u domu imaju blaže simptome, danas su napravljena testiranja, a simptomi su se pojavili jučer – kazao je ravnatelj Lakić dodavši kako se njegovateljica zarazila vjerojatno preko kontakata, a moguća je veza Konavle-Trpanj.
– Relativno smo zadovoljni sa situacijom. Ljudi se pridržavaju uputa, ali nikad se ne može znati, situacija može eskalirati tako da je najvažnija socijalna distanca kao i pranje ruku – naznačio je Lakić.
Stožer civilne zaštite DNŽ održao je u 12:30 ispred OB Dubrovnik redovitu konferenciju za medije na kojoj su izneseni novi podaci o epidemiji koronavirusa u Županiji.
– Imamo 3 nova slučaja koronavirusa, ukupno ih je 67 u našoj županiji. To je još uvijek zadovoljavajuće stanje. – rekao je župan Dobroslavić.
– Čekaju se rezultati još za 35 uzoraka. Započelo je uzimanje briseva u Metkoviću za područje Doline Neretve, a danas u Korčuli te u Domu zdravlja Dubrovnik za ostatak županije – Joško Cebalo.
– U bolnici imamo 14 pacijenata pozitivnih na koronavirus, svi pacijenti su stabilno i više nemamo pacijenata na respiratoru. Od 4 pacijenta u Splitu tri više nisu intubirana, a dva se vraćaju na liječenje u Dubrovnik. Imao 5 liječnika i 10 medicinskih sestara i jednog nemedicinskog djelatnika. Od sutra će biti omogućen helikopterski prijevoz COVID-pozitivnih pacijenata iz Dubrovnika- ravnatelj bolnice Marijo Bekić
– Tri novo zaražene osobe su iz Ploča, iz jedne obitelji. Nalaze se u samoizolaciji i dobrog su općeg stanja. S tim da je jedna osoba radi kao njegovateljica doma za starije osobe pa su poduzete mjere u tom smjeru. Ona je u samoizolaciji od 31. ožujka. U staračkom domu imaju neke osobe s blažim simptomima. Izvor zaraze je najvjerojatnije u kontaktnima Konavle-Trpanj. – ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mato Lakić.
Na pitanje o okrupnjavanju područja, širem dubrovačkom prostoru i u Dolini Neretve, za koja bi vrijedila e-propusnica župan Dobroslavić je odgovorio:
– Prava uputa Nacionalnog stožera je bila da to bude prema jedinicama lokalne samouprave i to je dalo učinke… Postoje inicijative da se to okrupni. Ako Nacionalni stožer to dopusti, razmatrat ćemo prijedloge naših lokalnih samouprava, rekao je župan Dobroslavić.
– Do 31. ožujka 2020. na Zavodu za zapošljavanje je evidentirano 6276 nezaposlenih, 5,4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Do 6. travnja smo dobili 1400 zahtjeva za potporu za očuvanje 5409 radnih mjesta. – rekao je načelnik Stožera Joško Cebalo.
Načelnik policije Ivan Pavličević istaknu je kako se mogu elektroničkim putem podnositi zahtjevi za dokumente, a građani će dobivati poruke da mogu preuzimati dokumente kako se ne bi stvorila gužva.
Klijenti koji su se ovih dana obratili svojim bankama kako bi pokrenuli proceduru moratorija na otplatu kredita našli su se zatečeni činjenicom da to podrazumijeva i dodatne troškove. Među ostalim, ispostavilo se da će morati platiti solemnizaciju aneksa ugovora o kreditu, donosi Novac.hr.
Kako navodi jedan klijent, u banci su mu pojasnili da iznos “ovisi o preostalom kreditnom dugu”. Inače, iznos solemnizacije ovisi o vrijednosti ugovora, a ako se on naknadno mijenja, naplaćuje se maksimalno četvrtina prve obračunate cijene.
Na pitanje kakve troškove za klijente doista predviđa ugovoranje moratorija, u bankama još nerado iznose detalje. U Erste banci tek ističu kako se na konkretnim modelima odgode otplate kredita “intenzivno radi, oni su trenutačno u fazi finalne razrade te će detalji dostupnih opcija biti poznati kroz koji dan”.
Inače, u toj banci su dosad online putem zaprimili nešto više od 3000 zahtjeva građana za odgodu otplate. OTP banka je počela s prikupljanjem prijava 1. travnja i još je u tijeku izrada konačnih modela pomoći. Kada je riječ o plaćanju solemnizacije aneksa, ističu kako su “u tijeku konzultacije vezane za pravne mogućnosti provedbe”.
Neslužbeno se može saznati kako se, s pravnog aspekta, solemnizacija aneksa podrazumijeva, pa i u slučaju moratorija od svega tri mjeseca. Kako se očekuje da će on potrajati dulje, možda i godinu dana, banke se žele osigurati da će taj novac i naplatiti.
Vezano uz način sklapanja samih aneksa ugovora o kreditu HNB, među ostalim, navodi kako bi za vrijeme trajanja mjera banke mogle privremeno modificirati postupanje radi reguliranja odgode plaćanja kreditnih obveza “na način da se o tome sporazumiju, bez obveznog kontakta i potpisivanja te ovjere aneksa ugovora”.
Vjerojatno i veći problem od troška solemnizacije za dužnike predstavlja plaćanje kamata za vrijeme moratorija. Jedan klijent navodi da mu je mjesečni anuitet sada 3271 kunu (stambeni kredit 670.000 kuna, rok 25 godina i kamatna stopa 3,2 posto), pri čemu kamata iznosi 1752 kune. Nakon tromjesečnog moratorija ona će biti 5256 kuna i s bankom može dogovarati opcije kako dalje. U svakom slučaju, tvrdi, to banci donosi “ekstra zaradu” i to smatra neprimjerenim sadašnjoj situaciji. Ako se, primjerice, odluči ostatak glavnice uvećati za iznos kamate, izračunao je da će mu novi anuitet u idućih 288 mjeseci iznositi 3297 kuna, a banka će zaradit 7539 kuna.
“Neselektivni i dugotrajni moratorij povećao bi financijsku nedisciplinu do takvih razmjera koji bi onemogućili oporavak i usporili kreditni tempo na izlazu iz recesije, kada su krediti najpotrebniji”, navodi jedan bankar. Iz svega proizlazi, ako to doista nije nužno: moratorij na otplatu kredita najbolje je i ne tražiti.
Više pročitajte ovdje.
Danas je Veliki četvrtak, dan kada se spominjemo Kristove posljednje večere s apostolima tijekom koje su ustanovljeni sakramenti euharistije i svećeničkog reda. Ostat će zapisano da je 2020. godine slavlje Velikoga četvrtka prošlo bez naroda u crkvama zbog epidemije koronavirusa.
Župnici će slaviti misna slavlja u našim crkvama, ali ovoga puta bez obreda pranja nogu i svečanog ophoda s Presvetim u pratnji žudija. Nakon misa neće se čuti pjevanje Gospina plača, a od 23 sata neće biti Getsemanska ura. Ni čuvari Kristova grob neće biti pristni u našim crkvama. Sve zbog odredbi
Prisjetimo se kako je to bilo prošle godine u metkovskim župnim crkvama.
Prije nekoliko dana Vidonjac.com je razgovarao o (ne)prilikama uzrokovanim koronavirusom s Pruđaninom Srećkom Marušićem koji živi u njemačkom gradu Ludwigshafen (165.560 stanovnika). Srećko se bavi ugostiteljstvom, dakle, djeluje u sektoru koji je izravno pogođen.
U Njemačkoj su mjere za suzbijanje koronavirusa slične kao i u Hrvatskoj.
Otvorene su trgovine, pekare, trgovine građevinskim materijalom i sl. dok su zatvorena frekventa mjesta gdje se okuplja velik broj ljudi: barovi, izletišta, restorani koji nemaju dostavu hrane.
Sigurnosni razmak između ljudi je 2 m čega se pridržava 95% građana Njemačke, dozvoljeno je da najviše dvoje ljudi iz iste obitelji izlazi iz svojih domova, okupljanja više od dvije osobe su strogo zabranjena… Kazne za prekršitelje su 250 eura za fizičke osobe dok je za restorane kazna vrtoglavih 5000 eura.
Srećko je vlasnik Beach bara u kojem u sezoni organizira preko 30 koncerata te će biti sretan ako ove godine bude mogao otvoriti svoj bar, a sve koncerte koje je planirao morat će otkazati.
Radnicima koji ne rade zbog koronavirusa država plaća svaki mjesec 60% njihove plaće dok su vlasnici mnogih stanova i zemljišta svoje cijene najma smanjili. Svi krediti i dugovi stavljeni su na čekanje. Njemačka je u posljednjih 5 godina imala suficit u svom buđžetu tako da od toga sada svi imaju koristi.
Tijekom sinoćnjih sati u SKB Mostar na COVID-19 testirano je 40 uzoraka, informaciju je potvrdio Stožer civilne zaštite HNŽ-a. prenosi Jabuka.tv. Od testiranih uzoraka, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pozitivnih je 16: iz Čitluka 15 (jučer ih je bilo 7) i Jablanice jedan.
Ovo je 68. slučaj u Čitluku, a 10. u Jablanici. U Čapljini nije zabilježen nijedan novi slučaj u posljednja 24 sata.
Iz Doma zdravlja Mostar uputili su ponovni apel svim sugrađanima na ostanak kod kuće. Kako su naglasili nalazimo se u četvrtom tjednu epidemije u HNŽ-u, kada dolazi do lokalnih transmisija bolesti i najveće mogućnosti infekcije.
Kako je naveo ravnatelj, dr. Mario Kordić, smatra se da je broj zaraženih čak do deset puta veća od onog statističkog broja testiranih, pozitivnih osoba. Ukoliko uzmemo taj podatak u obzir i dodamo na to lokalnu transmisiju bolesti, uskoro bismo mogli imati puno veći broj oboljelih što predstavlja veliki problem i opasnost kako za za naš zdravstveni sustav, tako i za sve nas ponaosob.
