Svim gospodarskim subjektima na području grada Trebinja zabranjeno je snabdijevanje trgovina robom iz grada Čapljina, gdje je potvrđen prvi slučaj kooronavirusa, naredba je gradskog Štaba za vanredne situacije grada Trebinja.
Naredbu je donio komandant Štaba Mirko Ćurić, a ostaje na snazi do srijede, 8. travnja do 20 sati, s mogućnošću produženja dok se ne utvrdi epidemiološka situacija u gradu Čapljina.
Svim osobama koje imaju prebivalište/boravište na području Trebinja zabranjeno je kretanje izvan područja grada do srijede, 8. travnja, do 20 sati, osim ako imaju dozvolu za kretanje izdatu od MUP-a ili poslodavca.
Nismo primijetili da iste mjere vrijede, primjerice, za Banja Luku u kojoj je trenutno 189 zaraženih osoba, po čemu je ovaj grad neslavni bh. rekorder.
Velika priča o derbiju i lokalnom sportskom antagonizmu, koji je nerijetko znao prijeći granice sporta, što mu je sveukupno dalo dodatnu auru istinskog sportskog spektakla.
Nogomet i sport nije rezerviran smo za bogate i velike. On se igra i igrat će se svugdje i uvijek. U današnje vrijeme kad je novac preuzeo primat, tračak nade da još postoji istinski rivalitet daju nam lokalni niželigaški derbiji. Ovo je priča o jednom takvom dvoboju koji je u tom kraju oduvijek bio početak i kraj svih sportskih događaja.
Nogomet je sport koji od davnina pokreće narod, veže ga, ali i razdvaja. Prijateljstva i rivalstva vrlo lako prelaze u mržnju i netrpeljivost, barem dok se lopta udara devedeset minuta. Gotovo svaka regija ili grad imaju svoje derbije, negdje su te utakmice prijateljskog karaktera, a drugdje ipak mržnja vlada i stvara antagonizam, no većinom to ostaje u okviru sportskog natjecanja.
Ovo je priča o neretvanskom derbiju ili kako ga stanovnici te prekrasne doline zovu El Clasico, derbi metkovske Neretve i opuzenskog Neretvanca, rivalstvo grada i mista, kako Opuzenci nazivaju svoje mjesto.
Oba grada smještena su u dolini Neretve, udaljeni jedan od drugog tek osam kilometara. Kroz povijest, a i sadašnjost povezani su neraskidivim vezama i jedan bez drugog praktički ne mogu funkcionirati. No, sve to pada u vodu kad se igra derbi, par dana prije, ali i poslije utakmice to je glavna, ali i jedina tema.
„Kakvi su to derbiji bili. Bile su baš kvalitetne ekipe, to vam je kao da igraju Inter i Milan. Osobno nisam imao problema što sam igrao za jedne i druge. Opuzenci su me zvali Jure, kad su bili penali pjevali su mi ‘Sveti Jure spasi nas…’, što se kaže – za dobrim konjem prašina se diže“, kroz smijeh se prisjetio derbija Enver Jakirović, otac bivšeg trenera Gorice Sergeja i legendarni vratar doline Neretve i malonogometne momčadi Mostarskih kiša.
Metković je oduvijek slovio kao gospodarsko i političko središte doline, posebno od 60-ih godina prošlog stoljeća kad je cijeli kraj doživio ekonomski procvat. U gradu su nastala mnoga poduzeća, poput Razvitka i sličnih, koja su taj kraj podigla na višu razinu, a samim tim i sport. Opuzen je u to vrijeme bio marginalziran, iako je i u tom gradu nastalo moćno poduzeće PIK Neretva te su s njim postali poljoprivredno središte ne samo tog kraja već i šire.
Sportska javnost je Metković najviše upoznala preko RK Metkovića te je nastalo uvriježeno mišljenje kako je to rukometni grad. Međutim, iako su tom sportu dali nebrojeno puno reprezentativaca, olimpijskih i svjetskih prvaka, iako je klub uzeo trofej EHF-a te se borio za naslov prvaka države, NK Neretva je za stanovnike tog grada oduvijek bila prva i jedina.
NK Neretva je osnovana 1919. godine pod imenom Narona, no nakon Drugog svjetskog rata prema odredbi tadašnje države da klubovi ne smiju nositi strana imena, 9. studenog 1946. godine klub mijenja ime u NK Neretva. Godinu nakon, dobivaju stalni dom na igralištu današnjeg imena „Iza vage“. U klubu su stasala brojna velika imena, poput Andrije Ankovića, Miše Krstičevića, Igora Štimca, Darija Srne, Nikice Jelavića, Brune Petkovića, Boška Šutala, Sergeja Jakirovića, a u nekim trenutcima svoje karijere igrali su i Vaha Halihodžić, Vatroslav Mihačić i mnogi drugi. Najblistavije trenutke svoje povijesti Neretva je doživjela u sezoni 1993./1994. kad su osvojili 2.HNL jug i izborili plasman u najelitnije hrvatsko natjecanje.
NK Neretvanac je mlađi brat, osnovan 1932. godine, a najveće uspjehe doživljavaju od 80-ih godina prošlog stoljeća kad su se počeli natjecati u Međurepubličkoj ligi te su malo po malo postajali ozbiljan konkurent starijoj sestri. „Plava makinja“, kako mu tepaju njihovi navijači, od osnutka Hrvatske se pet sezona natjecao u 2.HNL, no 1999. godine doživljavaju veliki rezultatski pad te ispadaju u 1. dalmatinsku ligu. Nakon sedam godina se vraćaju u 3. HNL gdje igraju i danas na svom igralištu zvanom “Podvornica”.
Povijest ovog derbija počinje od osnutka opuzenskog kluba, odigrano je nebrojeno prijateljskih dvoboja, međutim prvu službenu utakmicu igraju 1946. godine u Opuzenu. Neretva je u vrijeme bivše države bila daleko uspješnija pa su Opuzenci na prvi službeni trijumf svoje „Makinje“ čekali preko četrdeset godina, prvu pobjedu ostvarili su 1990. godine.
Iako je netrpeljivost oduvijek bila prisutna, izjednačavanjem kvalitete u 80-im godinama prošlog stoljeća bratstvo prelazi stepenicu više i postaje rivalstvo, koje je stvorilo antagonizam između susjednih mjesta. Jednostavno, mlađi brat je postao konkurentan i ne samo to nego čak od tog trenutka i statistički bolji u međusobnim susretima.
Iz tog vremena datira i osnivanje navijačkih skupina, u Metkoviću nastaju Blue White Killersi, dok se u Opuzenu navijači formiraju pod nazivom Torcida, jer u tom „mistu“ Hajduk je oduvijek uz Neretvanac bio svetinja. Započinje folklor tribina, tenzije se podižu, nastaju problemi oko stadiona, drugim riječima nastaje pravi derbi, neretvanski El Clasico.
Zanimljivo je da su do sredine 80-ih godina, a i nakon, mnogi igrači igrali za jedne, ali i za druge. Apsolutno je bila normalna suradnja dva kluba, no tih godina su „preletači“ dočekivani „na nož“. Primjer je i Joško Popović, jedan od najboljih strijelaca HNL u povijesti, koji je dijete Neretvanca, a tih je godina nosio dres Neretve.
„U sjećanju mi je najviše ostalo kad sam u Opuzenu igrao za Neretvu, to se ne može zaboraviti. Teško je kad dođete igrati s nekih 20-ak godina protiv kluba u kojem ste poniknuli. Imao sam i tu nesreću što je moj gol odlučio taj derbi. Moji Opuzenci mi to nikad neće oprostiti“, izjavio je treći najbolji strijelac HNL-a za HNTV.
Tenzije su rasle iz godine u godinu, Opuzenci su se željeli odvojiti od Metkovića, a njihovi susjedi ih nisu trpjeli zbog opće poznatog susjedskog odnosa, ali i zbog toga što su drznuli i postali konkurentni. Normalne čarke i provokacije su tih godina prešle na veći pomalo ružniji nivo pa su Opuzenci prije jedne domaće utakmice napravili mrtvački lijes s natpisom Neretva te ga odnijeli u Metković i ostavili na centru igrališta. U dolini se priča da to nije bio jedini put te da su još bar jednom napravili istu stvar i time iskazali netrpeljivost prema Metkoviću. Svjedok tog vremena i akter te utakmice prisjetio se za Germanijak tog događaja.
„Za mene je to bilo klasično sportsko rivalstvo, no neki su tih godina prelazili ukus normalnog ponašanja. Zbog toga je bilo puno slučajeva da određeni ljudi nisu smjeli ići u Opuzen, ali i obratno, međutim ja nikad nisam imao te probleme. Utakmice s mrtvačkim sandukom se dobro sjećam, bilo je to 28.10. 1984. godine, zabio sam gol u prvom poluvremenu za vodstvo, a u drugom je mislim, Popović izjednačio. Sjećam se da je stadion bio krcat, suci su navijali za neriješeno, nisu sudili penal na meni, jer se moralo intervenirati da ostane tako da ne dođe do nereda“, izjavio je za Germanijak Daro Bušić bivši igrač Neretve.
„Svugdje u svijetu postoje takva lokalna rivalstva, pogotovo gdje je temperamentnija sredina, nekad to ide preko sporta, ali mislim da je to normalno. Meni je na primjer bilo van pameti da se Neretva tada bratimi s nekom Bilećom, a da se potencira sukob s našim susjedima Neretvancem“, dodao je.
Nevjerojatan je i podatak da je možda najveći navijač „Plave makinje“ zapravo metkovac Borko Ilić, koji kaže kako njegovim sugrađanima nije čudno što se u grad doselilo puno ljudi iz susjedne države koji navijaju za Dinamo, a on im je čudan.
Anegdota s ovih derbija je milijun i teško da sva mogu stati u jedan kratki članak, spomenuti se može događaj iz sezone 1993./1994. kad su Opuzenci dva kola prije kraja, valjda prvi i jedini put navijali protiv svog kluba za Orijent samo da Neretva ne uđe u prvu ligu. Zadnjih godina smo svjedočili raznim provokacijama, gdje Opuzenci prozivaju Metkovce da su stanovnici susjedne države, zbog velikog broja Hercegovaca u tom gradu, a oni im odgovaraju s petokrakama i natpisima na ćirilici, kako sami kažu bez ikakvog razloga – ali eto moraju uzvratiti.
„Mi smo samo nastavili rivalstvo iz prošlosti, moraju postojati neke tenzije dok se igra derbi. Meni su oni prva liga, da ih nema trebalo bi ih izmisliti. Praktički postojimo jedni zbog drugih. U moje vrijeme su se tenzije primirile, znali smo dolaziti kod njih, prvo se pozdraviti i izgrliti, dok su nas specijalci razdvajali pa deset minuta kasnije prozivati majku jedni drugima. Nakon toga ‘normala’ sve do sljedećeg derbija“, izjavio je jedan od istaknutijih Killersa svog vremena Pezo.
Zanimljiva su priča i sami navijači Neretve koji su se u potonuću kvalitete nogometa okrenuli zezanciji te u ovom stoljeću smislili sve pjesme, ali i transparente kontra svog kluba. Tako svojoj voljenoj Killersi pjevaju „Moja jadna Neretva“, „Da mi ona sedma bude…“, „Primi gol“, „Nitko kao Neretva ne zna…“, dok transparenti na ogradi strše „Ni sam ne znam zašto je volim“ ili „Zajedno do dna“.
Nogomet je po mnogima najvažnija sporedna stvar na svijetu i nije rezervirana samo za bogate klubove i lige. Lokalni derbiji su kroz prošlost bili početak i kraj svoje regije, nešto bez čega se sport nikad nije mogao, a niti će se moći zamisliti. Tema je to koja će preokupirati svaki kraj, bar taj jedan jedini dan te uveseljavati lokalno stanovništvo. Povremeno će tu biti tenzija i ružnih događaja, ali jednostavno to je čar sporta.
Foto: arhiva Nenad Zonjić, Radenko Kosić/Youtube screenshot
Piše: Mario Nikolić
– Zbog požara isključen je DV 10 kV GLUŠCI te će potrošači naselja Glušci privremeno biti
bez električne energije, obavijestili su i HEP-a.
Oko 12 sati je izbio požar na predjelu Pologoša-Glušci. Požar je nakon brze intervencije pod kontrolom vatrogasaca JVP Metković. Izgorio je jedan električni stup i ovom trenutku djelatnici HEP-a saniraju štetu. Dok se to ne završi, Glušci će biti bez električne struje.
Na današnjoj konferenciji za novinare Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije u dubrovačkoj bolnici izviješteno je da je u posljednjih 48 sati potvrđeno 12 novooboljelih od koronavirusa na području Županije, ukupno 62. Preminula je jedna osoba.
– Imam ukupno 62 zaražene osobe i prvu preminuli osobu od koronavirusa, izražavam susćut obitelji. To pokazuje da smo još u vremenu ugroze, nema opuštanja, rekao je župan Nikola Dobroslavić.
– Izražavam sućut obitelji preminule osobe. Do sada su upućena 502 uzorka na testiranje od kojih su 62 pozitivna, očekuje se rezultat još jednog uzorka. Hospitalizirano je ukupno 14 osoba od kojih je 8 u OB Dubrovnik, 6 u Studentskom domu u Dubrovniku, 4 ih je prebačeno u KBC Split i jedna u Zagreb. Dvije osobe su izliječene, rekao je Joško Cebalo.
– Izgubili smo borbu za život 85-godišnjeg pacijenta. Išao je u jedinicu intenzivnog liječenja, intubiran je, ali nije uspio izdržati zbog svog prijašnjeg stanja, izjavio je ravnatelj OB Dubrovnik dr. Marijo Bekić.
– Imamo 12 zaraženih, dvije obitelji s po dva novozaražena koji su se zarazili u tim obiteljima, jednu osobu čija je djevojka pozitivna, jedan bračni par iz Dubrovnika kojemu istražujemo kontakte, ali nisu imali daljnje kontakte, dok su bili zarazni, jednu osobu iz Ploča, nažalost, preminulu osobu te jednu osobu iz Konavala koja je mogući kontakt sa ZL Dubrovnik. Prosječna dob je 52 godine, 25 ih je iz Dubrovnika, 24 iz Konavala, 5 iz Trpnja, 3 iz Kule Norinske, po 2 iz Ploča i Župe dubrovačke i 1 iz Vela Luke, kazao je dr. Mato Lakić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ.
– U tjednu smo kad kršćani slave Uskrs i imali smo već dojava kako pojedini svećenici puštaju na razglas mise te se osobe skupljaju. Ne dopuštamo okupljanja, molili bismo da se takva okupljanja ne nastavljaju, izjavio je načelnik PU DN Ivan Pavličević.
Kako doznaje Dubrovački vjesnik od načelnika Kuzme Tomašića, požar u Smokvici je sve veći i sve opasniji. Prvu dojavu o dimu u smokviškom dijelu Smolinje gdje se nalaze maslinici uputili su policijski službenici jutros u 4,30 sati.
– Budući da je zapuhala jaka bura, odmah smo dignuli cijeli otok, požar trenutno gasi 40 vatrogasaca, 12 vozila, a čekamo i kanadere koji ne mogu uzletjeti iz Zadra zbog jake bure. Vatra nije ni blizu pod kontrolom, opožareno je oko 4 kvadratna kilometra, kreće se prema Smokvici, ali kuće za sad nisu ugrožene, javlja nam Tomašić.
Ono što je posebno zabrinjavajuće u priči je činjenica da je do požara došlo zbog neopreznog i nedopuštenog paljenja korova na otvorenom. Unatoč izričitoj zabrani paljenja vatre na otvorenom, neki su otočani odlučili subotnje popodne iskoristiti upravo za paljenje vatre nakon čega je izbio požar. Taj je požar izgašen u roku od pola sata, no ponovo se aktivirao tijekom noći otprilike 150 metara dalje.
Požar je buknuo i u Orebiću, točnije na odlagalištu smeća Kavi u Podvlaštici, jučer u 20 sati. Kako doznajemo od zapovjednika DVD-a Orebić Nikše Nogala, s gašenjem su započeli već u 20,13 sati, a intervencija je jako zahtjevna zbog otrovnih plinova.
– Sanirali smo otvoreni plamen, ali ne pomažu nam jaki udari bure. Na terenu je 20 vatrogasaca i sva dostupna vozila te desetak vatrogasaca iz Vignja. Koristimo svu tešku mehanizaciju, trenutno natapamo rubne dijelove požara te prevrćemo smeće kako bi ga rashladili. Dobra je vijest što vjetar nosi požar i plinove dalje od naseljenog područja, mjesto nije ugroženo. Neugodna je okolnost što gori plastika pa zbog plinova moramo gasiti u dišnim maskama. Radi se o jako zahtjevnoj intervenciji, ističe zapovjednik Nogalo kojeg smo uhvatili u trenutku organiziranja nove, jutarnje smjene.
Kako neslužbeno doznaje Dubrovački vjesnik od stanovnika Orebića, i ovaj bi se požar mogao prepisati ljudskom faktoru i grešci. Smeće se navodno ne skuplja tijekom vikenda te se neadekvatno zbrinjava, a uzrok požara je još uvijek nepoznat.
Danas je šesta korizmena nedjelja, Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica s kojom završava korizmeno vrijeme i nakon koje ulazimo u Veliki tjedan.
Za kršćane je to najvažnije liturgijsko razdoblje u godini u kojem se obilježava otajstvo Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Uobičajeno je da se danas u crkve nose grančice masline, palme ili lovora koje nas podsjećaju na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem u povodu židovskog blagdana Pashe.
Cvjetnicu obilježava niz pučkih običaja poput jutarnjega umivanja u vodi s cvjetnim laticama, a blagoslovljene grančice masline, lovora ili palme odlažu se na posebna mjesta u kućama i njivama.
Tradicionalni blagoslov maslinovih, lovorovih i palminih grančica održava se prije svečanih misa tijekom kojih se pjeva evanđeoski izvještaj Muke Gospodinove.
Ove godine zbog epidemije koronavirusa blagoslovi maslinovih grančica i mise se održavaju bez prisutnosti naroda. Stoga podsjetimo se kako je to bilo prošle godine u metkovskim župama.
Prvi slučaj zaraze korona virusom zabilježen je na području Čapljine. Virus je tako nakon Mostara, Konjica, Jablanice i Čitluka zabilježen i kod osobe iz Čapljine.
U poslijepodnevnim i večernjim satima, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar na COVID-19 testiran je 51 uzorak, od kojih je jedan pozitivan u Čapljini.
Ova informacija potvrđena je Čapljinskom portalu iz Stožera civilne zaštite HNŽ.
Prema posljednjim informacijama u Hercegovini 139 zaraženih korona virusom. Najviše zaraženih u HNŽ je u Čitluku (34). Slijedi Mostar s 22 zaraženih, potom Konjic (28), Široki Brijeg sa 25, Grude i Jablanica sa po 7 zaraženih, Posušje s 4 te Čapljina s jednim zaraženim.
Obavještavamo građane grada Ploča da su epidemiološke službe registrirale još jedan slučaj zaraze novim koronavirusom na području Grada.
Riječ je o muškoj osobi koja je pokazivala simptome na COVID-19 nekih 10ak dana, povišenu temperaturu i kašalj, i koja u tom razdoblju nije imala vanjskih kontakata, tj. od pojave simptoma bila je u samoizolaciji.
Pretpostavlja se da je zaraza nastupila uslijed lokalne transmisije. Testiran je još jedan član obitelji i rezultati su bili negativni. Infektirana osoba se trenutno nalazi na Odjelu infektologije Opće bolnice Dubrovnik, u stabilnom je stanju i van životne opasnosti.
Stručne službe su već kontaktirale osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom i određene su im mjere samoizolacije.
Još jednom apeliramo na sve da se pridržavaju mjera Nacionalnog stožera i uputa Stožera civilne zaštite. Ograničite kretanja na što manju mjeru, održavajte potrebni razmak, kako na otvorenim tako i u zatvorenim prostorijama. Pridržavajte se higijenskih standarda i ako imate simptome ili sumnjate na zarazu koronavirusom nazovite odmah broj COVID ambulante u Pločama na 099 589 2847.
Ovogodišnje slavlje najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa proteći će u posebnim okolnostima zbog epidemije koronavirusa. Naime, sv. mise i drugi obredi odvijat će se bez naroda. Metkovske župe su objavile raspored bogoslužja od Cvjetnice do Uskrsa koji je usklađen s uputama građanskih i crkvenih vlasti.
Raspored bogoslužja i druge obavijesti u Župi sv. Ilije proroka
Draga braćo i sestre! Približava nam se godišnja proslava svetkovine Uskrsnuća Gospodinova, najvećoj svetkovini u Crkvi, koju slavimo 12. travnja 2020. godine.
Svima nam je jasno da se ove godine nalazimo u izvanrednim okolnostima, ali okolnosti ne smiju spriječiti da u našim župnim crkvama, na skromniji način nego inače, proslavimo Nedjelju Muke Gospodnje, Vazmeno trodnevlje i sam Uskrs.
Imajući u vidu dosadašnje odredbe Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, biskupâ Splitske metropolije, kao i Hrvatske biskupske konferencije te odluke Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata, koristim prigodu da Vam dam nekoliko uputa za vrijeme koje je pred nama: ostanite u svojim domovima povezani u molitvi kao obitelj. Nastojte duhovno sudjelovati dok se obredi i molitve odvijaju bez vas u naznačeno vrijeme u našoj župnoj crkvi sv. Ilije.
Na sve zazivam i molim Božji blagoslov. U ovim specifičnim okolnostima na sve zazivam Božji blagoslov i želim Sretan i blagoslovljen Uskrs.
Fra Ante Bilokapić, župnik
Raspored bogoslužja i druge obavijesti u Župi sv. Nikole biskupa
Dragi župljani! Na početku citiram riječi oca Nadbiskupa „Približava nam se godišnja proslava svetkovine Uskrsnuća Gospodinova. Svima nam je jasno da se ove godine nalazimo u izvanrednim okolnostima, ali okolnosti ne smiju spriječiti da u našim župnim crkvama, na skromniji način nego inače, proslavimo Nedjelju Muke Gospodnje, Vazmeno trodnevlje i sam Uskrs“.
U ovim okolnostima trebamo imati u vidu dosadašnje odredbe Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, biskupâ Splitske metropolije kao i Hrvatske biskupske konferencije te odluke Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata.
Obrede Velikog Tjedna slavit ćemo bez nazočnosti vjernika. Zvonima ćemo oglasiti početak misnih slavlja i obreda, a vi dragi župljani uključite su duhom u molitvi.
CVJETNICA
Spomen Nedjelje Muke Gospodnje – 10:00 sati Taj dan u svojim domovima možete pripremiti maslinovu ili palminu grančicu kao simbol Cvjetnice i na taj način zajedno kao obitelj molite da se blagoslov prenese i u vaše obitelji. Za one koji to žele, blagoslovljene maslinove grančice stavit ćemo iza 11:00 sati ispred crkve, kako bi ih mogli ponijeti svojim kućama.
VELIKI ČETVRTAK
Misa Večere Gospodnje – 19:00 sati. Popratni obredi ovoga slavlja poput pranja nogu i Prijenosa Svetootajstva se ispuštaju, a Presveti Sakramenat se pohranjuje u svetohranište.
VELIKI PETAK
Služba Muke Gospodnje – 19:00 sati. Poslije obreda Velikog Petka župnik će udijeliti blagoslov nad cijelom župom. Ove godine u svoje molitve uključujemo svebolesne, preminule i one koje je obuzeo osjećaj beznađa u vremenu pandemije koronavirusom kao i za sve liječnike, medicinsko osoblje i sve službe koje se brinu o građanima da ustraju u kušnjama, nađu utjehu u vjeri i budu milosrdni kao Otac.
VELIKA SUBOTA
Misa Vazmenog bdijenja – 19:00 sati.
USKRS
Misa na dan Vazma – 10:00 sati. U svojim domovima roditelji nakon zajedničke molitve Očenaša mogu zazvati Božji blagoslov, a župnik će na kraju svete mise u crkvi izmoliti blagoslov za sve.
Prijenos bogoslužja iz katedrale sv. Dujma
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić predvodit će slavlja Velikoga tjedna u Splitskoj prvostolnici. Vjernici će moći pratiti službu Božju na TV Jadranu, Laudato TV-u, zatim putem YouTube kanala i Facebook profila Nadbiskupije.
Raspored prijenosa slavlja u katedrali:
Cvjetnica – u 9.00 sati.
Veliki četvrtak – u 19.00 sati.
Veliki petak – u 15.00 sati.
(Na TV Jadranu snimka u 18.45)
Velika subota – u 22.30 sati.
Uskrs – u 9.00 sati.
Ovo vrijeme krize postaje prigodom za razlučivanje. Stoga, ne očajavajmo nego budimo ljudi nade jer to inače stoji u temelju poruke Uskrsa.
Ministar uprave Ivan Malenica je sinoć u razgovoru za RTL Danas otkrio je kako je do petka poslijepodne izdano 306.000 novih e-Propusnica, dok je oko 7.000 zahtjeva odbijeno.
Ministar Božinoć je danas na konferenciji za medije Nacionalnog stožer objavio podatak da je do je danas do 11 sati izdano čak 382.191 propusnica, a odbijeno nešto manje od 10.000 zahtjeva. Što je u manje od 24 sata povećanje od 76.000 propusnica.
“Ovo je velika brojka koja je i nas iznenadila. Apeliram na građane da traže propusnice samo za najnužnije aktivnosti i da ih poslodavci izdaju samo za zaposlenike koji su im neophodni”, rekao je Malenica.
U sustavu se skuplja velik broj osobnih podataka građana, no ministar uvjerava da je sve sigurno.
“Radi se o jednoj usluzi u okviru Centra za dijeljenje usluga kojemu je cilj na jednom mjestu povezati sva državna tijela. Svi podaci koji se skupljaju temeljem e-Propusnica su sigurni”, rekao je Malenica za RTL Danas.
Prvih dana sustav je imao velikih poteškoća.
“Sama brojka od 306.000 propusnica govori koliko je sustav bio opterećen. Jučer smo imali 500.000 pristupa sustavu. Nadam se da ćemo u narednim danima svima omogućiti da im se zahtjev riješi”, kazao je Malenica.
Kod izdavanja propusnica veliki je problem bio što ju nisu mogli dobiti oni koji radi na studentski ugovor i oni koji rade na autorskom ugovoru. To će se sada promijeniti.
“U svakodnevnoj smo komunikaciji sa Nacionalnim stožerom koji daje upute lokalnim stožerima i iskomunicirali smo da i studenti i oni koji rade na ugovor o djelu koji podnesu zahtjev, da im stožeri to uzmu u obzir”, rekao je Malenica.
e-Propusnice se izdaju na 14 dana, što je preporuka Stožera, a tvrtkama će se omogućiti da ih lakše produže, bez ponavljanja upisivanja svih podataka.
Zbog velikih tehničkih problema ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da će se možda odgoditi uvođenje e-Propusnica, no Malenica vjeruje da će one ipak ići od ponedjeljka.
“Pratit ćemo razvoj situacije preko vikenda i nadamo se da će sve to uspjeti. Zasad je stav da je ponedjeljak taj dan otkat kreću nove e-Propusnice”, rekao je Malenica.
