Sinoć je u programu Metkovskoga ljeta na Ljetnoj sceni prikazan animirani filma Kako izdresirati zmaja 3. Naši najmlađi su mogli uživati u fantastičnim avanturama Štucka i Bezubice u potrazi za tajnim Skrivenim svijetom zmajeva.
Večeras, 28. srpnja, će na Ljetnoj sceni biti prikazan dokumentarni film udruge BIOM Neretva prokleta nije povlaštena s početkom u 21 sat.
Sutra, 29. srpnja, u 21 sat je na rasporedu ciklus Skriveni ulični film kada će na Ljetnoj sceni biti prikazan film Yesterday.
Gradonačelnik Vrgorca, Ante Pranić, u petak je na društvenoj mreži objavio kako zahtjeva od policije da krene u akciju u lokalnom DVD-u, kojeg grad financira s oko 600 000 kuna godišnje, prenosi N1.
Gradonačelnik je originalnu objavu u kojoj je napisao kako će tražiti reakciju MUP-a i pod cijenu da nosi pancir košulju na posao, kasnije promijenio.
Pranić je u razgovoru za N1 kazao kako je sadržaj te objave tek ‘santa leda’. “Vrgorac je mali grad i kada ste gradonačelnik ljudi vas zovu i sadržaj te objave je vrh jedne sante leda s kojom su upoznate mjerodavne institucije, MUP, ali očito ništa ne rješavaju. Niz godina me gađani upozoravaju – zadnje tri, četiri godine dojavljuju ovo”, kaže Pranić.
Kaže i kako je – nakon opetovanih upozorenja – prošle godine održan i sastanak, a u prosincu 2019. napravljeno je i testiranje na droge “gdje smo vidjeli da određeni zaposlenici imaju u krvi teške droge. Međutim, nismo uopće izlazili u javnost s tim želeći ljudski riješiti taj problem”, kazao je, a na pitanje našeg reportera o kojim se drogama radi odgovara: “Pa govorimo o heroinima i kokainima.”
Cijelu izjavu za N1 možete pogledati OVDJE.
Kako su za Dubrovački vjesnik rekli iz PU dubrovačko – neretvanske u večernjim satima došlo je do nesreće na moru na prostoru dubrovačkog akvatorija.
Prema dostupnim informacijama do nesreće je došlo u trenutku prevrtanja manje brodice koja je plovila prema Dubrovniku iz pravca Mljeta te je pritom dvoje ljudi zatražilo pomoć. Na intervenciju je izašao gliser Pomorske policije Dubrovnik i vatrogasci, a prema prvim informacijama u nesreći nema ozlijeđenih.
Toplinski val stiže u Hrvatsku. Državni hidrometeorološki zavod izdao je upozorenja da od sutra u pojedinim gradovima, kao što su Zagreb, Karlovac i Knin, postoji umjerena opasnost od toplinskog vala, a velika pred vikend u Rijeci i Kninu, piše dnevnik.hr.
Nastavni zavod za hitnu medicinu grada Zagreba nije imao intervencija vezanih za velike vrućine. Građani se, kažu iz Hitne, uglavnom pridržavaju preporuka stručnjaka.
‘Ovim putem želim apelirati na građane da boravci na otvorenom prostoru budu što je moguće manje u onim periodima 10, 11 sati do negdje 17 popodne, pogotovo stariji ljudi koji imaju kronične bolesti’, preporučila je Dejana Martinić iz tog zavoda.
Istaknula je i kako je vrlo bitno da se uzima dovoljna količina napitaka pri čemu je naglasak stavila na izotonične napitke.
‘S obzirom na visoke temperature, ljudi često koriste klimatizacijske uređaje, što u vozilima, što na radnim mjestima. Uvijek je bitno da ti uređaji ne budu stavljeni na vrlo niske temperature’, zaključila je Martinić.
Hrvatska proizvodi lubenica dovoljno da u tom voću mogu uživati svi turisti koji su sada na Jadranu. No i dalje uvozimo lubenice iz čak sedamnaest zemalja i upravo zbog toga negoduju domaći proizvođači od Slavonije do doline Neretve, piše Dnevnik.hr.
Berba kasne sorte lubenica u tijeku je i na istoku i na jugu zemlje. OPG-ovac iz Soljana Stjepan Ćurdo kaže kako je najveći problem uvoz i cijene koje će dobiti za lubenice.
“Nikad ne znamo koja će biti, susrećemo se s nelojalnom konkurencijom i uvozom, kad oni stanu onda mi dolazimo na svoje“, dodaje.
Godina je krenula velikim uvozom, kao da će sezona biti u punom jeku, pa je u prvom kvartalu 2020. godine uvezeno 197 tona lubenica. Prošle godine tri tone manje. Najveće količine uvozimo iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Bugarske.
Prošle smo godine uvezli više od petnaest tisuća tona u vrijednosti gotovo šest milijuna kuna. Upravo tu proizvođači vide najveći problem.
“Ta lubenica zauzima prostor na tržištu gdje bi mi trebali doći, ruši nam cijenu tako da mi praktički ne možemo od proizvodnje rane lubenice ništa zaraditi“, naglasio je stoga proizvođač Željko Bijeliš.
Uz velik uvoz tu je i loša otkupna cijena. Zato su proizvođači iz Neretve prvi put odlučili sami dostavljati svoje proizvode. Doroteja Nikolić iz Inicijative Putujuće lubenice i dinje kaže da proizvođači za svoj kombi proizvoda zarade i do četiri puta više pa se sve isplati. Dodaje kako su proizvođači tako distributeri pa imaju direktan kontakt s kupcima kojima to puno znači jer znaju od koga kupuju hranu.
U svemu tješi to što bi ova kasna lubenica mogla izvući godinu jer se turizam koliko-toliko pokrenuo, a uvoz smanjio. Proizvođači sretni rastom potražnje jer cijene svaki dan opet idu prema gore.
“Do prije pet dana se cijena vrtila oko kune i padala, ali evo zadnja dva tri dana imamo skok. Na otkupima je oko kunu i 60 do kunu i 80 lipa, a ona bolja i krupnija lubenica i po dvije i pol kune“, objasnio je prodavač Željko.
Ako tako i ostane, lubenice s hrvatskih polja, i slavonskih i neratvanskih, ove godine neće se baciti, piše Dnevnik.hr.
Hrvatski zdravstveni i IT sektor razvili su i u ponedjeljak predstavili hrvatsku inačicu mobilne aplikacije “Stop COVID-19” – dobrovoljnu, transparentnu i privremenu aplikaciju koja koristi privremene i anonimne podatke radi anonimnog obavještavanja o izloženosti koronavirusu.
Aplikacija je dostupna za mobilne uređaje Android i Apple platforme, a koristi bluetooth tehnologiju. U Ministarstvu zdravstva predstavili su je ministar Vili Beroš te predsjednik Uprave APIS-a Saša Bilić.
Ministar je naglasio da je cilj aplikacije poboljšanje epidemiološke slike kroz povećanje učinaka tradicionalnih metoda detekcije bliskih kontakata uz pomoć tehnologije koja omogućava brzo obavještavanje osobe koje su bile izložene koronavirusu.
Hoćete li je koristiti?
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o broju stanovnika u Hrvatskoj za 2019. godinu. Najviše djece se rađa u Dalmaciji, a najmanje u Slavoniji. Od 566 gradova i općina samo ih je 50 imalo pozitivan prirodni prirast, odnosno više rođenih nego umrlih. Sva četiri najveća hrvatska grada bilježe više umrlih nego rođenih.
Među deset gradova s najvećim prirodnim prirastom su Solin, Metković, Kaštela, Imotski, Korčula, Opuzen…
Međutim, kada se broj živorođenih u 2019. usporedi s brojem živorođenih u nekoliko prethodnih godina, statistika izgleda nešto drugačije. Evo kako to izgleda za općine i gradove na području Doline Neretve:
Metković i u 2019. bilježi kontinuirani blag pad novorođenih, kao i Pojezerje, Slivno i Zažablje, a Ploče nakon +10 u 2018. , u 2019. bilježi -32 novorođenih. Opuzen je tri godine zaredom na 0, a Kula Norinska bilježi rast od +5 novorođenih. Ukupno gledajući, Dolina Neretve u 2019. bilježi pad novorođenih u odnosu na pretprošlu godinu: 2018. ih je bilo 322, a 2019. 282 (-40).
Dubrovačko-neretvanska županije bilježi blagi pad živorođenih: u 2019. ih je bilo 1179, a u 2018. 1192 (-13). Umrlih u prošloj godini je bilo 1271.
U Hrvatskoj je u 2019. godini rođeno 36.135 djece, 809 manje nego u 2018., a umrlo je 51.794 osoba. U minusu smo za 15.659 ljudi.
U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar tijekom vikenda (petak, subota i nedjelja) testirano je 514 uzoraka od čega je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji bilo 24 pozitivnih: iz Mostara 17, iz Čapljine 3, iz Konjica 3, te iz Stoca 1.
Tijekom protekloga vikenda u Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar preminuli su ženska osoba u 79. i muškarac u 65. godini života s područja Čapljine, pozitivni na COVID-19.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom.
Hospitalizirana je 1 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemije na analizu je poslano 5742 uzorka.
U samoizolaciji se nalazi 185 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđeno je jedno kršenje mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 47 slučaja kršenja samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Davor Božinović, načelnik Nacionalnog stožera Hrvatske, komentirao je za Dnevnik Nove TV aktualnu situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj.
Tom prilikom kratko se osvrnuo i na mjere koje su uvedene trećim zemljama, među kojima je i BiH. Prema njegovim riječima, sigurno se neće ublažavati mjere kada je riječ o trećim zemljama.
– Imamo zadnja dva dana pad broja oboljelih i to pripisujemo pojačanom nadzoru. Ostaje sve po starom u smislu da svi rade svoj posao – epidemiolozi, policija i druge civilne službe. Uspijevamo držati krivulju i imati manji broj oboljelih, poručio je.
Podsjećamo, Republika Hrvatska je 11. srpnja uvela nove mjere za državljane BiH kada je u pitanju prelazak granice, a najveća promjena je obavezan PCR test ne stariji od 48 sati za bh. građane koji nemaju hrvatsku putovnicu.
